Zajednica povratnika Hrvatskoga Podunavlja: BLOKADA UNPROFORA NAJVEĆA POBJEDA HRVATSKIH PROGNANIKA

Dodatnu mrlju na UNPROFOR je stavila činjenica je da pod njihovom upravom u područjima koja su oni kontrolirali i trebali štiti, ubijeno preko 600 civila od čega samo na području Baranje preko 200 za što do danas nitko nije odgovarao...

Foto-Zajednica povratnika Hrvatskoga Podunavlja
Foto-Zajednica povratnika Hrvatskoga Podunavlja
Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

U organizaciji Zajednice povratnika Hrvatskoga Podunavlja obilježena je 27. obljetnica početka blokade zaštitnih vojnih snaga Ujedinjenih naroda UNPROFOR, koju su 46 dana, počevši 1. srpnja 1994. provodili hrvatski prognanici na tadašnjim punktovima u Nemetinu i na Biljskoj cesti u Osječko-baranjskoj županiji te u Lipovcu, Nuštru i Vinkovcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji…

Na Biljskoj cesti kod Osijeka, obilježavanju najveće i najznačajnije akcije hrvatskih prognanika tijekom Domovinskog rata, nazočili su predstavnici Grada Osijeka Stjepan Viduka i Darko Nađ,  u ime Koordinacije branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije brigadir Antun Blažević, predstavnici nekoliko braniteljskih udruga te tadašnji povjerenik Vlade Republike Hrvatske za Baranju Marko Kvesić.

Kod spomen – obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće za preko 200 ubijenih civila na području Baranje u vrijeme dok je to područje bilo pod „zaštitom“ UNPROFOR-a.

„Evo i ove godine okupili smo se na ovome mjestu da se prisjetimo prije svega naših sugrađana koji su mučki ubijeni praktično pred očima međunarodnih vojnih snaga za koje smo vjerovali da su došli zaštititi  tada okupiranu Baranju i ostale dijelove naše Županije, a i da se ne zaborave naše akcije kakve se nikada u povijesti sve do danas nisu dogodile nigdje u svijetu – rekao je između ostaloga Branko Pek predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.

Marko Kvesić:  „Blokada koju su proveli hrvatski prognanici nad takozvanim zaštitnim vojnim snagama Ujedinjenih naroda (UNPROFOR), koji su kontrolirali okupirane dijelove Hrvatske u kojima je početkom devedesetih proveden potpuni etnički progon Hrvata i niz drugih najtežih zločina, spada među najvrjednije humanitarne akcije u ratu u Hrvatskoj i Europi u dvadesetom stoljeću.

Blokada je, međutim, gotovo nepoznata, nije analizirana i uopće nije shvaćena.

Zbog stalnih pritisaka prognanika u težnji za oslobađanjem okupirane Hrvatske i ostvarivanju prava na povratak u vlastite domove, Zajednica prognanika je odlučila 1. srpnja 1994. godine dati do znanja međunarodnoj zajednici ali i hrvatskom vrhovništvu da se neće i ne može pomiriti s postojećim „statusom Quo“, koji je trajao od ranog proljeća 1992. godine.

Gandijevski, mirnim putem, bez oružja, prognanici su blokirali svij 19 službenih i 12 neslužbenih prijelaza UNPROFOR-a iz okupiranih u slobodne dijelove Hrvatske a početak te, u svijetu jedinstvene, akcije započeo je upravo ovdje na Biljskoj cesti te u Nemetinu i proširio se na sve UN-ove punktove diljem Hrvatske.

Glavni zahtjev prognanika je bio da se konačno počne provoditi u djelo Vance-ov plan demilitarizacije okupiranih dijelova Hrvatske i stvaranje uvjeta za povratak prognanika svojim kućama, prekid snabdijevanja Srba gorivom i drugim potrepštinama te vojne povezanosti sa SR Jugoslavijom.

U blokadi je u tih 46 dana, koliko je ukupno trajala, sudjelovalo preko 150.000 prognanika i postala je svehrvatski pokret. Što je blokada duže trajala, i UN-u je postalo jasno da će njihova misija doživjeti neuspjeh te da je prema Vance-ovom planu povratak prognanika neizbježan mirnom ili vojnom opcijom zbog sve većeg jačanja hrvatske vojske.

Prognanici su pružili pobunjenim Srbima ruku pomirenja i mogućnost ostanka u njihovim kućama ali i da se prognanici vrate u svoje domove.

Na žalost ruka pomirenja nije prihvaćena.

Blokada je pokazala potpunu neučinkovitost međunarodne zajednice s ovakvim mandatom UNPROFOR-a u provođenju preuzetih obveza i donesenih Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 769 i 871.

Dodatnu mrlju na UNPROFOR je stavila činjenica je da pod njihovom upravom u područjima koja su oni kontrolirali i trebali štiti, ubijeno preko 600 civila od čega samo na području Baranje preko 200 za što do danas nitko nije odgovarao.

