U Glini je za vrijeme Domovinskog rata bio zloglasni srpski logor? Tupom stranom sjekire – ušicom, udarao je redom sve nas po glavama, kako je koga dohvatio”…

Iako su sva imena navedena, za zločine u srpskom koncentracijskom  logoru Glina još uvijek nitko nije odgovarao...

Logor u Glini u kojem su srbi uradili stravične zločine nad zarobljenicima u Domovinskom ratu
Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Grad Glina na Banovini ovih je dana ponovno došao u središte medijske pozornosti, nažalost zbog tužnih vijesti, razornog potresa koji se sručio na njega i njegovu okolicu 29. prosinca 2020. Taj je grad prošao tešku sudbinu i početkom 1990-ih, kada su ga okupirali srpski agresori. Pod okupacijom je bio od početka Domovinskog rata do njegova završetka i oslobodilačke operacije Oluja, a za sve to vrijeme je u njoj djelovao zloglasni logor kroz koji je prošlo mnoštvo branitelja i civila…

Logor u Glini u kojem su srbi uradili stravične zločine nad zarobljenicima u Domovinskom ratu

Ovom prilikom izdvojili smo neke podatke o logoru u Glini.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je 2016. godine podiglo optužnicu protiv petorice državljana Republike Srbije zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u Glini. Prvooptuženi je Stanko Palančan, bivši zapovjednik zarobljeničkog logora i načelnik sigurnosti Štaba Teritorijalne obrane Glina, a drugookrivljeni Đuro Birač kojega se tereti kao upravitelja zatvora. Optužnicom su, osim njih, obuhvaćena i trojica zatvorskih čuvara. Optuženike se tereti za zločine protiv ratnih zarobljenika u razdoblju od 16. rujna 1991. godine do 14. ožujka 1992. godine tijekom boravka zatvorenika u logoru “KPD Glina”.
“Glina je smještena u Republici Hrvatskoj. Logor je postojao za vrijeme okupacije dijela RH od JNA i tzv. Srpske krajine. Logor je smješten u KPD Glina i to u prostoriji 10×5, bilo je cca. 70 zatočenika, okruženih četničkim štabom i depandansama četničkih lakših ranjenika.
“KPD Glina” bio je logor gdje su se koristili telefonskim induktorima spajajući ih na ruke zarobljenika, poslije te torture nastupa batinanje palicama po nogama i rukama. Rijetko je koji zatočenik izbjegao te torture. Higijena je bila nepodnošljiva, jednom za boravka u logoru zatočenika bi polili kantom vode”, piše na stranicama Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.
Prema podatku na stranici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kroz logor je prošlo oko 500 zatočenika, dok je, kako prenosi corexpress, prema navodima ogranka toga društva Splitsko-dalmatinske županije iz 2017., kroz logor Glina tijekom Domovinskog rata prošlo oko 2000 ljudi od kojih je dvadesetak, po njihovim saznanjima, likvidirano na najokrutnije načine.
Ratni zločini počinjeni su od samog početka srpske pobune u Glini te prenosimo svjedočanstvo neimenovanog zaštićenog svjedoka o mučenjima koja su počela već dana 26. lipnja 1991. godine u Glini.“…gdje sam sreo jednog Srbina kojeg znam od prije i koji mi je rekao da bi me trebalo ubiti ali da on ne će dozvoliti, kao i da ne će dozvoliti da me netko tuče… on je zajedno sa mnom sjeo u automobil…te smo se odvezli do Pogledića” “..nakon nekog vremena došli su i policajci zarobljeni pred PP Glina…zajedno s pratnjom 6-7 naoružanih ljudi…Udarao me po cijelom tijelu i nogama i rukama i puškomitraljezom gdje god bi stigao. To je sve moglo trajati od prilike pola sata nakon čega su nas povezali… S nama su u kombi ušli oni koji su došli sa Jelićem i koji su nas tukli i u Domu. Za vrijeme vožnje u kombiju zlostavljanje se nastavilo, Jelić je u kombiju našao malu sjekiru kojom je tupom stranom – ušicom udarao redom sve nas po glavama, kako je koga dohvatio”.

“Mi, bivši zatočenici srpskih koncentracijskih logora lišeni smo slobode na najokrutniji način, zbog čega su u nas duboko usađene težnje da nikad više Hrvatice i Hrvati te ostali žitelji naše domovine ne budu uskraćeni u slobodnom djelovanju jer smo mi sasvim sigurno populacija koja izrazito cijeni vrijednost slobode. Zato u ime budućih generacija nikad ne smijemo zaboraviti što znači sloboda”, poručuje iz HDLSKL

Obilježavanje Dana logora Glina, a povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i Dana Grada Gline održalo se u organizaciji Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijski logora

Logor je oslobođen 6. kolovoza 1995. kao i grad Glina, upravo prije predaje “Srpske vojske Krajine”, odnosno 21. korpusa vojske tzv. SAO Krajine  8. kolovoza 1995. Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije u priopćenju ističe da je kroz logor Glina tijekom Domovinskog rata prošlo oko 2000 ljudi od kojih je dvadesetak, po njihovim saznanjima, likvidirano na najokrutnije načine.

Napominju da su u više navrata upozoravali na neriješene slučajeve ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata nad hrvatskim braniteljima, civilima, ženama, djecom i starcima u logorima smrti pa tako i u logoru Glina.

“Zato smo šokirani spoznajom da srpski ratni zločinci pod okriljem srpske politike, ispred nosa srpskim institucijama, slobodno i javno nastupaju, bez straha od sudskog progona, ismijavaju se žrtvama, obiteljima žrtava, cjelokupnoj hrvatskoj kao i svjetskoj javnosti. Još više boli spoznaja da se pojedini bivši dužnosnici (suci, odvjetnici… ) tzv. SAO Krajine kao povratnici vraćaju na teritorij Hrvatske glumeći totalnu amneziju o događajima iz tog vremena da bi uživali sve povlastice koje im hrvatska država omogućava”, stoji u priopćenju HDLSKL SDŽ koje je potpisao predsjednik Ivan Turudić.

U sklopu obilježavanja Dana logora Glina održana je i promocija knjige “Svjedočanstva glinskih logoraša” Ivana Lipaka, bivšega logoraša glinskog logora, koja je nastala u suradnji podružnica splitske i sisačke županije društva logoraša. Knjiga kroz brojna svjedočanstva prikazuje patnje logoraša, načine mučenja, likvidacija, te, navodi se u priopćenju, Društvo smatra da bi je trebale imati sve hrvatske institucije koje u djelokrugu svoga rada imaju istrage ratnih zločina i zaštitu nacionalnih interesa.

Zapovjednici zloglasnog logora u Glini

Na stranicama Društva logoraša, iznesena su i imena upravitelja i odgovornih osoba u logoru.

“Zapovjednik logora je Đuro Birač.

Specijalist za političko ispitivanje bio je Mile Paspalj.

Logor Glina – zapovjednici i stražari:

  1. Đuro Birać – Upravitelj KP Doma
  2. Nikola Tarbuk
  3. Milan Zorić
  4. Mile Paspalj
  5. Duško Radulović
  6. Joso Kovačević
  7. Stanko Palančanin-Čane
  8. Stevan Bjelajac
  9. Pero Baltić
  10. Pero Vladić
  11. Rade Božidar
  12. Rade Varna – Dugi
  13. Kujunđić
  14. Rapajić” – navodi se na stranicama.

Iako su sva imena navedena, za zločine u srpskom koncentracijskom  logoru Glina još uvijek nitko nije odgovarao.

M.M.



Vezane vijesti;


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

13 + 3 =