VIDEO Kinezi u rekordnom roku, tri mjeseca prije dovršili spajanje Pelješkog mosta! Ivo Sanader dva puta je otvarao gradilište Pelješkog mosta, (Luka Bebić-pa most ima dvije strane!)

Most je izgradio kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation. Kinezi su posao dobili na natječaju 2018. godine, ponudivši 2.081 milijardu kuna bez PDV-a, s rokom dovršetka radova od 36 mjeseci...

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Spojen Pelješki most

Nakon nekoliko političkih trikova koji datiraju još od davne 2003-2004 godine, sinoć je napokon spojen Pelješki most…

2003. – 2004.

Novi predsjednik HDZ-a Ivo Sanader obećao je Pelješki most u kampanji za parlamentarne izbore. Premoćno je porazio Račana i praktično odmah dogovorio izradu projekta s IGH-om, odnosno glavnim HDZ-ovim arhitektom za mostove Jurom Radićem.

 

arhivska foto

2005.

Iako nije bio raspisan ni natječaj za izbor graditelja novopečeni premijer Ivo Sanader otišao je u studenom 2005. godine u Komarnu i u pratnji ministra prometa Božidara Kalmete i potpredsjednika Sabora Luke Bebića, svečano označio početak pripremnih radova za Pelješki most. Obećao je da će se most početi graditi 2006. godine, a radovi trajati samo 18 mjeseci.

2007.

Ivo Sanader – drugi put. Taman pred parlamentarne izbore 2007. godine ponovo su otvoreni radovi na izgradnji Pelješkog mosta. Ovoga puta stvar je bila nešto ozbiljnija. Postojao je projekt, proveden je i natječaj, posao je dobio konzorcij hrvatskih građevinskih tvrtki Viadukt, Konstruktor i Hidroelektra Niskogradnja po cijeni od samo 1,9 milijardi kuna. Prva iduća ponuda austrijske građevinske tvrtke bila je čak duplo skuplja. Vlada novac nije osigurala, a domaći građevinari nisu tehnički bili ni sposobni odraditi temeljenje mosta. Svejedno se krenulo sa fiktivnom gradnjom, a Sanader je u međuvremenu dobio izbore i novi mandat.

2008.-2009.

Službene vijesti iz Vlade govorile su kako se radi punom parom. Ivo Sanader je prije lokalnih izbora 2009. obišao gradilište i kazao kako je zadovoljan onime što vidi, iako se nije imalo što vidjeti. Već tada se dobro znalo kako novca nema, kao i da građevinari ne mogu realizirati projekt, pa su tražili njegovu promjenu. Nije smetalo. Nedugo nakon obilaska gradilišta Sanader je dao ostavku uz čuveno »Zbogom i hvala na suradnji«.

2010.

I službeno su zaustavljene sve aktivnosti na gradilištu. Utvrđeno je kako je izvedeno svega tri posto radova. Nova premijerka Jadranka Kosor je silno željela nastaviti tamo gdje je Sanader stao, a to je i učinila(Kud Ivo, tud i ja). Projekt je formalno revidirala, nije udovoljila zahtjevu građevinara za povećanjem cijene, ali je pomjerila rokove sve do 2017. godine i najavila da most ide dalje. Nije dugo trajalo, a nije ni moglo, jer je i to obećanje bilo obična obmana. Kosor je izbore izgubila, naravno ne samo zbog Pelješkog mosta.

2011.

Kada je Zoran Milanović krajem 2011. godine stigao na Markov trg, stigla su i prva pitanja o Pelješkom mostu. Stav je bio da se most neće graditi, da je preskup, nepotreban i neracionalan. U igri je bila i trasa autoceste kroz BiH, a zatim se kao najbolja opcija pokazao cestovni koridor kroz Neum kao poveznica između dva dijela Hrvatske. Ni ta priča nije dugo potrajala.

Arhivska foto

2012.

Raskinut je ugovor za gradnju Pelješkog mosta iz Sanaderovog doba. Bio je to kriminalno loš posao za Hrvatsku. Hrvatske ceste su za troškove gradnje i stajanja građevinara isplatile 246 milijuna kuna, iako je na gradilištu mosta realiziran posao vrijedan svega 71 milijun kuna. Doslovno je 175 milijuna kuna državnog novca bačeno u vjetar. Nitko zbog toga nije odgovarao, nikada nije podignuta optužnica. U rujnu 2012. godine organiziran je prosvjed zbog Pelješkog mosta kao poruka Milanovićevoj vladi. Skupilo se nekoliko tisuća građana južne Dalmacije, koji su povezali oko 500 brodica i stvorili pontonski most između Brijeste i Komarne stvarajući tako simboličnu sliku mosta kojeg nema. Tada je izgledalo da ga nikad neće ni biti.

2013. – 2014.

Prvo je izrađena predstudija koja je analizirala sva moguća rješenja prolaska kroz Neum i most je ocijenjen kao najbolja opcija. Hrvatska je postala članica Europske unije i sada Pelješki most nije povezivao samo hrvatski, već i europski teritorij. Uslijedila je stoga izrada studije isplativosti koja će biti proslijeđena Europskoj komisiji kako bi se pokušalo ishoditi sufinanciranje gradnje mosta iz europskih fondova. SDP-u se dogodio veliki zaokret u stavu koji sada glasi: Ako će ga EU platiti, mi ćemo graditi Pelješki most.

2015.

