Podijeli

Boravak u prirodi, čak i u gradskome parku dva sata tjedno značajno poboljšava zdravlje i blagotvorno djeluje na naš um i tijelo, rezultati su opsežnog istraživanja znanstvenika s engleskog Sveučilišta u Exeteru…

Sudionici istraživanja koji su tjedno provodili 120 minuta ili više u prirodi, većinom su bili boljega zdravstvenog, odnosno općenito psihofizičkog stanja od osoba koje nisu uopće ili su rijetko boravile u zelenilu.

U studiji, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature sudjelovalo je više od 20.000 ljudi iz raznih dijelova Engleske, prenosi portal TreeHugger

Radost življenja

Znanstvenici su ustanovili da boravak u zelenilu, među ostalim smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa II., od razvoja kardiovaskularnih bolesti, od preuranjene smrti, od prijevremenog poroda, smanjuje stres i krvni tlak, a 23 posto ispitanika je nakon uvođenja dvosatnog boravka u prirodi jedanput tjedno prijavilo osjećaj većega životnog zadovoljstva i radosti življenja od onih koji ga nisu prakticirali.

Rijetki liječnici pacijentima savjetuju boravak u prirodi. “Jedite više voća i povrća, smanjite unos soli i nezdravih masnoća, pijte što manje alkohola, više vježbajte….”, najčešći su savjeti liječnika. No nitko vam od njih neće reći: “Sjednite pokraj drveta.” Ipak, treba istaknuti da u Japanu postoje šumske staze koje liječnici propisuju kao terapiju svojim pacijentima, a namijenjene su takozvanom “shinrin-yoku” ili ‘šumskome kupanju’ radi poboljšanja zdravlja.

Britanski su znanstvenici zaključili da su dva sata u prirodi i zelenilu koristila su svi sudionicima istraživanja, neovisno o njihovoj dobi, spolu, ekonomskom i društvenom statusu. Osobito blagotvorno boravak u prirodi djelovao je na osobe s kroničnim oboljenjima i na invalide.

I ovo je vrlo važno

“Otprije znamo da je vrijeme provedeno na otvorenom i u prirodi dobro za zdravlje, no dosad nismo znali koliko je za to potrebno vremena. Većina ispitanika vrijeme je provodila na mjestima koja su od njihovih domova bila udaljena samo tri kilometra, što znači da i posjećivanje urbanih zelenih površina može biti od velike koristi. Vjerujem da mnogi mogu izdvojiti dva sata tjedno za boravak na otvorenom, osobito s obzirom na to da se ta dva sata mogu ‘rascjepkati’ na cijeli tjedan”, smatra dr. Mat White s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Exeteru.

Dodao je da boravak u prirodi nekim ljudima omogućuje i da uživaju u kvalitetno provedenom vremenu s prijateljima ili članovima obitelji, što je također vrlo važno. Najnovija istraživanja upućuju na to da zdravstveno stanje pojedinca može poboljšati i život u zelenijim gradskim četvrtima s puno drveća.

Pokazalo se da je učinak vremena provedenog u prirodi na zdravlje bio gotovo jednak efektu preporučenih trajanja treninga ili života u bogatijim u usporedbi sa siromašnijim dijelovima grada.

Liječnici na škotskom otočju Shetland od 5. listopada 2018. mogu svojim pacijentima kao lijek propisati prirodu. To je prvi takav program u Velikoj Britaniji a vode ga vladina zdravstvena agencija National Health Service i humanitarna organizacija Royal Society for the Protection of Birds.

Cilj programa je smanjenje anksioznosti, stresa, krvnog tlaka i rizika od srčanih bolesti, s jedne, i povećanje zadovoljstva i sreće, te općenito bolje mentalno zdravlje, s druge strane.

„Fizičke i psihičke blagodati boravka u prirodi čvrsto su dokazale brojne recentne studije pa je vrijeme da i zdravstveni sustav toga postane svjestan“, izjavila je za Guardian Makena Lohr, glasnogovornica Centra za održiv zdravstveni sustav iz Oxforda.

Postoji prospekt s „receptima“ iz prirode koji prate taj program, prepun zabavnih i šarmantnih prijedloga. Primjerice, u ožujku Škoti mogu „izrađivati umjetnička djela od materijala koje pronađu na plaži“ ili „posuditi psa i odvesti ga u šetnju“, u travnju mogu „dotaknuti more“ ili „napraviti hotel za kukce“, u svibnju „zaroniti licem u travu“ a u studenome „nahraniti ptice u vrtu“. Sve to, naravno, na liječnički recept.

Dokazi o dobrobitima prirode za mentalno i fizičko zdravlje brojni su.

Ako dnevno provodite 90 minuta u šumskim predjelima, na otvorenom, smanjuje se aktivnost dijela mozga povezanog s depresijom. Provođenje vremena u prirodi ne samo da smanjuje krvni tlak i anksioznost i povećava osjećaj sreće, nego smanjuje i agresivnost i simptome ADHD-a i jača imunološki sistem… Znanstvenici tvrde da postoje još brojne prednosti za koje ne znamo i koje tek trebamo otkriti i dokazati.

S obzirom da se razdoblje nakon završetka božićnih i novogodišnjih praznika povezuje s osjećajima potištenosti i tuge koje kolokvijalno nazivamo „siječanjski blues“, ne bi bilo loše krenuti stopama škotskih liječnika i prepisati sebi boravak u prirodi kako bismo u novoj godini bili što vedriji, smireniji i opušteniji.

Japanci prakticiraju tzv. šumsku kupku (shirin-yoku). Taj tretman već desetljeććima potiče japanska vlada. “Čovjek je evolucijski 99,9 posto vremena proveo u prirodnom okruženju. Naše fiziološke funkcije su prilagođene toj situaciji. Budući da se čovječanstvo razvilo u prirodi , naša se tijela u njoj najblje osjećaju”, objašnjava dr. Yoshifumi Miyazak.

Ming Kuo sa Sveučilišta u Illinoisu otkrila je 21 način nakojibi mogli vrijeme provedeno u prirodi povezati sa boljim zdravljem:
Njen je zaključak da se  “poboljšano imunološko djelovanje ističe kao obećavajući kandidat za centralni način na koji priroda djeluje na zdravlje .Ali ima i drugih.”
 
“Priroda se ne sastoji samo od jednog ili dva aktivna sastojka..Više je poput multivitamina kojinam pruža razne potrebne sastojke.Zbog toga nas prirodamože može zaštititi od svih tih različito bolesti, kardiovaskularnih, respiratornih, mentalnihh, mišićno-skeletalnih izd- simultano”, izjavila je Kuo
Ona sugerira da sam svjež zrak, sunčeva svijetlost i prekrasan pogled relaksiraju i isključuju naš sigurnosni sustav.”Kada se osjećamo potpuno sigurno, naše tijelo preusmjerava sredstva na dugoročne stavri koje vode ka dobrom zdravlju-rast, reprodukcija i izgradnje imunosistema”,kaže.
Ako je tako, mnoge se od tih koristi mogu postići i ako jednostavno radimo stvari koje volimo, u slučaju da baš nismo vanjski tip, bilo da čitamo knjigu ili provodimo vrijeme sa prijateljima. Ali Kuo upozorava da takvo ponašanje ne osigurava sve elemente dobrog zdravlja, poput vitamian D.

H.H.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

jedan + 12 =