VIDEO 13. studenoga 1991. – peticija više od 100 nobelovaca za zaustavljanje srpske agresije na Hrvatsku!Svjetski lideri nisu uradili ništa dobro za Hrvatsku već su nam Rezolucijom br. 713 uveli embargo na uvoz naoružanja!

13. studenoga 1991., dok je međunarodna zajednica mirno gledala razaranje Vukovara i Hrvatske dajući tako „neformalnu podršku“ zločincima iz JNA i četničkih postrojbi, skupina od 49 dobitnika Nobelove nagrade potpisalo je zahtjev za zaustavljanje rata u Hrvatskoj...Idejni začetnik peticije je bila hrvatska znanstvenica Greta Pifat s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba...

potpisi nobelovaca-foto screenshot
Podijeli

potpisi nobelovaca-foto screenshot

13. studenoga 1991. – peticija više od 100 nobelovaca za zaustavljanje agresije na Hrvatsku!

13. studenoga 1991., dok je međunarodna zajednica mirno gledala razaranje Vukovara i Hrvatske dajući tako „neformalnu podršku“ agresorskim zločincima iz JNA i četničkih postrojbi, skupina od 49 dobitnika Nobelove nagrade potpisalo je peticiju -zahtjev za zaustavljanje krvavog i neravnopravnog rata u Hrvatskoj.

Svjetski lideri nisu uradili ništa dobro za Hrvatsku već su nam uveli embargo na uvoz naoružanja!

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, 25. rujna 1991. godine, na zahtjev i poticaj tadašnje SFRJ (koja je samo nominalno postojala) i zaslugom njezina „sekretara za inostrane poslove“ Budimira Lončara prihvatilo je Rezoluciju br. 713 o uvođenju potpunog embarga na sve isporuke oružja i vojne opreme za područje cijele Jugoslavije, što je srpsko-crnogorskom agresoru i zločinačkoj JNA omogućilo nastavak agresije i još žešće udare na Hrvatsku (kasnije i BiH) koje se nisu imale čime braniti…Agresorska JNA je tada (po procjenama nekih vojnih analitičara) bila četvrta vojna sila u Europi.

Peticija se i dalje potpisivala

Kasnije je tu peticiju potpisalo još nekoliko desetina nobelovaca tako da je ukupan broj narastao na preko stotinu svjetskih najuglednijih osoba javnog života.

Razaranje Vukovara i Hrvatske pred očima cijele Europe i svijeta

Krajem kolovoza 1991. započela je bitka za Vukovar, koja se unatoč velikom nesrazmjeru u ljudstvu i tehnici neplanirano za Srbiju, JNA i njima sklone međunarodne krugove prvenstveno okupljene oko Velike Britanije – oduljila na tri mjeseca.

Zahvaljujući obrani grada na Dunavu tijekom opsade, oslabljen je ratni potencijal JNA, a čitava Hrvatska dobila nekoliko mjeseci za podizanje i opremanje svojih oružanih snaga na drugim bojištima.

Strahovita ratna razaranja i brojne žrtve među civilima potaknule su mnoge pojedince, ali i institucije u svijetu da se aktiviraju u pokušaju zaustavljanja velikosrpske i srbočetničke agresije na nevini i nenaoružan-goloruk Hrvatski narod.

Među potpisnicima peticije za mir u Hrvatskoj su bili i brojni nobelovci.

Dok su međunarodni političari mirno i s lažnom humanošću promatrali hrvatsku tragediju razmišljajući što činiti, pokušati spašavati Jugoslaviju ili dati svakoj republici i narodu pravo na samoopredjeljenje, oni od kojih se možda “nije ni očekivalo” da se miješaju, progovorili su jasno i glasno.

Nekoliko dana pred konačni pad Vukovara, promatrajući kako svjetski lideri ne čine ništa da zaustave najveći zločin koji je od Drugoga svjetskog rata zadesio Europu, 49 nobelovaca iz cijeloga svijeta 13. studenoga 1991. potpisalo je peticiju kojom se pozivaju relevantni međunarodni čimbenici da zaustave rat i nasilje u agresiji na Hrvatsku.

Potresni sadržaj peticije

„Nasilje i uništavanje koje se zbiva u Hrvatskoj dosegnulo je stupanj kakav u Europi nije viđen još od Drugoga svjetskoga rata. Mi ovim pozivom za mir tražimo od svih vlada, humanitarnih organizacija svih žena i muškaraca da učine sve moguće kako bi se što prije zaustavilo ubijanje u Hrvatskoj“, stoji, između ostalog, u potresnoj peticiji nobelovaca.

Tako su znanstvenici, fizičari, kemičari, matematičari za koje često kažemo kako su hladni, nemaju emocija i zanimanja za ljudsku patnju, iskazali svoje stavove o zločinu koji se događao mnogo prije i jasnije nego politički moćnici koji se vole hvaliti humanošću i ljubavi prema čovjeku.

Krik i apel nobelovaca bio je revolt intelektualaca diljem svijeta na bezumlje i ravnodušnost međunarodne zajednice na srpski pokolj u Hrvatskoj koji je bio u tijeku i koji se mogao zaustaviti.

Idejni začetnik peticije je bila hrvatska znanstvenica Greta Pifat s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba. Ona je iskoristila svoje poznavanje tadašnje intelektualno-znanstvene scene u Europi te je pokrenula peticiju koju su, između ostalih, potpisali nobelovci: Willy Brandt, bivši njemački kancelar, anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, nobelovac i protivnik aparthejda u Južnoj Africi, tibetanski vjerski poglavar dalaj-lama, Vladimir Prelog, hrvatski kemičar, Linus Pauling, dvostruki nobelovac i kemičar, te mnogi drugi…

Vukovar je uskoro pao uz strašne zločine agresorske JNA i srpske vojske nad nevinim ljudima, a u sljedećim mjesecima apel za mir potpisalo je skoro stotinu nobelovaca.

VEZANE VIJESTI

(VIDEO) VIJEĆE SIGURNOSTI UN-a UZ POTPORU BUDIMIRA LONČARA UVELO NAM EMBARGO NA NAORUŽANJE I OSUDILO HRVATSKU NA SMRT!


Podijeli