Podijeli

Na današnji dan 9. ožujka 1831. osnovana je jedna od najpoznatijih vojnih postrojbi svijeta – Legija stranaca…

“Legija se nikada ne predaje”, službeni je moto postrojbe pod kojim legionari, iako po nacionalnosti nisu Francuzi, služe u Legiji koja je od podcijenjene prerasla u najcjenjeniju postrojbu francuske vojske, odnosno jednu od najelitnijih svjetskih postrojbi takve namjene. Danas je Legija ustrojena u osam specijaliziranih pješačkih pukovnija i jednu polubrigadu te sudjeluje u svim specijalnim misijama francuske vojske i Mirovnih snaga UN-a. Brojni Hrvati istaknuli su se u redovima Legije, a u Domovinskom ratu, okupljeni u bojne Zrinski i Frankopan te druge postrojbe, mnogi od njih dali su velik obol u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.

Krajem 1992. godine, za vrijeme preustroja Hrvatske vojske, raspušta se i bojna Frankopan, a njezini pripadnici većinom prelaze u 2. i 7. gardijsku brigadu te manjim dijelom u 1. hrvatski gardijski zdrug.

Bruno Zorica na svojem je ratnom putu prošao ratišta istočne i zapadne Slavonije, borio se u zadarskom i šibenskom zaleđu te sudjelovao na ratištima u BiH. 1994. u Zbornom području Split postaje pomoćnik načelnika Operativnog centra, gdje je ostao sve do umirovljenja krajem 1998. godine.

Brunu Zoricu pamtit će se kao zapovjednika koji je stalno bio na terenu sa svojim suborcima te s njima održavao dobre odnose, ali i po zanimljivom načinu podizanja morala među svojim vojnicima – u napad na Riliće nosio je kaubojski šešir, a u operaciji Maslenica Mickey Mouse kapu.

Brojni Hrvati, puno prije dolaska oficira iz JNA, došli su iz Legije stranaca i ponijeli teret zapovjedanja obranom Hrvatske u najteže vrijeme agresije Srbije na Hrvatsku početkom rata u proljeće i ljeto 1991. godine. Jedan od njih je i general Željko Glasnović. Njegovu, kao i brata Davora Glasnovića, fascinantnu životnu priču možete pogledati dolje na videu, donosi narod.hr.

Legiju stranaca osnovao je francuski kralj Luj Filip iz dva razloga: zbog kolonijalnih sukoba i uklanjanja kriminalaca i probisvijeta sa ulica francuskih gradova. Za razliku od uobičajenog i često krivo percipiranog javnog mijenja o legionarima kao ološu i otpadu društva, prava istina je da su to istinski odani vojnici i suborci.
Zbog toga Legija kao svoj dan slavi najveći praznik 30. travnja 1863. kada se dogodila najpoznatija bitka ove jedinice. Naime, 3 časnika i 63 legionara na području plantaže Camerone u Meksiku uspijevaju jedan dan oduprijeti se napadu oko 3000 meksičkih vonika. U ovoj bitci ginu skoro svi legionari, dok se njih 6 odlučuje za bitku do zadnjeg, te prsa u prsa sa nataknutim bajonetima trojica odlaze u smrt. Jedina tri preživjela legionara potpisuju predaju samo pod uvjetom da zadrže svoje oružje i pobrinu za poginule suborce.

Ovaj dan se u Legiji slavi kao najveći praznik, a metaforično pokazuje odanost Legije Francuskoj i borbu do zadnjeg čovjeka. Od tada, na svim zastavama regimenata u čast palim legionarima ovaj datum i ime bitke navodi ispod amblema jedinice.

Legionari u Domovinskom ratu – okosnica zapovjednog kadra od početka

U Domovinskom ratu sudjelovao je veliki broj pripadnika Legije stranaca, ponajprije Hrvata, ali i drugih nacionalnosti. Upravo su Hrvati koji su došli iz Legije stranaca, a sa njima i dio njihovih suboraca ne-Hrvata, činili okosnicu zapovjednog kadra malih i elitinih postrojbi hrvatske vojske (tada MUP-a i ZNG-a). Neki od najpoznatijih hrvatskih zapovjednika poput Ante Gotovine ili Ante Rose stigli su iz Legije stranaca, kao i zapovjednici specijalnih postrojbi Zrinski i Frankopan poput generala Miljenka Filipovića ili pukovnika Brune Zorice-Zulua. I ostali legionari poput Zvonimira Skendera, Aldo Lučeva, Ante Luketića, Ilije Tota i Mladena Lukića stigli su iz Legije stranaca u tek oformljene specijalne postrojbe.

