Podijeli

U ponedjeljak 6. svibnja u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu održan je znanstveni skup o položaju Hrvata u Republici Srbiji od razdoblja Domovinskog rata do danas pod nazivom Hrvati u Vojvodini nakon 1990-ih – od stradanja do izgradnje perspektiva

Riječ je o projektu kojega je nositeljica Ivana Andrić Penava ispred Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – udruge koja okuplja na stotine svjedoka tragičnih zbivanja i sudbina vojvođanskih Hrvata tijekom 1990-ih godina a ujedno je i organizator navedenoga skupa.

Cilj je projekta upoznati širu javnost s tematikom stradavanja Hrvata u Republici Srbiji tijekom 90-ih godina XX stoljeća, te ujedno informirati javnost o položaju hrvatske manjinske zajednice u Republici Srbiji danas.

Pokrovitelj ovoga znanstvenoga skupa bio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a moderator  Marin Knezović, voditelj Odjela za manjine Hrvatske ispred Hrvatske matice iseljenika.

Nakon uvodne riječi moderatora, okupljenima su se obratili Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Dario Magdić, v. d. zamjenika državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova (u svojstvu izaslanice premijera Andreja Plenkovića), Tomislav Žigmanov, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije te Marijana Petir, hrvatska zastupnica u EU parlamentu.

Skupu su nazočili i Vlasta Ivčević ispred Ureda gradonačelnika Grada Zagreba, Vlado Horina, predsjednik Odbora za međužupanijsku i međunarodnu suradnju Zagrebačke županije, Tomislav Buntak, predstojnik ureda zagrebačkog nadbiskupa, saborski zastupnik Zdravko Ronko, dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, te Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskoga nacionalnoga vijeća i Lazar Cvijin, predsjednik Izvršnoga odbora pri navedenom vijeću.

Što se datuma održavanja skupa tiče, on ima simboliku vezano upravo za stradanje Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke.

Naime, svake godine 6. svibnja hrvatska manjinska zajednica u Srbiji prisjeća se protjerivanja hrvatskoga stanovništva s njezina teritorija tijekom 1990-ih, napose onih iz istočnoga dijela Srijema i jugozapadne Bačke. Iako na teritoriju Republike Srbije (tada SFRJ/SRJ) nije vođen rat, tamo se prijetilo, pucalo, protjerivalo, zlostavljalo, ubijalo, a otvarani su i logori…

Različiti oblici zastrašivanja, fizičkih i verbalnih prijetnji i napada, napadi na imovinu (svjetovnu i crkvenu), te naročito prljavi psihološko-propagandi rat koji je sustavno vođen protiv hrvatske manjine, uz sav teror i nasilne mobilizacije u “JNA” (kasnije “VJ”), pa sve do ubojstava pripadnika nacionalnih manjina (u čemu su najviše stradali Hrvati), činili su život na tim prostorima nepodnošljivim. Sve je skupa rezultiralo nasilnom promjenom strukture stanovništva, ponajprije Vojvodine. Mnoga vojvođanska mjesta u kojima su u većini ili značajnom broju prije 1991. godine živjeli, danas su gotovo bez Hrvata.

Na pozivnici za ovaj znanstveni skup kao slikovni izraz upotrijebljene su „Rane Srijema“, idejno rješenje za spomen-obilježje stradanja Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata tijekom 1990-ih. Na njoj je uradak mr. prof. Darka Vukovića, grafičkog dizajnera iz Petrovaradina, odnosno Novog Sada, utemeljen na ideji Tomislava Žigmanova čime će se u vojvođanskome dijelu Srijema trajno obilježiti stradanje Hrvata na tom prostoru tijekom 1990-ih. Pozivnicu za znanstveni skup likovno oblikovala mr. sc. Danijela Mazal Ostojić, dizajnerica iz Zagreba.

Program znanstvenoga skupa bio je podijeljen je u dva dijela.

Prvi je dio skupa započeo predstavljanjem publikacije Fonda za humanitarno pravo iz Beograda „Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini“. O publikaciji je govorila Ivana Žanić, direktorica Pravnog programa Fonda i Jovana Kolarić, autorica „Dosjea“.