Zoran Milanović ulazi u predizbornu kampanju s čvrstim obećanjem. Pelješki most je neupitan, imamo na raspolaganju 330 milijuna eura iz europskih fondova i sigurno ćemo ga izgraditi. Uslijedio je tijesni poraz na izborima, stigao je premijer iz Kanade Tim Orešković kao privremeno rješenje, ali je plan o Pelješkom mostu ostao nepromijenjen.

2016.

Na prijevremenim izborima pobjedu odnosi HDZ, premijer postaje Andrej Plenković, a resorni ministar prometa ostaje Oleg Butković, koji najavljuje početak izgradnje Pelješkog mosta u drugoj polovini 2017. godine. Ni to se nije dogodilo.

2017.

Raspisan je natječaj za gradnju i slijedi evaluacija ponuda duga čak četiri mjeseca. U najužem izboru su Kinezi, Austrijanci i talijansko-turski konzorcij. Sve tri ponude su bitno skuplje od procijenjene vrijednosti radova.

2018.

U siječnju Hrvatske ceste objavljuju kako je kao najpovoljnija odabrana kineska tvrtka »China Road and Bridge Corporation« s ponudom od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a. Slijede žalbe, austrijski Strabag optužuje Kineze za dampinške cijene i uživanje nelegalnih državnih potpora. Žali se i talijansko-turski konzorcij. Na odluku Državne komisije čekalo se dva mjeseca i ona je žalbe odbacila. Ugovor je potpisan 23. travnja u Dubrovniku. Strabag je uputio žalbu Upravnom sudu i zatražio privremenu mjeru obustave gradnje i taj je zahtjev Upravni sud odbacio. Talijansko-turski konzorcij Astaldi-Ictas također je zatražio zabranu gradnje i ta se odluka još uvijek čeka, ali zasad ne priječi početak radova.

arhivska foto

Kinezi su morali na početku srušiti dva stupa mosta izgrađena prije desetak godina, koji nisu imali nikakvu svrhu, jer je projekt izmijenjen.

Ivo Sanader dva puta je otvarao gradilište Pelješkog mosta, (Luka Bebić-pa most ima dvije strane!)

Između dva HDZ-ova premijera srećom ipak postoji jedna bitna razlika. Sanader novac za gradnju mosta nikada nije osigurao, a Plenković, odnosno Hrvatska Vlada, na raspolaganju ima novac iz europskih fondova. Zato je ovo napokon treća sreća za Pelješki most.

I napokon, sinoć , Pelješki most je spojen

Most je dug 2404 metra

Posljednji element koji je večeras postavljen dug je 18 metara, a simbolički su postavljanje dovršili premijer Andrej Plenković, ministar prometa Oleg Butković, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Spajanje su pratili i brojni građani s kopna te mnoštva brodica, barki i drugih plovila.

Duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta 200 puta 55 metara.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta je Slovenac Marjan Pipenbaher.

Most je izgradio kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation. Kinezi su posao dobili na natječaju 2018. godine, ponudivši 2.081 milijardu kuna bez PDV-a, s rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.

Gradnja je službeno počela 31. srpnja 2018. godine, kada je izvođač uveden u radove.

U svibnju 2013. godine studija koju je naručila Europska komisija pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.

Pelješki most prva je od ukupno četiri faze projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, za čije je sufinanciranje Europska komisija odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova.

Naime, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle 357 milijuna eura.

Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte, kao i obilaznicu Stona.

Andrej Plenković drži govor i priča o važnosti ovog velikog projekta

Plenković se obratio svima koji su došli vidjeti kako izgleda napokon spojen Pelješki most

“Dragi Hrvati, dragi prijatelji, svi koji ste ovdje i oni koji pratite ovu fascinantnu noć, sve vas najsrdačnije pozdravljam i imam neopisivo zadovoljstvo kazati da je Hrvatska spojena. Ovo je most koji će spajati. Ovo je veliki svehrvatski projekt i tako ga trebamo doživljavati. Ovo je najveći projekt koji smo sufinancirali u prvih sedam godina članstva u EU. Nema ni jednog drugog aktera osim EU koji bi Hrvatskoj dao toliko sredstava. Želim zahvaliti ministri Butkoviću i Josipu Škoriću, koji su obavili sve oko natječaja, želim zahvaliti tvrtki i radnicima posebice što su uspjeli spojiti most ranije nego je bilo planirano.

Zahvaljujem i Strabagu i ostalima. Ovo je velik projekt i vjerujem da ćemo ga svi zajedno moći otvoriti na proljeće iduće godine.

On znači jednu novu kvalitetu, koja je nezamjenjiva, jug sada postaje autodestinacija više nego ranije.

Moram reći da smo postigli dva temeljna cilja: Hrvatska je realizirala svoje pravo da spoji teritorij, a Bosna ima pravo prolaska svih brodova do Neuma, ovo je most toliko grandiozan i toliko velik da bi ispod njega i Titanic mogao proći, tako ćemo najbolje razumjeti o kakvom projektu se radi.

Prvi su se sjetili projekta kolege iz HDZ-a, volio bih da se ne igramo više s tim, tko je koliko i što dao… I Slovenija i BiH su dale doprinos, budimo sretni, spojili smo Hrvatsku, ostvarili smo nešto što će trajno ostati

Hvala vam i svima čestitam.”

Kinezi su upriličili veliki vatromet

Uslijedio je vatromet koji su tradicionalno, kada završe posao upriličili Kinezi

G.S./T.H.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

2 × 1 =