Podijeli

Zamislite da netko tako parcijalno samo radi Domovinski rat i izbriše sva stoljeća u kojima je odraz višestoljetne borbe hrvatskog naroda za samostalnost, kaže profesorica Vjera Brković profesorica sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta…Što će učenici znati, kakvu će sliku imati?

Navodi o tome kako je nova radna skupina “previše” izmijenila izvorni tekst kurikuluma za povijest u osnovnoj i srednjoj školi nije istinita i vrlo lako se može objasniti i argumentirati. Također, neutemeljene je briga i panika da će naša djeca “bubati povijest”. Svi znamo da se “bubanje” događa  ako djeca ne znaju kako učiti, a ne zbog kurikuluma. Mogli bismo se zapitati dolaze li kritike od strane pojedinih profesora “zbog sela” ili zbog sebe?

Reakcija je to, među ostalim, Vjere Brković, profesorice Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i članice nove stručne radne skupine (SRS) za povijest koja je zadnjih mjesec dana radila na doradi izvornog kurikula povijesti nakon provedene javne i stručne rasprave o tom dokumentu te recenzija koje su proveli Bavarsko državno ministarstvo obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti te HAZU. Iako u javnosti službeno još nije objavljena završna verzija dorađenog kurikula povijesti, nova SRS suočava se ovih dana s optužbama kako su izvorni tekst dokumenta, predstavljen prije tri godine, navodno umjesto dorade izmijenili i do 80 posto te ga ponovno pretrpali činjenicama. Izvorni tekst kurikula povijesti, podsjetimo, izradila je bivša SRS koju je vodila prof.dr. Snježana Koren sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, a član bio i prof.dr. Neven Budak, među ostalim i voditelj tima za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz vremena Vlade Zorana Milanovića, ključnog dokumenta za reformu obrazovanja.

Profesorica Vjera Brković odbacuje kritike na račun nove radne skupine da su gotovo potpuno izmijenili izvorni dokument, što se navodno nije svidjelo ni ministrici obrazovanja i znanosti Blaženki Divjak. Profesorica Brković naglašava kako nova radna skupina nije imala nikakve skrivene razloge, nisu se ni poznavali, a imali su jasne upute: doraditi dokument na temelju komentara pristiglih iz javne rasprave, metodologije Ekspertne radne skupine (ERS) i vlastite stručne ekspertize. Uz to, kaže, trebalo je uzeti u obzir mišljenje HAZU-a iz travnja prošle godine, koje se dosad nije ispoštovalo: “smatra kako kurikulum povijesti u ovom obliku nije dovoljno konkretan, nedostaju mu razrade potrebne nastavnicima kako bi se uopće mogao uporabiti u praksi te ga je potrebno mijenjati i doraditi”.

-Da je to učinjeno kroz ovu godinu dana, nova radna skupina ne bi ni postojala – upozorava profesorica Brković. Nova radna skupina u ruke je na doradu, kaže, tako dobila dokument koji nije uvažio recenzije HAZU-a, odnosno učinjene su tek kozmetičke preinake za srednju školu što se tiče sadržaja, a ostalo je i sporno načelo izbornosti te ishodi (znanja, vještine, stavovi koji se usvajaju u jednoj nastavnoj jedinici op.a.) koji nisu prilagođenji psihofizičkom razvoju učenika. Osim što za HAZU nije dovoljno konkretan, dijelu članova nove SRS zasmetalo je iz “starog” kurikula i načelo izbornosti tema koje se predlagalo za srednje škole – dakle da gotovo nijedna tema iz povijesti ne bude obvezna (izuzev Domovinskog rata), nego prepuštena izboru nastavnika. To je nova SRS sada izmijenila i uvela ukupno 28 obveznih tema.

-Načelo izbornosti dosta se kritiziralo u e-savjetovanju. To je velika obmana o autonomiji nastavnika, to nije točno.

