Udruga Hrvatsko zajedništvo podupire naše mlade i poziva: Prihod od prodaje knjiga namijenjen je za školovanje naše nadarene mlade glazbenice Lucije Štivčević, koja studira klasičnu gitaru u Weimaru, u Njemačkoj…

Nediljko Matić-foto-osobna arhiva
Podijeli

Mi iz Udruge Hrvatsko zajedništvo obilježili smo 100. godišnjicu rođenja Franje Tuđmana. Na samu stogodišnjicu održali smo promociju dviju knjiga:

1.Nediljko Matić, Ideja nacionalne države kod Franje Tuđmana, Udruga Hrvatsko zajedništvo, Zagreb 2022.Na taj dan je Nediljko Matić prezentirao svoju knjigu Ideja nacionalne države kod Franje Tuđmana. Knjiga je prilično opsežna (ima 687 stranica) i uglavnom govori o ideji nacionalne države i ideji Hrvatskog zajedništva kod Franje Tuđmana. Inspiracija za pisanje knjige je potaknuta čitanjem Tuđmanovih djela i njegovog djelovanja kao utemeljitelja i predsjednika HDZ i predsjednika Republike Hrvatske.

2.Tiskan je i Zbornik Franjo Tuđman (14. svibanj 1922. – 14. svibanj 2022.) koji je prigodno progovorio o nekoliko događaja iz naše prošlosti od 1990. do smrti Franje Tuđmana.

Autori priloga u Zborniku su: Ružica Kvesić, Tomislav Jelić, Jure Ivančić, Darko Hudelist, Ivan Smiljanić i Nediljko Matić. Zbornik ima oko 290 stranica. U Zborniku smo ponovno tiskali kratku knjižicu čiji je autor Dragutin Kamber: Slom NDH.

Promociju knjige i Zbornika održali smo 14. svibnja u kazalištu Histrion, u Zagrebu. Prihod od prodaje knjiga namijenjen je za školovanje naše štićenice Lucije Štivčević, koja studira klasičnu gitaru u Weimaru, u Njemačkoj.

Lucija Štivčević-Foto-screenshot

Mi nismo ovaj događaj, oko 100. godišnjice rođenja Franje Tuđmana, htjeli samo jubilarno i protokolarno obilježiti. Htjeli smo ovo iskoristiti i da ukažemo na problem mladih koji se ne rješavaju tako ažurno kako bi trebalo. Tu prije svega mislimo na mlade koji su izuzetno talentirani u onome što rade ili za što se školuju. Lucija Štivčević je na jednom Europskom natjecanju u Weimaru bila zapažena od strane poznatog njemačkog pedagoga u sviranju klasične gitare. Prišao joj je nakon njenog nastupa i predložio da može kod njih studirati na glazbenoj akademiji, smjer klasičnu gitaru, gada završi srednju školu. Ustvrdio je da je kod nje riječ o svjetskom talentu. Lucija je tada bila učenica 6. razreda osnovne škole. Nakon što je završila srednju glazbenu školu u Zagrebu, kod njih je upisala 6 godišnji studij. Ona sada studira 3. godinu studija i ima izvrsne ocjene i odlične nastupe. Kroz ove 3 godine mi njoj pomažemo u njenom školovanju i to nam pričinjava veliku čast. Nama su u ove tri godine pomagali mnogi prijatelji i u realizaciji naših projekata putem kojih smo financirali Lucijino školovanje.

Posebno nas je dirnula podrška iz jedne od najsiromašnijih (najmalobrojnijih) hrvatskih iseljeničkih zajednica iz Australije (grad Wollongong), gdje je u župnoj zajednici aktivan fra Ivo Tadić i humanitarna udruga koju on vodi „Kruh Svetog Ante“. Riječ je o katoličkoj humanitarnoj udruzi. Često najviše daju oni koji ima najmanje.

