Podijeli

Obljetnica stradavanja prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića koji je 31. ožujka 1991. poginuo na Plitvičkim jezerima obilježena je u nedjelju u Aržanu u uskom krugu ljudi i bez popratnih događaja, izvijestilo je u ponedjeljak Ravnateljstvo policije…

Svijeću na grobu Josipa Jovića 29 godina od akcije “Plitvice”, zapamćene kao “Krvavi Uskrs” u ime Ministarstva unutarnjih poslova i splitsko-dalmatinske policije upalio je zamjenik načelnika Marko Srdarević, s članovima obitelji Tomislavom i Josipom Jović, zamjenikom župana Splitsko-dalmatinske županije Lukom Brčićem i načelnikom općine Cista Provo Božom Ćubićem, izvijestio je MUP u ponedjeljak.

Obljetnica je zbog koronavirusa održana bez uobičajenih popratnih događaja.

– U ovim posebnim vremenima i specifičnim uvjetima, iako nismo u mogućnosti obilježiti 29.obljetnicu stradavanja Josipa Jovića uz misu i svečanu akademiju, prisjećamo se našeg Josipa Jovića i svih poginulih branitelja”, poručio je Srdarević, prenosi MUP.

Jović, koji se u kolovozu 1990. priključio Jedinici za specijalne namjene MUP-a Rakitje, posmrtno je promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima.

Život je izgubio nakon što su srpski pobunjenici, pripadnici tzv. SAO Krajine okupirali Nacionalni park Plitvice i barikadama blokirali državnu cestu D1, koja spaja sjever i jug Hrvatske.

U rano jutro, na Uskrs, 31. ožujka 1991. pripadnici MUP-a krenuli su prema hotelu Jezero, a pobunjeni Srbi postavili su barikade i zapucali na njih iz zasjede, na glavnoj prometnici u neposrednoj blizini ulaza u NP Plitvička jezera.

U autobus s redarstvenicima uletjela je tromblonska mina koja nije eksplodirala jer nije bio izvučen osigurač. Specijalci su istrčali iz autobusa i drugih vozila u koloni te polijegali uz cestu.

Uslijedio je višesatni obračun po dubokom snijegu s više ranjenih. Proboj hrvatske policije otežavala je gusta magla i snijeg. Poginuo je 22-godišnji Jović, a devet policajaca je ranjeno.

Prema policijskim izvješćima nakon uspješno provedene akcije Plitvice, kojom je zapovijedao Marko Lukić, uhićeno je 29 srpskih ekstremista, a 18 ih je kazneno prijavljeno zbog oružane pobune.

Unatoč pobjedi i činjenici da se MUP vratio u tamošnju policijsku postaju hrvatska se strana kasnije ipak morala povući pa su Plitvice sve do oslobodilačke Vojno-redarstvene akcije “Oluja” hrvatskih snaga u kolovozu 1995. ostale djelom samoproglašene paradržave Republike SAO Krajine.

Josip Jović rođen je 21. studenoga 1969. godine u Aržanu kraj Imotskog. U kolovozu 1990. godine priključio se Jedinici za specijalne namjene MUP-a “Rakitje”. Prije Akcije Plitvice s tom jedinicom je bio na terenu u Pakracu i Petrinji. Ubijen je na sam Uskrs 31.03.1991. od strane srpskih terorista. Nakon nesretne pogibije pokopan je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu.

Na Uskrs 1994. u Aržanu mu je otkriven spomenik.

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika. Odlikovan je visokim državnim odličjima: Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom; Spomenicom Domovinskog rata; Spomen značkom I. gardijske brigade “Tigrovi”; Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu. Prema riječima suboraca, Jović je bio među prvima u napadu pucajući prema pošti. Iako je na sebi imao pancirku, jedan od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola Hitne pomoći stigla su u trenu, a potom je ukrcan u sanitetski vojni helikopter, još uvijek dajući znakove života. Međutim, preminuo je na putu do bolnice. Tako je dvadestdvogodišnji Josip Jović kao prva žrtva velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku u obrambenom Domovinskom ratu, postao velika i istinska legenda na samom početku borbe za nezavisnu i slobodnu hrvatsku državu.

M.M.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

3 × dva =