VIDEO Bečki znanstvenici „oživili” biljku staru 32 tisuće godina…Biljci su očito odgovarali bečki klimatski uvjeti pa je procvjetala…

Uz pomoć genetskih analiza bečki znanstvenici sada namjeravaju istražiti razvoj genoma spomenute biljke i njezinu prilagodbu tadašnjim klimatskim uvjetima....

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Genom biljne vrste Silene stenophylla iz porodice klinčića preživio je nekoliko tisuća godina u sibirskom ledu…

Znanstvenici s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti (Universität für Bodenkultur Wien – BOKU) nedavno su uspješno uzgojili biljku vrste Silene stenophylla iz uzoraka koji datiraju još iz ledenog doba. Genom ove vrste iz porodice klinčića preživio je prema procjenama oko 32 tisuće godina u sibirskom permafrostu.

Ruski su znanstvenici još 2012. godine ostvarili revolucionaran uspjeh na polju botanike, stanične biologije te kriobiologije, koja proučava djelovanje niskih temperatura i smrzavanja na živa bića, uzgojivši biljku ove vrste iz sjemenki starih 32 tisuće godina. Sjemenke su pronađene u ostacima podzemnih jazbina koje su se nalazile oko 38 metara ispod površine leda u Sibiru, a koje su nekoć vjevericama služile kao skrovišta za hranu. Iz još nezrelih plodova znanstvenici su prikupili uzorke embrionalnog tkiva. Iz toga su najprije razvili malene sadnice koje su zatim posadili, a naposljetku je iz njih izrasla biljka s bijelom cvijetom.

Zahvaljujući dobroj suradnji s ruskim kolegama profesorica Margit Laimer s Instituta za molekularnu biotehnologiju bečkog sveučilišta BOKU došla je do jedne od kultura biljnog tkiva ove prastare vrste. Tako su sada bečki znanstvenici pod njezinim vodstvom uspjeli uzgojiti ovu biljku u staklenim posudama u uvjetima in vitro. Profesorica Laimer naglašava da uzgoj ovisi o brojnim čimbenicima te da su biljci očito odgovarali ovakvi uvjeti, stoga je počela cvjetati.

Uz pomoć genetskih analiza bečki znanstvenici sada namjeravaju istražiti razvoj genoma spomenute biljke i njezinu prilagodbu tadašnjim klimatskim uvjetima. Uspoređujući je s današnjim srodnicima, nastojat će saznati više o evoluciji tog roda biljaka, odnosno o promjenama u genomu srodnih vrsta u posljednje 32 tisuće godina, donosi Ekovjesnik 

izvor-Ekovjesnik 


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

pet + 18 =