Ove knjige su posvećene Luciji Štivčević, našoj nadarenoj mladoj glazbenici. Knjige Ideja nacionalne države kod Franje Tuđmana i Zbornik Franjo Tuđman (14. svibnja 1992. – 14. svibnja 2022.) podavati će se po prigodnim cijenama na našim promocijama diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sredstva prikupljena od ove prodaje koristiti će se za pokrivanje troškova daljnjeg školovanja naše štićenice Lucije Štivčević u Weimaru, u Njemačkoj.

Ove godine, 14. svibnja 2022., obilježili smo 100. godinu od rođenja Franje Tuđmana. Ideja ovog rada je pokušati prigodno progovoriti nešto o Franji Tuđmanu i njegovoj ideji nacionalne države i ideji hrvatskog zajedništva i pomirenja u svjetonazorskom smislu. Nije nam namjera govoriti o njemu isključivo kao prvom Hrvatskom predsjedniku u nezavisnoj i samostalnoj Hrvatskoj državi. U svjetskim, posebno europskim prostorima, bio je poznat kao borac za državotvornost malih naroda.

Franjo Tuđman je preminuo 10. prosinca 1999. godine. Tvorac je HDZ i njezinog političkog programa. U ovoj knjizi se nemamo namjeru pretjerano baviti modernim stranačkim životom u Hrvatskoj. Moramo se do neke mjere baviti HDZ jer je on 10 godina bio njezin predsjednik i idejni tvorac. Kao predsjednik HDZ postao je i prvi predsjednik Hrvatske kao suverene i samostalne države. Kroz dugo razdoblje svoga života bio je duboko koncentriran na ideju stvaranja Hrvatske države. Desetljećima se bavio izučavanjem Hrvatske povijesti, gdje se ta ideja o državotvornosti Hrvata stalno provlačila. Pišući o jugoslavenskim, europskim i svjetskim temama uvijek ih je protkao političkim težnjama Hrvatskog naroda ka političkoj samobitnosti i samoodređenju.

U realizaciju ovog projekta aktivno smo uključiti nekoliko mladih članova naše zajednice, nekoliko istaknutih sudionika Domovinskog rata i nekoliko prijatelja iz političkog života u Hrvatskoj devedesetih godina. Angažirali smo i nekoliko članova naše zajednice koji se bave poviješću i filozofijom. Mi smo ovo organizirati u krugu prijatelja i političkih istomišljenika iz dragovoljačkog braniteljskog miljea i aktivnih sudionika političkog života u Zagrebu i Hrvatskoj. Podsjetili smo na osnivanje I. ilegalne vojne postrojbe u Hrvatskoj van snaga MUP-a i na organizaciju čuvenog prosvjeda ispred Vojnog suda u Zagrebu u travnju 1991. kako dragovoljaca Udruge Hrvatsko zajedništvo. Najviše nas brine položaj Hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i tu se planiramo još više angažirati. Nešto malo smo progovoriti i o osjetljivim problemima u Kataloniji. Tuđman je u svjetskim razmjerima bio poznat kao borac za pravo malih naroda na samoodređenje.

Mi smo se kao Udruga Hrvatsko zajedništvo više koncentrirali na mlađe članove naše zajednice i njihove probleme. Osnovali smo Zakladu Hrvatsko zajedništvo, jer je udrugama postalo teško djelovati u našoj zajednici. Pokrenuli smo inicijativu za izgradnju Europskog centra za mlade u Bolu na Braču zajedno sa lokalnom zajednicom. Želimo inicirati izgradnju Hrvatskog iseljeničkog centra, također u Bolu. Za ta dva projekta uskladili smo zajednički interes sa lokalnom samoupravom. Općina Bol je također zainteresirana za izgradnju osnovne i srednje škole sa sportskom dvoranom. Mi smo, prije svega, zaineresirani za sve projekte koji našim mladim državljanima nude kvalitetniju budućnost. Mjesto Bol je jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj i Europi. Općinom Bol upravlja nova mlada ekipa koju vodi općinska načelnica Katarina Marčić. Oni našoj Udruzi i Zakladi Hrvatsko zajedništvo dokazuju da se mladi znaju ozbiljno angažirati u svojoj zajednici. To su bili i naši glavni razlozi za tiskanje ovih knjiga. Naš cilj je da se kao zajednica više i kvalitetnije integriramo u Europsko zajedništvo kao suveren i samostalan Europski narod. Zato smo sretni što nam pristupaju u ovom projektu mladi Hrvati koji žele skupa sa svima drugima živjeti u ovom prekrasnom europskom ambijentu našeg Mediterana i Srednje Europe..

