Umirovljeni pukovnik HV-a: Mnogi nastavnici povijesti nisu nikad ni čuli za najveći ratni zločin nakon Ovčare

IVICA PANDŽA-ORKAN...

IVICA PANDŽA ORKAN
Podijeli
  • 311
  • 3
  •  
  •  
  •  
    314
    Shares

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Zadru proteklih dana održan je 11. Državni stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti na temu masovnih zločina agresora i mirne reintegracije. Skup na kojemu je sudjelovao 250 ljudi bio je namijenjen učiteljima i nastavnicima povijesti radi njihova upoznavanja s masovnim zločinima agresora u Domovinskom ratu i mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja kao najvećim uspjehom UN-a u povijesti, a sve u cilju lakšeg prenošenja stečenih znanja učenicima. Tportal je razgovarao s Ivicom Pandžom Orkanom, umirovljenim pukovnikom HV-a i istražiteljem ratnih zločina koji je drugi put sudjelovao na skupu kao predavač

Ivica Pandža, kao jedan od najaktivnijih dokumentarista Domovinskog rata, za tportal pojašnjava kako je cilj skupova koji se svake godine održavaju u drugom dijelu Hrvatske na drugu temu upoznavanje sudionika, mahom nastavnika povijesti u osnovnim i srednjim školama, s masovnim zločinima srpskog agresora u Domovinskom ratu i mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja kao najvećim uspjehom UN-a u povijesti, a kako bi se stečena znanja lakše prenosila učenicima.

Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske u razgovoru za tportal ističe da je cilj ovogodišnjeg skupa u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te na temu ‘Domovinski rat – masovni zločini agresora i mirna reintegracija‘ bio prezentirati im činjenice o Domovinskom ratu koje će na metodički ispravan način implementirati u nastavni proces.

Tportalov sugovornik kao jedan od najaktivnijih i najplodnijih hrvatskih istražitelja ratnih zločina u razdoblju od 1991. do 1995. godine smatra kako je Domovinski rat jedna od najvažnijih tema hrvatske povijesti, a koja je znanstveno nedorečena i nedovoljno obrađena u udžbenicima iz povijesti. Stoga je, ističe Pandža, hvalevrijedna inicijativa Agencije za odgoj i obrazovanje da već 11. godinu zaredom održava stručne skupove za učitelje i nastavnike povijesti, a koji svaki put obrađuju jedan od važnijih događaja iz Domovinskog rata. Kao i svake godine, predavači na državnom stručnom skupu su znanstvenici koji se bave temom Domovinskog rata, učitelji i nastavnici s primjerima dobre prakse u obradi tema iz Domovinskog rata, ali i istaknutiji sudionici Domovinskog rata koji su zapovijedali postrojbama ili donosili presudne odluke.

Pomna istraživanja

Kao jedan od istaknutijih sudionika rata, ali i vrsni dokumentarist, Pandža već drugi put sudjeluje na skupovima kao predavač, a ove godine održao je predavanje vezano za masovni zločin u Baćinu, nakon pokolja na Ovčari najveći ratni zločin.

‘Moja tema na ovom predavanju bila je stravičan srpski zločin u Baćinu nedaleko od Hrvatske Dubice. Na ovaj poziv sam čekao četiri godine jer sam na sličnom seminaru sudjelovao i 2014. godine, kada sam održao predavanje o poginulim novinarima na Banovini. Na prethodnom predavanju naziva ‘Stradavanje novinara na Banovini – pucanj u istinu o Domovinskom ratu‘ dotaknuo sam se, između ostalog, teme ubijenih ruskih novinara Viktora Nogina i Genadija Kurinoja, o kojoj se godinama nije smjelo pisati. Naime, zbog tog slučaja nastala je medijsko-diplomatsko-obavještajno-politička zavrzlama u kojoj su srpski teroristi optužili tada još uvijek nepriznatu hrvatsku državu kako stoji iza njihova ubojstva. Hrvatska se u to vrijeme teško mogla obraniti od tih monstruoznih optužbi jer tadašnja ruska politika nikako nije htjela da se dozna prava istina – da su novinare ubili srpski teroristi u sačekuši, nakon čega su pod svaku cijenu željeli taj zločin sakriti od javnosti i Rusima pokazati da je to učinila hrvatska vojska. Zbog pomnog istraživanja slučaja Rusi danas znaju tko stoji iza mučkog ubojstva njihovih sunarodnjaka’, kazao je Pandža, dodajući kako je ovogodišnja tema bila znatno kompleksnija.

Pandža naglašava kako njegovo predavanje o pokolju u Baćinu 21. listopada 1991. vrvi malo poznatim činjenicama vezanim za drugu najveću masovnu grobnicu nastalu za vrijeme Domovinskog rata nakon Ovčare. U tom pokolju stradali su isključivo civili, njih najmanje 56 – mahom starijih osoba i žena – a vjeruje se kako je broj stradalih veći, čak 137 osoba, no posmrtni ostaci svih žrtava nisu pronađeni. Civile su, precizira Pandža, rafalima iz automatskog oružja pobili pripadnici milicije tzv. SAO Krajine između seoske ceste i rijeke Une. Tijela su bačena u Unu te posmrtni ostaci najvjerojatnije nikada neće biti pronađeni, a među žrtvama je i nekoliko mještana srpske nacionalnosti koji su pokušali zaštititi svoje susjede Hrvate. Za taj zločin nitko nije odgovarao.

>>> Održana komemoracija za žrtve masakra u Baćinu

Upravo je tportalov sugovornik i nekadašnji načelnik stožera HV-a u Sunji označen kao najzaslužniji za širenje istine o pokolju u Baćinu, a koji je svoja saznanja o tom događaju i iskustva u istraživanju zločina podijelio s polaznicima skupa koji je ove godine održan u Zadru pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva hrvatskih branitelja.

U svojem polusatnom predavanju, koliko prema zamisli organizatora skupa svaki predavač ima vremena za izlaganje, Pandža je naglasio kako je tema zločina tijekom Domovinskog rata posve zapostavljena, o čemu, prema njegovim riječima, ponajviše govori to kako su mu nakon predavanja prilazili nastavnici povijesti priznajući da o tom dijelu naše nedavne povijesti gotovo da i nisu čuli.

Tekst u cijelosti preuzet sa Tportala-OVDJE


Podijeli
  • 311
  • 3
  •  
  •  
  •  
    314
    Shares

5 KOMENTARI

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

19 + jedan =