Podijeli

Započelo je svečano euharistijsko slavlje u Hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku na blagdan prvog hrvatskog kanoniziranog sveca Nikole Tavelića, koje predslavi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić…

U povodu obilježavanja 50. obljetnice kanonizacije prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca sv. Nikole Tavelića, biskup Tomislav Rogić proglasio je za Šibensku biskupiju jubilejsku godinu koju će zaključiti danas na svečev blagdan, 14. studenoga.
U Hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku svečanu euharistiju predslavi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Na kraju slavlja šibenski biskup Tomislav Rogić zaključit će Godinu sv. Nikole Tavelića. Prijenos misnog slavlja možete pratiti putem Laudato TV i Hrvatskog katoličkog radija.
Misa se, uz pridržavanje epidemioloških mjera, slavi na trgu uz Svetište. Osim središnjeg slavlja, u Svetištu će se mise slaviti u 8 (fra Ivan Penava) i 18 sati (fra Ivan Bradarić).

Sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac

Sv. Nikola Tavelić ili Nikola Tavilić (Šibenik, oko 1340. – Jeruzalem, 14. studenog 1391.), prvi je hrvatski svetac, franjevac, mučenik. Franjevac je postao u gradu Bribiru, sjedištu velikaša Šubića. Oko 1365. zaređen je za svećenika i kao misionar pošao je u Bosnu oko 1372. godine. Naime, poglavari Nikolu šalju u Bosnu gdje je u to vrijeme bilo „mnoštvo raskolnika i krivovjeraca“, odnosno bogumila, kako se navodi u pismima Pape Grgura XI. Nakon 12 godina misijskog djelovanja u Bosni, 1384. pošao je u Palestinu zajedno s fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonne (Francuska) i fra Stjepanom iz Cunea (Italija).

Jednom prigodom je pošao s družinom do islamskog vjerskog službenika u Omarovoj džamiji u Jeruzalemu, s namjerom da ga uvjeri u ispravnost kršćanske vjere. S trojicom svoje subraće iz Francuske i Italije o svetkovini Kurban-bajrama s muslimanima je htio razgovarati o “stvarima vrlo korisnim i spasonosnim za njihove duše”. Kadiju je to razbjesnilo i zaprijetio im je smrću. No, kako ih ni ta prijetnja nije odvratila od vjere, kadija ih je osudio na smrt. Utamničili su ih, zlostavljali tri dana, a onda je kadijinu presudu potvrdio i građanski sud, nakon čega je svjetina 14. studenoga 1391. mačevima sasjekla Tavelića i trojicu subraće i bacila ih na lomaču. Grobovi su im nepoznati. Sva četvorica su podnijela mučeničku smrt u Jeruzalemu pred Vratima Jafe.

Odmah su ih u Europi počeli slaviti kao mučenike (od 14. studenog 1391.), posebno u Šibeniku. Papa Lav XIII. odobrio je Nikolino štovanje 1889. godine na molbu šibenskog biskupa Josipa Fosca. Između dva svjetska rata raširilo se Nikolino štovanje, a rad na kanonizaciji je sretno završen i papa Pavao VI. proglasio ga je svetim u Rimu, 21. lipnja 1970. godine.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u subotu svečanu euharistiju u Šibeniku u povodu 50. obljetnice kanonizacije svetog Nikole Tavelića, a današnjim misnim slavljem zaključena je Godina sv. Nikole Tavelića za Šibensku biskupiju.

L.K.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

deset − sedam =