Odlučili smo tiskati ovu knjigu o Ideji nacionalne države kod Franje Tuđmana, a kao dodatak ovom našem obilježavanju 100. godišnjice tiskali smo Zbornik na tu temu. Više autora će podijeliti svoja iskustva o čitanju i djelovanju Franje Tuđmana sa nama.

U tom zborniku tiskati ćemo nekoliko radova prijateljica i prijatelja i pokušati ćemo preko njih saznati što današnje mlade generacije vide u bavljenju politikom i kako mi kao veterani Hrvatskog zajedništva gledamo na našu zajednicu. Pokušati ćemo preko nekoliko projekata koje smo kao Udruga Hrvatsko zajedništvo realizirali kroz nekoliko zadnjih godina, predočiti konkretne probleme u djelovanju koji ukazuju na zajedničke politike u realizaciji projekata koji pokušavaju ukazivati na naše zajedništvo u domeni razvoja političke kulture.

Kao Udruga Hrvatsko zajedništvo osnovani smo 9. listopada 2015. Upisani smo u Registar udruga 29. listopada 2015. Naš program je temeljen na razvoju demokratske političke kulture, socijalna djelatnosti vezano za mlade i talentirane članove naše zajednice koji trebaju našu pomoć i podupiranju knjige kao vodećeg kulturnom proizvoda u razvoju modernog čovjeka i ljudske kulture. Ciljevi Udruge su sudjelovanje u javnom životu kroz razvoj, praćenje, provođenje i vrednovanje javnih politika i oblikovanje javnog mnijenja, razvoj političke kulture u hrvatskom društvu te pomaganje darovitoj djeci i mladima. Posebno onima koji nemaju odgovarajuću roditeljsku skrb.

Temeljne djelatnosti naše Udruge su:

-unapređenje i razvoj demokratsko-političke kulture u hrvatskom društvu putem predavanja, seminara i konferencija; aktivno raditi na unapređenju komunikacije između političkih stranaka i građana Republike Hrvatske kontinuiranom edukacijom kroz organizaciju javnih tribina i informiranje javnosti putem medija;

-materijalno i financijski pomagati darovitu djecu i mlade i djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi organiziranjem humanitarnih akcija; suradnja sa sličnim udrugama i organizacijama u zemlji i inozemstvu;
-tiskanjem knjiga i drugih publikacija vezanih za ciljeve i djelatnosti udruge.

Smatramo kako kroz probleme sa kojima smo se suočavali u našoj zajednici, možemo ukazati kuda ide naše društvo i naša zajednica u ovom trenutku. Moderno društvo se intenzivno mijenja. Pred našu zajednicu se stavljaju novi izazovi. Pokušati ćemo ukazati na probleme mladih koje oni imaju u traženju i stjecanju svoje autentičnosti u novim životnim situacijama. Moramo kao zajednica težiti da se više razgovara međusobno, moramo uspostaviti dijalog i razgovor sa drugima u našem društvu kako mi mogli odgovoriti na nove izazove. O problemima nas i naših nacionalnih zajednica, naših susjeda i svih koji žive u našem europskom susjedstvu i svijetu, moramo razmišljati i djelovati kao o problemima koji su svima nama zajednički. Svijet moramo pokušati tretirati kao jednu zajedničku cjelinu. Vidimo što se danas događa u Ukrajini i nažalost ne samo u Ukrajini. Mladi na te pojave gledaju onako kako misle da trebaju. Uglavnom im nisu jasni postupci nas starijih. Izgleda da svaka generacija ima drugi zajednički um.

