Podijeli

Molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca u subotu je u mjestu Križančevu Selu u središnjoj Bosni obilježena 25 godišnjica jednoga od najtežih zločina kojega su tijekom zadnjeg rata nad Hrvatima počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH…

U akciji koja je nazvana krvavi Badnjak 22. prosinca 1993. neposredno prije dolaska humanitarnog konvoja ‘Bijeli put’ u Križančevu Selu su vojnici bošnjačke Armije BiH ubili 74 hrvatska civila i vojnika Hrvatskog vijeća obrane.

 

ZLOČIN ARMIJE BIH-VIDEO SADRŽI POTRESNE SCENE-GLEDATE NA SVOJU ODGOVORNOST…

Svetu misu za žrtve zločina u crkvi sv. Leopolda Mandića predvodio je viteški župnik fra Velimir Bavrka. Nakon toga održana je prigodna komemorativna akademija na kojoj je upozoreno na činjenicu kako je Križančevo Selo, jedan u nizu od neprocesuiranih ratnih zločina nad Hrvatima u BiH, čije žrtve nisu dobile pravosudnu zadovoljštinu ni pred Haaškim sudom, a ni sudovima BiH.

Mario Čerkez, zapovjednik Viteške brigade HVO-a u prigodnom obraćanju istaknuo je kako je dužnost i obveza Hrvata u BiH danas braniti istinu o Domovinskom ratu.
“Svojim su nas životima zadužili da uvijek branimo istinu o zbivanjima u središnjoj Bosni, istinu o jednoj pravednoj obrani za opstanak na našim stoljetnim ognjištima. Oni uvijek trebaju biti naš ponos”, rekao je Čerkez.

-ZLOČIN ZA KOJI NITKO NIJE ODGOVARAO: Obljetnica stradanja Hrvata u Križančevu selu

Počast žrtvama Križančeva Sela odali su veleposlanik Hrvatske u BiH Ivan del Vechio koji je bio i izaslanik predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Zoran Piličić izaslanik hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića te Nenad Križić, izaslanik ministra branitelja Tome Medveda kao i generali Hrvatskog generalskog zbora, Marinko Krešić, Neđo Perić i Ljubo Ćesić Rojs. Počast su odali i predstavnici Hrvatskog narodnog sabora na čelu s Marinom Pendeš ministricom obrane BiH.

Pripadnici policije BiH SIPA-e su početkom studenog uhitili osam bivših zapovjednika i pripadnika Armije BiH koji su osumnjičeni za likvidaciju najmanje 12 zarobljenih vojnika HVO-a te dvije žene.

“Nagađanja o broju žrtava”

Karakter ratnog zločina nije utvrđen na sudu, jer slučaj nije procesuiran ni na Haaškom sudu ni na lokalnim sudovima.

Prema dostupnim podacima, na dan borbi su na hrvatskoj strani stradale 44 žrtve (prema vrstama rana, nagađa se da su neki ubijeni nakon zarobljavanja), da bi u točno neutvrđeno vrijeme i okolnostima više dana nakon borbi snage Armije BiH pobile 30 zarobljenika iz redova HVO. Selo je opljačkano i spaljeno.

“U Križančevu Selu su vojnici bošnjačke Armije BiH ubili 74 hrvatska civila i vojnika Hrvatskog vijeća obrane.”

Prema podatcima hrvatske strane u BiH u mjestu Križančevu Selu nedaleko Viteza je ubijeno više od 44 hrvatskih civila i vojnika, dok je njih 30 zarobljeno. Njihova su tijela kasnije razmijenjena. 44 vojnika i civila hrvatske nacionalnosti, među kojima je bilo žena i staraca, zarobljeno je barem trideset vojnika HVO-A. Zarobljenici su odvedeni u selo Poćulicu, a kasnije u Zenicu. Nakon 39 dana, pod pritiskom obitelji nestalih, UNPROFOR-a i Međunarodnog crvenog križa, bošnjačka je strana predala tijela 30 pobijenih zarobljenika.

Križančevo selo je postalo užasavajuće mjesto sjećanja bosanskohercegovačkih Hrvata na ratna stradanja i likvidacije iz 1990.-ih godina.


Vezane vijesti;

Podijeli

3 KOMENTARI

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

18 + 17 =