General i saborski zastupnik Željko Glasnović također je stigao iz Legije stranaca braniti Hrvatsku i BiH od srpske i jugofašističke JNA agresije. Bolje reći pobjegao, kao i ostali Hrvati, da bi se priključio hrvatskim postrojbama u najteže vrijeme početkom agresije na Hrvatsku. Željko Glasnović tvrdi da je tijekom ratova na području bivše Jugoslavije poginulo 27 pripadnika Legije stranaca.

Pobjeći iz Legije stranaca nije nimalo lako jer te veže ugovor na 5 godina i promijenjeni identitet imena i prezimena. A rat u Hrvatskoj nije mogao čekati.

Hrvatski mediji o Legiji – dio specijalnog rata protiv Domovinskog rata

U hrvatskim je medijima prezentacija Legije i legionara poseban fenomen jer je u zadnjemu desetljeću dio novinara vrlo negativno pisao o braniteljima koji su u Domovinski rat pristigli iz Legije, a površan pristup u načinu pisanja ostaje nerazjašnjen fenomen do današnjih dana. Tako smo prošlih godina, a osobito u vrijeme hajke i progona generala Ante Gotovine, u hrvatskom tisku mogli čitati članke o “zloglasnoj Legiji” iako ova elitna postrojba već desetljećima djeluje kao integralna snaga brojnih misija UN-a. Štoviše, ista je “zloglasna Legija” u sklopu mirovnih misija djelovala u ratovima na ovim prostorima, i to u najkritičnijim područjima. O Hrvatima u Legiji stranaca također se nedovoljno zna, osim što su u spomenutom razdoblju o njima pisani vrlo ružni tekstovi gdje ih se prikazivalo kao skupinu ratnih i poratnih kriminalaca. Jedino je Braniteljski portal.hr Pisao i snimao videa o Legionarima te i na svom kanalu prikazivao javnosti, Nakon nekog vremena sva ta videa su pobrisana sa you tube. Također je pobrisano s kanala Braniteljskog portala preko 400 video uradaka sa svih bljetnica i prijenosa uživo proslave hrvatskih pobjedničkih akcija donosi narod.hr.

Takve su osvrte pisali ljudi kojima je cilj kriminalizirati vrijednosti i uspjeh Domovinskoga rata, te na taj način učvrstiti svoje pozicije koje su zauzeli smrću prvog hrvatskog predsjednika.A neki i danas pišu pogrdno, ne samo o hrvatskim braniteljima, već o obrambenom Domovinskom ratu, a sve u cilju omalovažavanja ogromne žrtve Hrvatskog naroda u obrani svoje Domovine od velikosrpskog agresora potpomognutog s jugofašističkom JNA.

Zna se da i danas Legiji stranaca svake godine pokušava pristupiti određeni broj Hrvata. Nitko od njih ne pristupa zbog novca jer plaće legionara relativno su male. Prve godine legionari primaju oko 1200 eura na mjesec, plaća raste tek s godinama, činom i specijalističkim znanjima i vještinama, no nikada ne prelazi 4000 eura. Svi koji pristupaju, Legiji pristupaju zbog ponosa i časti jer znaju da pripadaju jednoj od najelitnijih postrojbi na svijetu.

A ući u njezine redove nije nimalo lako.

General Željko Glasnović i njegov brat Davor – fascinatna životna priča od Legije stranaca do generala HV-a i ratnog zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane (HVO):

T.H./Braniteljski-portal /narod.hr

 


Podijeli

7 KOMENTARI

  1. Nikad izdaja nikad predaja uvijek na raspolaganju takav je naš general Glasnović i ostali dečki bez kojih mi obični vojnici nebi naučili puno . Hvala vam na svemu što ste učinili za nas .

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

jedanaest − 10 =