Možda izgleda nezamislivo da djelo i razmišljanja Franje Tuđmana u današnjem vremenu imaju nekakvu vrijednost za današnje mlade generacije. Od Tuđmanove smrti je prošlo gotovo četvrt stoljeća. Mi stariji pokušati ćemo pojasniti kako je to izgledalo u našoj mladosti. Danas u javnom diskursu koristiti pojmove narod, nacionalno, nacionalna država, nacionalni suverenitet i slične teme često izaziva podozrivost, posebice kod mlađih članova naše zajednice. Događanja u Ukrajini nas upozoravaju da je Tuđman u svoje doba bio u dosta stvari u pravu. Kada je tema nacionalna država, moramo toj temi pristupati krajnje odgovorno. Ja sam također dvojio kako nazvati ovu knjigu. Bilo je razmišljanja da joj naslov bude: Ideja Hrvatskog zajedništva kod Franje Tuđmana. Mi smo osnovali Udrugu Hrvatsko zajedništvo i Zakladu Hrvatsko zajedništvo. Pokušati ćemo pojasniti kako mi gledamo na nacionalnu državu i na zajedništvo kao dominantan način organiziranja u današnjim vremenima, možda je bolje reći, načinu življenja u modernom društvu. Nadamo se da ćemo uspjeti objasniti zašto ime nacionalna država još uvijek ima smisla.
Moramo otkloniti stav da je nacionalna država ona država koja se isključivo veže na uobičajeno shvaćanje nacionalnog. Nacionalna država i nacionalistička država su u suprotnosti. U svim državnim zajednicama žive i građani drugih nacionalnosti, ako se na nacionalnost gleda u nekakvom isključivom etničkom principu. Odnosno, danas je ponekad upitno govoriti o državama isključivo kao nacionalnim tvorevinama. Problemi nastaju zbog toga što se nacionalno tumači isključivo u etničkom smislu. Mi u ovom tekstu pojam nacionalnog koristimo više u građanskom smislu. Pojedinca u nekoj zajednici, pa i u državnoj zajednici pokušavamo promatrati i kao građanina naše Hrvatske zajednice. Glupo je da navodim primjere s ljudima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i život položili u tom ratu a nisu bili u etničkom smislu Hrvati. Po nacionalnosti su bili Slovaci, Česi, Mađari, Židovi, Talijani, Slovenci, Albanci, Francuzi, Irci, Nijemci, Makedonci, Bošnjaci, Srbi i ostali. Moji rođaci su mi svjedočili kao zatočenici srpskih logora o tome da su u logorima najgore prolazili branitelji srpske nacionalnosti koji su se borili na našoj strani. Izrazito loš tretman su imali i zarobljenici koji su bili pripadnici Albanskog naroda.
Jasno je što se primarno mislilo pod pojmom nacionalne države. Ustavna definicija Hrvatske države podrazumijeva da su njeni punopravni članovi svi oni koji pripadaju nekom drugom narodu po atributu nacionalnosti. Kao ilustraciju i osjetljivost ovakvih razmišljanja o narodu, državi i nacionalnoj demokratskoj državi navodimo, iz Ustave Republike Hrvatske, izvorišne osnove. One glase ovako:
„Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost Hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu Hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:
– u stvaranju hrvatskih kneževina u VII. stoljeću;
– u srednjovjekovnoj samostalnoj državi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeću;
– u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeću;
– u održanju hrvatskoga državnog subjektiviteta u Hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;
– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburške dinastije;
– u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatičnoj sankciji iz godine 1712.;
– u zaključcima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlašću, na temelju povijesnoga, državnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;
– u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o uređenju odnosa između Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju država i Pragmatičke sankcije iz godine 1712.;
– u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju državnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglašenoj na dotadašnjem teritoriju Habsburške Monarhije;
– u činjenici da odluku Narodnoga vijeća Države SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglašenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;
– u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena Hrvatska državna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;
– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, Hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.
– u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi Hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

Polazeći od iznesenih povijesnih činjenica, te općeprihvaćenih načela u suvremenu svijetu i neotuđivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotrošivosti prava na samoodređenje i državnu suverenost hrvatskog naroda, uključujući i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruživanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost međunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.

