Podijeli

Što pokazuje slučaj Uljanik i 3. maj koji je kulminirao štrajkom radnika? Može li Vlada unatoč suženom manevarskom prostoru pronaći rješenje – odnosno novac? Koje bismo lekcije iz toga mogli naučiti? Kakva je budućnost domaće brodogradnje? U potrazi za pravim odgovorima, u Temi dana o tome su govorili ekonomski komentator profesor Mladen Vedriš i predsjednik štrajkaškog odbora Uljanika Đino Šverko.

DAMIR KAJIN: ZAŠTO ZA ULJANIK NE VRIJEDE ISTA PRAVILA KAO I ZA AGROKOR?

– Ogorčeni radnici Uljanika imaju poruku za Vladu
– Horvat: Problem Uljanika možda je i veći od Agrokora
– Poruke iz Vlade: Kraj pomaganju brodogradnji?

Prvi je dan štrajka iza radnika i sindikalista. Šverko kaže da se u odnosu na zahtjeve nisu puno pomaknuli jer Uprava nema novaca i nije im isplatila plaće. Od Vlade, resornog ministarstva i ministarstva financija očekuje punu pomoć. Nadamo se da će mo ipak krenuti u restrukturiranje, a ne predstečaj ili stečaj jer je cijelo vrijeme išla komunikacija u tom smjeru. Program kakav god da je, poslan je u Bruxelles i očekujemo da se na taj način realizira, dodao je.

OVAKO JE 2009. GODINE GOVORILA JADRANKA KOSOR: “Uljaniku sam još jedanput iskazala punu potporu jer smatram da način na koji se radi u Uljaniku može biti uzor svima u Hrvatskoj”!

Svjestan je da je Vladi sužen prostor jer ne smije dati podršku vezano za ograničenja koja stižu iz Europske komisije, ali vjeruje da ima prostora u smislu da je Vlada budući strateški partner Uljaniku.

Vedriš smatra da štrajk nije bio neizbježan jer se na vrijeme trebalo počelo razgovarati kako izaći iz te situacije, kako naći rješenja. Brodogradnja je važna, pojasnio je, ona za Hrvatsku ima veliki značaj – ona je hrvatska tradicija i može biti izvozni proizvod, ali ne ovako. Na kraju dana dobro prolaze kooperanti, dobavljači i naručitelji brodova, a ceh plaćaju zaposlenici i vrlo vjerojatno država, dodao je.

Marićeva poruka: ‘Svemu jednom dođe kraj, pa i državnom pomaganju brodogradnji’…

Uspoređujuči slučaj Agrokor i slučaj Uljanik, odnosno 3. maj, Vedriš kaže da je ovo teža situacija nego kod Agrokora. Pojasnio je da, kada se počeo provoditi lex Agrokor, Jamnica je i dalje prodavala vodu, PIK Vrbovec je radio svoje proizvode, Konzum je prodavao, a ovdje je u pitanju upravo kvaliteta proizvoda s aspekta profitabilnosti. “Nemoguće je proizvesti brod tako da se podmire dobavljači, kooperanti, platite nešto malo poreza, a iz državne kase netko mora podmiriti platni spisak – to je neodrživo”, kazao je.

Istaknuo je da program restrukturiranja koji je poslan u Bruxelles nije smio biti alibi program po kojem se nastavilo raditi po starome jer je moguće raditi drugačije. Vedriš je za primjer uspješnog restrukturiranja naveo brodogradilište Viktor Lenac koje je prošlo istinsko, a ne formalno i papirnato restrukturiranje.

Reakcije ministara se mogu sažeti u jednu rečenicu – za stanje u brodogradilištima ponajprije su odgovorne uprave. I premijer Andrej Plenković je iz Varaždina ponovio da je za stanje u brodogradilištima kriva Uprava. Šverko kaže da se Uljaniku nikada nisu naplatila državna jamstva jer su sve brodove isporučivali. Pozdravlja nastojanja premijera Plenkovića, ali moraju se uključiti i ministarstvo gospodarstva i financija. Smatra da je ionako sve otišlo predaleko i da bi moglo još i više eskalirati ukoliko se nešto ne riješi.

(VIDEO) Di su pare? Uprava, odlazi!Radnici Uljanika izašli na ulicu i blokirali promet!…Izašli smo na ulicu pa kom obojci kom opanci…

Vedriš drži da je Uljaniku potreban netko tko razumije brodogradnju, tko ima kapital i tko može na tržištu suvereno nastupiti. Bez svega toga ne ide, pojasnio je kako su se na svjetskom tržištu dogodile enormne promjene i više nam nije konkurencija Koreja i Kina jer su se pojavile Turska i Španjolska koji proizvode slične brodove kao i Uljanik. “Strateški partner mora biti sposoban kreirati program takve profitabilnosti i nakon toga imati ljude i alate da ga provede”, dodao je.

H.H.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

9 − 3 =