Hvale je vrijedna inicijativa Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije da se ovaj dan okupimo na ovom mjestu, da odamo počast nedužnim civilima koji su ubijeni pod protektoratom UNPROFOR-a i da prenosimo na mlade generacije važnost ove povijesne akcije koja je, vidjelo se to kasnije, promijenila politiku kako međunarodne zajednice tako i odlučnost Hrvatskog vrhovništva da se krene u vojno-redarstvene operacije oslobađanja okupiranih dijelova Hrvatske poznate kao „Bljesak“ i „Oluja“. – rekao je Kvesić i zaključio:

„Naša je obveza i dužnost dok smo živi prenositi na mlade generacije i ovaj dio hrvatske povijesti iz Domovinskog rata koji je imao značajan utjecaj na domaću i svjetsku politiku tih ratnih godina.“

„Blokada UNPROFOR-a bila je najveća pobjeda hrvatskih prognanika, jedinstvena u povijesti Ujedinjenih naroda, koja do danas nije znanstveno istražena, nije valorizirana niti u potpunosti  prepoznata, a danas je potpuno jasno da je bila od izuzetnog značaja jer je utjecala na promjenu politike međunarodne zajednice prema ratu u Hrvatskoj izmjenom mandata UNPROFOR-a u UNCRO i UNTAES koji je završio mirnom reintegracijom.

Blokada je također imala znatan utjecaj na donošenje odluke tadašnjeg hrvatskog Vrhovništva da se krene u oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske vojnim putem, akcijama „Bljesak“ i „Oluja“.– rekao je Pek.

Na mjestima nekadašnjih punktova UNPROFOR-a u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u znak sjećanja na taj u svijetu jedinstven događaj, postavljene su i svečano otkrivene spomen-ploče na mjestima gdje su prognanici 1. srpnja 1994. godine započeli totalnu blokadu UNPROFOR-a.

Spomen ploču u Nuštru otkrili su načelnik općine Nuštar Hrvoje Drinovac i predsjednik Zajednice povratnika Hrvatskoga Podunavlja Ivica Klem.

Nakon toga spomen ploče otkrivene su i u Vinkovcima te u Lipovcu.

Uz nazočnost sudionika te akcije i gostiju okupljenima se obratio Ivica Klem i istaknuo kako „…smo se danas ovdje okupili da se sami prisjetimo ali i da prenesemo poruku kako mlađim generacijama, tako i cjelokupnoj javnosti da je Zajednica prognanika samo željela vratiti svoje prognanike kućama i nije željela dopustiti „Ciprizaciju Hrvatske“ Gandijevskim načinom potpuno blokirajući sve službene i neslužbene prijelaze UNPROFOR-u, koji do tada u gotovo tri godine nije proveo niti jedan zaključak donesenih Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a niti Vance-ov plan iz siječnja 1992. za koji smo se nadali da će nam omogućiti brzi povratak kućama.“

„Nedavno je osnovana i Zajednica povratnika Hrvatskoga Podunavlja i ove godine prvi puta organizirali smo obilježavanje ove povijesne i jedinstvene akcije prognanika u obje županije: Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj i tako pokazali ono zajedništvo koje nas je krasilo i u vrijeme provođenja ove akcije „- zaključio je Klem.

U općinskoj vijećnici općine Nuštar održan je Okrugli stol na temu: Blokada – najveća pobjeda prognanika“ na kojoj su sudjelovali znanstvenici Josip Miličević i dr.sc. Sandra Cvikić.

Na okruglom stolu naglašen je povijesni značaj blokade UNPROFOR-a posebno stoga što je oduvijek bilo i bit će prognanika ali nigdje u svijetu nije zabilježeno da se, nakon progonstva, u svoje domove vratilo 95% prognanika.

Stoga je iskustvo hrvatskih prognanika veliko bogatstvo i na svjetskoj razini te je predloženo održavanje Svjetskog kongresa o prognanicima i izbjeglicama.

Bilo je govora i o segregaciji u društvu, osobito među djecom predškolske dobi, preko srednjih škola do fakulteta te ocijenjeno kako se Zajednica mora angažirati na zbližavanju pripadnika nacionalnih manjina, osobito Srpske manjine s većinskim Hrvatskim narodom, već od vrtića na dalje jer su ta djeca naša budućnost i državljani su Republike Hrvatske u kojoj se svakome mora omogućiti ostanak a ne poticati napuštanje svojih domova i odlazak u treće zemlje.

Također je zaključeno da će se na jesen ogranizirati međunarodna konferencija o granicama kako bi Zajednica povratnika pokrenula pitanje konačnog oslobađanja svih, za sada nedostupnih, dijelova Hrvatskoga teritorija u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Naravno radi se o Vukovarskoj i Šarengradskoj Adi te o Kenđiji na lijevoj obali Dunava u Baranji, stoji u priopćenju Zajednice povratnika Hrvatskoga Podunavlja.

T.H.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

dva × 4 =