Poštujući, na slobodnim izborima odlučno izraženu volju hrvatskoga naroda i svih građana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska država u kojoj se jamče i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava čovjeka i državljanina, te promiče njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.“

Ova preambula našeg ustava, jedna je od najljepših i najdemokratskijih definicija države na svijetu, podsjeća nas da smo mi po definiciji nacionalna država Hrvatskog naroda i da smo također država i svih građana koji u njoj žive i njeni su državljani. Ona je također domovina i svima onima koji u njoj borave i žive, iako nisu njezini državljani. To su ti standardi koje nam nameće demokratski ustroj moderne Europske države koja je članica UN. Mi kao narod i kao država pripadamo tom demokratskom standardu Euroatlantskih integracija. Ja mislim da mi kao dio svijeta u koji spadaju Europa, SAD, Kanada, Australia, Novi Zeland, Japan i Južnoafrička Republika. Tu možemo pribrojiti Čile i još nekoliko država Južne Amerike. Ovaj popis sigurno nije točan. Ovime samo želimo istaknuti da se sustavi naših društvenih i kulturoloških vrijednosti, možda, moraju braniti u odnosu na ostali Svijet. Ova zbivanja u Ukrajini nama na to ukazuju. Osim na problem nacionalne države u svijetu kako se danas vidi, dobar dio knjige pokušava ukazati na moderne načine života koji su danas prisutni u našoj zajednici.

Na kraju knjige tiskali smo nekoliko kratkih radova i govora Franje Tuđmana. Mislimo da bi bilo korisno nešto pročitati od njegovih kraćih radova. On i nije tako neinteresantan kao pisac, kako se mladima na prvu čini. Pokušat ćemo nešto suvislo reći i o Tuđmanovoj ideji hrvatske države i Hrvatskog zajedništva. Temeljni cilj knjige je pokušati što kvalitetnije upoznati ideju nacionalne države i ideju zajedništva u društvu. Dali smo i okvirnu definiciju Hrvatske države. Pojam naroda ili nacije se koristi u Povelji UN. Bez obzira na trenutno stanje u svijetu, UN je jedina donekle ozbiljna organizacija u Svijetu koja vodi kakvu takvu brigu oko država i naroda koji imaju svoju državu. Na kraju knjige ćemo, između ostaloga, tiskati Ustav Republike Hrvatske, Povelju UN i akt o osnivanju Međunarodnog suda pravde. Mi mislimo da svaki političar u Hrvatskoj, ako želi nešto biti u toj politici, mora pred očima imati cijelo vrijeme Ustav Republike Hrvatske, Povelju UN i akt o osnivanju Međunarodnog suda pravde. Te organizacije i ti njihovi akti nam služe da pred očima imamo stalno nekakav formalni okvir koji nam govori gdje smo i zašto smo politički tu.