Lijepo se može vidjeti prema ovogodišnjim eksperimentalnim udžbenicima i u praksi, to načelo koriste nakladnici, a ne nastavnici. Urednici koji koncipiraju udžbenik prema svojem izboru biraju pet od 15 tema, što može dovesti do neujednačenosti jer će se na taj način zaobići možda važne teme. Ali čak i da se radi o izbornosti nastavnika, to je onda preko dvije tisuće neujednačenih interpretacija nastave povijesti koje je nemoguće kontrolirati jer uvijek negdje može biti neki nastavnik kod kojega će možda biti previše ili „ustaša“ ili partizana“ – ilustrira profesorica Brković.

            Što se tiče teme Domovinskog rata (u srednjim školama) ona kaže:

-Nije potrebno posebno isticati temu Domovinskog rata. Važna je cjelokupna nacionalna povijest. Nedopustivo je brisanje bilo kojeg dijela nacionalne povijest što se može dogoditi prema prijedlogu stare radne skupine. Zamislite da netko tako parcijalno samo radi Domovinski rat i izbriše sva stoljeća u kojima je odraz višestoljetne borbe hrvatskog naroda za samostalnost. Što će učenici znati, kakvu će sliku imati? Tko želi nešto takvo za svoj narod i buduće generacije? Ne vjerujem da bi nešto takvo željeli oni koji su bili sudionici Domovinskog rata, niti jedna sadašnja ni buduća vlast – kaže profesorica Brković, sažimajući kako je osnovna razlika starog i novog kurikuluma u tome što nema načela izbornosti, jasno je propisana jezgra nacionalne povijesti u širem svjetskom i europskom kontekstu, odnosno nova radna skupina je tu temu kao i sve druge iz nacionalne povijesti stavila pod obavezne. Može li mi netko reći da obavezni sadržaji vode bubanju, smanjenju aktivnog učenja i kreativnog mišljenja – pita se profesorica Brković? Ukupno će kroz 70 školskih sati povijesti godišnje biti obvezno 28 tema u srednjim školama (nacionalna i svjetska povijest te područje ljudskih prava), a njima je pridodan i prijedlog/preporuka od desetak tema (podijeljenih prema organizacijskim područjima) koji pružaju nastavnicima i učenicima mogućnost metodičke kreativnosti i slobode u poučavanju povijesti. Sve to, dodaje, javnost će imati priliku uskoro vidjeti.

Za profesoricu Brković, kaže, čudno je i vrijeme izbora nove radne skupine za povijest, svega četiri dana prije Božića. Od 26 dana koliko su dobili za dorađivanje kurikula povijesti, 11 je bilo neradnih dana s četiri blagdana, te smatra kako su dali sve kako bi u tako kratkom roku predložili najbolji mogući dokument.

Članovi nove radne skupine za povijest žrtvovali su svoje obitelji, radili besplatno i neumorno po 16 sati te pronašli rješenje koje je rezultat traženoga. U životu sam svoj posao uvijek radila savjesno i odgovorno, u ovo sam ušla zbog svojih pedagoških i stručnih kompetencija. Osobno nemam nikakvu materijalnu korist od ovoga posla koji sam odradila za nula kuna, nisam imala smještaj ni hranu u hotelu Hilton dok su trajali radovi, plaćala sam parking po sto kuna u centru Zagreba zbog sastanaka, trošila svoj papir, toner…svima mogu pogledati u oči – kaže Vjera Brković, za Slobodnu dalmaciju.

D.K.


Podijeli

4 KOMENTARI

  1. Zasto struka spava…zasto se ne budi?
    Valjda u ovoj drzavi a casnih,postenih i moralnih ljudi koji su spremni boriti se za buducnost nase djece!!!!
    Sve je to cista ideologija s ciljem unistenja nacionalne povijesti

  2. Sve pohvale profesorici V. Brković. Potrebno nas je više s ovakvim stavom koji se zauzimaju za budućnost naše djece i dobrobit zajednice.

    Jednostavno, konkretno, po istini.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

devet + sedam =