Podijeli

Visoki prekršajni sud danas je na općoj sjednici svih sudaca odlučivao o pozdravu “Za dom spremni” na početku pjesme Marka Perkovića Thompsona “Bojna Čavoglave” i sa 4 glasa za, 15 protiv i 1 suzdržanim odlučio kako to nije prekršaj…

Priopćenje o odluci u cijelosti:

“Dana 3. lipnja 2020. održana je sjednica svih sudaca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u nazočnosti 20 od ukupno 23 suca. S obzirom da se, na temelju čl. 39. st. 3. Zakona o sudovima, odluka na sjednici svih sudaca donosi većinom glasova svih sudaca suda, postojali su uvjeti za održavanje sjednice.

Na sjednici se, između ostalog, pod toč. 4. dnevnog reda, odlučivalo i o nedorečenosti i različitom tumačenju pravne norme u odnosu na primjenu čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kada se činjenični opis prekršaja odnosi na izvođenje pjesme Bojna Čavoglave, u izvođenju autora u izvornom obliku koja sadrži izričaj „Za dom spremni“, posebice u kontekstu načela zakonitosti, kao i ujednačenosti sudske prakse s obzirom na stajalište izraženo u usporedivom predmetu.

Imajući na umu dosadašnju jedinstvenu sudsku praksu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u odnosu na izričaj „Za dom spremni“ kada se koristi u različitim okolnostima, koja nije dovedena u pitanje, pristupilo se glasanju o slijedećem pitanju:
„Može li se postupanje okr. Marka Perkovića, koje je činjenično opisano u optužnim prijedlozima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, PU šibensko-kninska, broj 511-13-10-17-74/2016 od 30. prosinca 2016. i broj 511-13-10-17-46/16 od 8. kolovoza 2016., podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji glasi: “Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir“.

Nakon provedene rasprave, sa 4 glasa za, 15 protiv i 1 suzdržanim, odlučeno je da se opisano postupanje u konkretnom predmetu ne može podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je pravilna odluka ovog suda broj Jž-2747/2018 od 2. listopada 2019.

Što se događalo na Visokom prekršajnom sudu oko “Bojne Čavoglave”?

U veljači ove godine suci Odjela za prekršaje protiv javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, nisu uspjeli donijeti većinsku odluku “o načelnim pitanjima” koja su proizašla iz prekršajnog postupka protiv Marka Perkovića Thompsona u vezi s pozdravom “Za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave”. I dok ostaje nejasno zašto bi suci Visokog prekršajnog suda trebali dolaziti do odluke “o načelnim pitanjima”, umjesto donositi odluke vodeći se za zakonom i dokazima – tako je tada izvijestila glasnogovornica Visokog prekršajnog suda. Tada je odlučeno da će se pitanje raspraviti na sjednici svih sudaca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske.

Podsjetimo, tročlano vijeće Visokog prekršajnog suda u sastavu Ivanka Mašić i Mirjan Margetić, članice, te Anđa Ćorluka, predsjednica potvrdilo je prvostupanjsku presudu Prekršajnog suda u Šibeniku kojom je Thompson oslobođen krivnje zbog izvikivanja pozdrava “Za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave” na koncertima održanim 5. kolovoza 2015., 5. kolovoza 2016. te 27. kolovoza 2017. godine. PU šibensko-kninska nije odustajala pa je uložila žalbu Visokom prekršajnom sudu, ali je Visoki prekršajni sud žalbu odbio.

No, ta presuda nije otpravljena s Visokog prekršajnog suda jer nije bila prošla kroz evidenciju sudske prakse, sudski odjel kroz koji prolazi svaka novodonesena presuda kako bi se utvrdilo je li sukladna već donesenim presudama u istim pravnim pitanjima, pisao je Jutarnji list.  Kako je Visoki prekršajni sud izrekao nekoliko osuđujućih pravomoćnih presuda vezanih uz pozdrav “Za dom spremni” evidencija sudske prakse ustanovila je da je oslobađajuća presuda u slučaju Thompsona suprotna već ustanovljenoj sudskoj praksi tog suda i ona je vraćena sudskom vijeću koje ju je donijelo na ponovno razmatranje. Isto je sudsko vijeće odbacilo primjedbe i jednoglasno poručilo kako ostaje pri prijašnjoj presudi. I dok mnogi vide ovakvo uplitanje “Evidencije sudske prakse” u odluke sudaca kao vrstu političkog pritiska i kršenja neovisnosti sudaca, ima onih koji su to glasno hvalili i zazivali.

T.H.

 


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

16 + 20 =