U ovoj knjizi želimo nešto reći i o Bosni i Hercegovini. Opće poznato je da se Bosna i Hercegovina definira i kao država Hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. To dovodi Republiku Hrvatsku u situaciji da mora voditi posebnu skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Na kraju tiskamo i Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu (takozvani Dejtonski sporazum), Ustav Bosne i Hercegovine i Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine. Mislimo da svatko tko želi ozbiljnije raspravljati ili razmišljati o političkoj situaciji u Bosni Hercegovini, mora poznavati tu problematiku. Mi smo mišljenja da se Hrvatska mora još aktivnije i mudrije angažirati u Bosni i Hercegovini.
Knjigu posvećujemo mladoj Luciji Štivčević koja u Weimaru (rodnom gradu velikog Goethea) studira na Hochschule für Musik “Franz Liszt”, u Njemačkoj. Ona je kćer naših dragih sugrađana iz Zagreba, Dijane i Srećka. Studira klasičnu gitaru u Weimaru. Slovi kao veliki svjetski talent u sviranju klasične gitare. Na kraju knjige tiskamo njezin životopis. Roditelji su bili dragovoljci Domovinskog rata. Luciji pomažemo u njenom školovanju. Veoma smo ponosni na nju i čini nam veliku čast što joj možemo prijateljski pružiti ruku u njenom životu. Njezini roditelji su sve dali da uspije politički program Franje Tuđmana i većine hrvatskog naroda i hrvatskih građana u stvaranju naše države. Ne smijemo zaboraviti ni njezinog ujaka Željka Vinkovića, koji je kao mladić poginuo (u 21. godini) u Domovinskom ratu 1991. braneći most na Kupi, kao pripadnik I. gardijske brigade (čuveni Tigrovi). Naravno, i on je bio dragovoljac Domovinskog rata. Lucija je rođena u obitelji koja je sve dala za današnju suverenu državu Hrvatsku i naše je mišljenje da svi mi koji smo ostali sa strane i nismo ni približno kao njezina obitelj doprinijeli našoj slobodi, budemo samilosni i pomognemo dragoj Luciji da završi svoje školovanje u Njemačkoj.

Na kraju knjige je priložen Lucijin životopis. Sve ovo oko knjiga i simpozija, činimo kako bi njoj osigurali završetak školovanja u Weimaru. Na kraju ponovimo, sav prihod od prodaje ovih dvaju knjiga namijenjen je za pokrivanje troškova Lucijinog školovanja u Njemačkoj.
Iz njezinog CV je vidljivo da je riječ o jednom izuzetnom talentu. Udruga Hrvatsko zajedništvo organizira prikupljanje donacija za troškove školovanja Lucije Štivčević. Ona je sada na 3. godini studija. Studij traje 6 godina. Ukoliko želite uplatiti sredstva za tu namjenu, to možete učiniti uplatom na račun Udruge.
Uplate donatora iz Hrvatske očekujemo na naš broj računa:
IBAN HR69 2340 0091 1107 5326 2 otvoren u Privrednoj banci Zagreb.
Vaše Uplate iz inozemstva očekujemo na broj računa:
SWIFT PBZG HR2X IBAN HR69 2340 0091 1107 5326 2 otvoren u Privrednoj banci Zagreb.

Ukoliko želite samo kupiti naše knjige, taj novac će biti utrošen za njeno školovanje. 
Unaprijed Vam hvala na pomoći i razumijevanju.

U Zagrebu, 12. lipnja 2022.
Udruga Hrvatsko zajedništvo
Nediljko Matić



Životopis-Nediljko Matić
– rođen je 18. rujna 1953. Mjesto rođenja je Kamensko (Trilj).
U Zagrebu je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu filozofiju i informacijske znanosti.

Na Zagrebačkom sveučilištu je magistrirao i doktorirao. Bio je zaposlen u Pliva d.d., Radna zajednica Univerzijada“87, Obrazovni Centar za kulturu u Zagrebu, Medicinski fakultet u Zagrebu, Sabor Republike Hrvatske i Privredna banka Zagreb d.d.
Sada je u mirovini. Osnovao je Udrugu Hrvatsko zajedništvo 2015. i Zakladu Hrvatsko
zajedništvo 2021. S vremena na vrijeme nastupa sa intervjuima u javnosti. Gostovao na Laudato TV nekoliko puta. Bavi se analizama javnog i političkog života u Hrvatskoj. Posebno se zanima za problematiku mladih u Hrvatskoj. Pokušava kroz rad udruge izdavati vrijedne knjige. Da sada su tiskali od Ive Pilara knjige Južnoslavensko pitanje i Svjetski rat 2018. ( trojezično) i Borba za vrijednost svoga „Ja“ 2020. U rad udruge uključuju hrvate iz Bosne i Hercegovine i cijeloga svijeta.

