Podijeli

Nakon što su u novom broju “Otvorenog mora” iz pera Damira Višića objelodanjene najvažnije odredbe Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama, digla se oluja…

Usvojeni Pravilnik primjenjuje se od početka veljače, a prigovori vlasnika brodica na nove propise redaju se kao na traci. Glavni se odnosi na ukidanje trajne registracije i uvođenje tehničkog pregleda, što će, naravno, nešto i koštati, no kako će nam objasniti Višić, iskusni sudski vještak za pomorski promet – u tome nije ni po jada,donosi slobodnadalmacija…

Uglavnom, do prvog lipnja vlasnici plovila dužih od sedam metara ili motora snage veće od 15 kW (20 KS) moraju se obvezno javiti na tehnički pregled, a za kraća plovila i manje snage rok će biti naknadno određen.

Što će to značiti za sustav u cjelini, i mogu li naše lučke kapetanije primiti 97 tisuća brodica, koje obvezno moraju proći tehnički pregled?

PET ČVOROVA

– Kao prvo, tehnički pregled za brodove i automobile nije ista stvar. Sve češće ćete čuti izraz da upravitelj broda brod nije vezao, nego ga je “parkirao”, a takva razmišljanja na koncu dovode do usvajanja Pravilnika za plovila, koji sliči na onaj koji vrijedi za automobile. Dalje, ovdje nije u pitanju tehnička ispravnost broda, nego je važno ima li brod svu propisanu opremu, a tu opremu vlasnik broda u konačnici može i posuditi, a je li tako?

Pravilnik iziskuje da netko svakih pet ili deset godina mora obaviti taj pregled, a nije uopće jasno što znači izvlačiti brod na suho u svrhu tog pregleda. To se uglavnom radi kod kupoprodaje broda, kad provjeravamo je li brod negdje oštećen, ali tada nije u pitanju njegova sposobnost za plovidbu, već vrijednost broda, cijena plovila i radova koji se na njemu moraju obaviti. Osim toga, ljudi koji imaju brod, sigurno neće njime izići na more bez nužne opreme – kaže Višić, i dodaje da Pravilnik ne slijedi europsku praksu.

image

 Božidar Vukičević/HANZA MEDIA

Tako ispada da je u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza donesen Pravilnik čije će brojne odredbe biti teško primjenjive.

– Primjera radi, Talijani uopće nemaju obvezu registrirati brodice do dvanaest metara. Da sve bude apsurdnije, ne radi se tu ni o bog zna kakvom novcu, jer će se cijena registracije kretati od sto do četiristo kuna, od čega će država ubrati nekoliko milijuna kuna, međutim, u jednom relativno kratkom razdoblju primiti toliko brodova na tehnički pregled znači zagušiti cijeli sustav. Bojim se da to naše lučke kapetanije, koje ionako imaju kadrovskih problema, neće moći odraditi.

Brodovi iz čartera, koji su ranije tretirani kao jahte, sada se nazivaju brodicama, pa su im pregledi i davanja smanjeni, tako da se s tog nazivnika slijeva i manje novca u državni proračun. Bojim se i pomisliti da se na ovaj način to želi nadomjestiti od vlasnika 97 tisuća plovila po sistemu Superhika koji je uzimao siromašnima da bi dao bogatima?! A ako je uistinu tako, onda je to žalosno – konstatira Višić.

No, Pravilnik nije usvojen samo za to da bi se vlasnicima brodova “izbila kuna” iz džepa. Javnost je pozdravila odredbu prema kojoj će brzina jet skija i glisera biti limitirana, što bi trebalo smanjiti divljanje vozača glisera i skutera u blizini kupača. Zato se propisuje ugradnja sustava koji će ograničiti brzinu plovidbe na pet čvorova u području sigurnosne zone, piše slobodnadalmacija…

image

 Božidar Vukičević/HANZA MEDIA

Također, a kako se već dugo najavljivalo, od sada će svi članovi posade na plovilima bržima od dvadeset čvorova morati nositi prsluke za spašavanje, ali i tu postoji kvaka.