Ivana Žanić je istaknula kako su zločini protiv Hrvata u Vojvodini “orkestrirani i dobro planirani, zbog čega isti trebaju biti kvalificirani kao zločin protiv čovječnosti”. Napomenula je da je Fond podnio dvije kaznene prijave Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, ali da su dobili odgovor kako je procesuiranje nemoguće, jer zločin protiv čovječnosti u vrijeme počinjenja nije bio tako definiran KZ tadašnje SRJ, odnosno Srbije, zbog čega će Fond za humanitarno pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Srbije i eventualno tužbu Europskom sudu za ljudska prava. Autorica Dosijea Kolarić je rekla kako su se u periodu od 1991. do 1995. progoni nad Hrvatima događali u svim mjestima u Vojvodini gdje su živjeli, te da u progonima Hrvata nije sudjelovala samo Srpska radikalna stranka (SRS), za što je presuđeno Vojislavu Šešelju, nego i srpske vlasti putem jedinica MUP-a i vojske. Kolarić je istaknula da su za vrijeme progona i protjerivanja Hrvata vojne i političke vlasti Srbije i Vojvodine negirale progone i kršenja ljudskih prava te su ih prešutno odobravale. U sklopu navedenog predstavljanja, Vesna Abjanović, kćer Mate Abjanovića iz Morovića, posvjedočila je o nestanku svoga oca Mate i strica Ivice, kojima se gubi svaki trag još davne 1991. godine.

Potom je uslijedilo izlaganje Jelene Dukarić iz novosadskoga Vojvođanskoga građanskoga centra o projektu „Nepodobni građani“ iz kojega je i proizašao istoimeni dokumentarni film o istraženim slučajevima zastrašivanja i protjerivanja hrvatskoga stanovništva iz Vojvodine tijekom 1990-ih, čijom je projekcijom završio prvi dio skupa.

„Zahvaljujući ovome projektu i inicijativi Vojvođanskoga građanskoga centra dolazi do zaokreta nastojanjima da se u javnosti osvijetli ono što se vojvođanskim Hrvatima događalo tijekom 1990-ih.“, izjavila je Ivana Andrić Penava, stručna suradnica na projektu ispred Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.

Nakon kratke pauze uslijedio je drugi dio programa znanstvenoga skupa u kojem su sudjelovati ovi izlagači (svaki sa svojom temom): Ivana Andrić Penava, prof., „Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata – jučer, danas, sutra“ (iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb), doc. dr. sc. Mario Bara, „Prisilne migracije srijemskih Hrvata u znanstvenoj literaturi i književnosti“ (s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, Zagreb), Darko Baštovanović, politolog, „Društveno-politički položaj hrvatske nacionalne manjine u procesu demokratizacije srbijanskoga društva i EU integracija“ (iz Hrvatskoga nacionalnoga vijeća, Subotica) te Tomislav Žigmanov, prof., „O političkoj reprezentaciji Hrvata u Srbiji“ (predsjednik DSHV-a i zastupnik hrvatske manjine u Narodnoj skupštini Republike Srbije).

Politički lider Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov istaknuo je, među ostalim, kako se zločini nad Hrvatima u Vojvodini negiraju i trivijaliziraju te da su rezultati suočavanja s prošlošću u Srbiji „neznatni“. Također je istaknuo da istina o ovim događajima ne bi smjela pasti u zaborav, pa ipak ti se događaji ne samo prešućuju i niječu, nego ne postoji „u javnom prostoru nijedna manifestacija kojom se komemoriraju žrtve“.

Nadalje, Žigmanov je ukazao i na to da je 57 900 Hrvata u Srbiji pred “brojnim izazovima” te da ta zajednica o zločinima još nije “rekla sve istine”.

Priredio: Zlatko Pinter

(tekst je pisan na temelju podataka dostavljenih iz Zajednice protjeranih Hrvata Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu)

 


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

osamnaest − 7 =