Udruga Hrvatsko zajedništvo kroz svoj rad pokušava pomoći posebno mladima koji su izuzetno nadareni u svom poslu. Pokušavaju mlade potaknuti da se aktivnije uključe u javni život u Hrvatskoj. Trenutno priprema nekoliko knjiga za tiskanje. Aktivno je uključen u Projekt obilježavanja 500 godina tiskanja Judite Marka Marulića.
Obnašao dužnost zastupnika u Hrvatskom Saboru u prva dva mandata od 1990. do 1996.



Životopis i dodatne informacije Lucija Štivčević
09/2015–06/2019
10/2019-danas
Srednja glazbena škola Pavla Markovca, Zagreb (Hrvatska)
Hochschule für Musik “Franz Liszt”, Weimar (Njemačka)
Priznanja i nagrade kao solistica
▪ Prva nagrada u 3. kategoriji na međunarodnom natjecanju Anna Amalia,
Njemačka 2021. godine – posebna nagrada za izvedbu skladbe iz klasičnog
razdoblja
▪ Finalistica natjecanja Deutscher Gitarrenpreis 2020 – posebna nagrada za
izvedbu zadanog djela
▪ Prva nagrada u 5. Kategoriji na državnom natjecanju učenika studenata glazbe i
plesa 2019. godine
▪ Prva nagrada u 5. Kategoriji na regionalnom natjecanju učenika I studenata
glazbe i plesa 2019. godine
▪ Prve nagrade u 5. i 7. kategoriji (bez dobnog ograničenja) i apsolutna pobjednica
međunarodnog natjecanja Tremolo, Makedonija 2018. godine
▪ Prva nagrada u 5. kategoriji na Zagreb Guitar Festivalu 2018. godine
▪ Prva nagrada u 5. kategoriji na međunarodnom natjecanju Porečki tirando 2018.
godine
▪ Druga nagrada u 2. Kategoriji na međunarodnom natjecanju Anna Amalia,
Njemačka 2017. godine
▪ Prva nagrada u 4. kategoriji na državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i
plesa 2017. godine
▪ Prva nagrada u 4. kategoriji na regionalnom natjecanju učenika i studenata
glazbe i plesa 2017. godine
▪ Prve nagrade u 3. i 5. (bez dobnog ograničenja) kategoriji i apsolutna pobjednica
međunarodnog natjecanja Ehat Musa, Kosovo 2016. godine
▪ Druga nagrada u 2. kategoriji na međunarodnom natjecanju Andres Segovia,
Njemačka 2016. Godine
▪ Apsolutna pobjednica na međunarodnom natjecanju Rago uz posebnu nagradu
Vicenta Carril<la, Stuttgart, veljača 2016. godine
▪ Prva nagrada u 4. kategoriji na 2. Zagreb Guitar Festivalu, Zagreb, veljača 2016.
godine
▪ Posebna nagrada (Masterclass na „Vivaldi” conservatoriju) na „Pittaluga Junior”
međunarodnom natjecanju, Alessandria, Italija, rujan 2015. godine
▪ Prva nagrada u 3. kategoriji na državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i
plesa 2015. godine
▪ Prva nagrada u 3. kategoriji na regionalnom natjecanju učenika i studenata
glazbe i plesa 2015. godine
▪ Drugo mjesto na međunarodnom natjecanju Anna Amalia, Weimar, Njemačka,
travanj 2015. godine (u kategoriji do 17 godina)
▪ Na Prvom međunarodnom Zagreb Guitar Festivalu osvojena 1. nagrada, srebrna
medalja i posebna nagrada, siječanj 2015. u Zagrebu
▪ Na natjecanju gitarista „Andres Segovia” održanom u Velbertu, Njemačka u lipnju
2014. godine u 2. kategoriji osvojeno 4. mjesto (najmlađi natjecatelj u kategoriji)
▪ Prva nagrada u 3. kategoriji na europskom natjecanju gitarista „Enrico
Mercatali”, Gorizia, svibanj 2014.
▪ Prva nagrada, zlatno priznanje u 2. kategoriji s osvojenih 100 bodova te ulazak u
veliko finale sa 12 godina na međunarodnom festivalu Svirel (među prvih 20 od