– Zašto su uzeti u obzir samo brodovi brži od dvadeset čvorova? Što ćemo, recimo, s gumenjakom od tri i pol metra, i motorom od dvadeset konja, kojim upravlja netko tko nije obavezan imati sigurnosnu narukvicu, a brodom upravlja s krme? Taj brod ne ide dvadeset čvorova pa prsluci nisu obvezni, kao ni narukvica ili bolje rečeno – uzica. Zašto pojasevi nisu svima propisani? – pita Višić.

Upravitelji gumenjaka i svih otvorenih brodica (brodice bez palube) koje plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, a čija brzina prelazi 20 čvorova, moraju imati sigurnosnu narukvicu.

Tijekom plovidbe ona treba biti pričvršćena na osobu koja upravlja brodicom. Ako povlače skijaša ili padobranca, obvezan je i konveksni retrovizor. Sve osobe na brodicama čija brzina prelazi 20 čvorova moraju u plovidbi nositi prsluke za spašavanje, osim ako se nalaze u zatvorenom prostoru.

Međutim, narukvice, odnosno, uzice, koje spominje Pravilnik, polako postaju stvar prošlosti.

GPS IH DRŽI NA OKUPU

– Ne znam zašto ih Pravilnik uzima u obzir kad već postoje uređaji koje svaki član posade zakvači za sebe ili ih stavi na ruku, da bi ih kao jednu vrsta malog GPS-a uvijek držali na okupu. Ako bilo tko od njih padne u more, a brod se udalji, već za deset, petnaest metara motor će prestati s radom jer se aktivira alarm koji upozorava da je netko upao u more. Dalje, narukvica uopće nije dobar izraz. To može biti samo sigurnosna uzica. Narukvica zapinje i smeta, a ako padneš u more motor bi se morao ugasiti, jer tome ona i služi, međutim, u pravilu sklizne s ruke jer visi na “telefonskom” kabelu. Može biti i opasna kod elektroničkih komandi, kad se zbog nje krivo makne ruka, što može dovesti do nezgode. Znači, nije to narukvica, nego uzica, i ona se kvači najčešće za remen ili konopac kupaćih gaćica, a u tom su slučaju onomu tko upravlja brodom ruke su slobodne, pa ako i dođe do pada u more, motor će stati, a uzica ostati prikačena za “mudantine” – veli naš sugovornik.

Kalendar pregleda

Redovni pregled brodica/čamaca, čija starost ne prelazi 20 godina, obavlja se: svake dvije godine za brodice/čamce za gospodarske namjene i javne brodice/čamce; a svakih pet godina za brodice/čamaca za osobne potrebe duljine trupa veće od 7 metara ili snage porivnog uređaja većeg od 15 kW ako su opremljene sanitarnim čvorom i/ili kuhinjom s ugrađenim plinskim trošilom, predviđene za višednevni boravak na moru, opremljene ugrađenim porivnim strojem, imaju ugrađeni spremnik benzinskog goriva.

Redovni pregled brodica, čija starost ne prelazi 20 godina, na suhom se obavlja svake četiri godine za brodice za gospodarske namjene i javne brodice/čamce

Dozvole za sva mora

Dozvole za voditelje brodica kategorije B više nije ograničena samo na teritorijalne vode Jadrana.

– Sada je u pitanju bilo koje more. Pravilnik će se morati mijenjati i dopunjavati, to je realnost. Općenito, problem Hrvatske je odsustvo struke na svim razinama, što je jedna od posljedica rata. Šteta je što se uoči donošenja ovog Pravilnika nije više konzultiralo mjerodavne iz lučkih kapetanija, jer neka od ovih pravila ne mogu funkcionirati, a neka su potpuno apsurdna – zaključuje Višić.

G.S.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

3 × pet =