348 natjecatelja do 24. godine starosti) uz osvojene tri posebne nagrade (dva
samostalna koncerta i kotizaciju za međunarodnu ljetnu školu gitare), Slovenija,
travanj 2013.
▪ Prva nagrada u 3. kategoriji na 5. međunarodnom natjecanju Porečki tirando,
Poreč 2014. godine
▪ Prva nagrada u 2. kategoriji na regionalnom natjecanju učenika i studenata 2013.
godine
▪ Druga nagrada u 2. kategoriji na državnom natjecanju učenika i studenata 2013.
godine
▪ Prva nagrada, zlatna medalja u 2. kategoriji na europskom natjecanju gitarista
„Enrico Mercatali”, Gorizia 2012. godine
▪ Prva nagrada u 1. kategoriji na regionalnom natjecanju učenika i studenata 2011.
godine
▪ Prva nagrada u 1. kategoriji na državnom natjecanju učenika i studenata 2011.
godine
u komornom muziciranju
▪ Prve nagrade u 2. i 3. (bez dobnog ograničenja) kategoriji na međunarodnom
natjecanju “Ida Presti”, Samobor 2018. godine
▪ Prva nagrada u kategoriji dua na državnom natjecanju učenika i studenata
glazbe i plesa 2018. godine
▪ Prva nagrada u kategoriji dua na Regionalnom natjecanju učenika i stdenata
glazbe i plesa, studeni 2018. godine
▪ Prva nagrada u kategoriji dua na međunarodnom natjecanju Ehat Musa, Kosovo,
lipanj 2018. godine
▪ Prva nagrada u kategoriji dua na međunarodnom natjecanju Porečki tirando,
Poreč 2018. godine
▪ Prva nagrada na državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u
kategoriji dua 2017.godine
▪ Prva nagrada na regionalnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u
kategoriji dua 2017. godine
▪ Prva nagrada u kategoriji trija na Zagreb Guitar Festivalu 2015. godine
▪ Prva nagrada na državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u
kategoriji trija 2014. godine
▪ Prva nagrada na regionalom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u
kategoriji trija 2014. godine
Dobitnica je nagrade “Profesor Baltazar”, nagrade “Matica hrvatska”,te priznanja
Agencije za odgoj i obrazovanje za izvrsne rezultate “Oscar znanja” za školsku
godinu 2015./2016, 2016./2017., 2017./2018. I 2018./2019.
Izvedbe Nastupi u Hrvatskom glazbenom zavodu
Nastupi u Eufrazijevoj bazilici u Poreču pod Visokim pokroviteljstvom Ministarstva
kulture RH
Nastupi sa Zagrebačkim komornim orkestrom
Redoviti nastupi na festivalu Musica Maxima
Recitali diljem Hrvatske, Slovenije, Italije, Njemačke, Bosne i Hercegovine
Redoviti nastupi na školskim produkcijama, koncertima i festivalima
Dani klasične gitare u Splitu
Seminari Usavršavanje glazbenog obrazovanja kao solistica: na seminarima Zorana Dukića,
Petrita Cekua, Margarite Escarpe, Lukasza Kuropaczewskog, Paola Pegorara,
Tomislava Vukšića, Istvana Romera, Thomasa Muller-Peringa, Pepe Romera,
Laure Young, Ehata Muse, Gabriela Bianca i Krešimira Bedeka
Međunarodna ljetna škola gitare u Poreču,
Ljetni seminar u Friedrichsrodeu, Njemčka,
Međunarodni festival gitare u Postojni,
Ljetna škola Youngmasters, Samobor
Međunarodni seminar u Poljskoj, Zbaszyn

Linkovi Lucije Štivčević:

https://youtu.be/mMd5RlyULB8

https://youtu.be/izyNM07UhMU

https://youtu.be/8FzyE_xbphc

Udruga Hrvatsko zajedništvo
Nediljko Matić


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here