Podijeli

U raspravi o reformama i većim plaćama u školama iz vida se gubi da će se 90.000 učenika manje u 10 godina morati odraziti na sve zaposlene…

Manjak učenika posljedično će utjecati na manji broj potrebnih učitelja

Prije 15 godina u Hrvatskoj je bilo 391 tisuću učenika u osnovnim školama, a lani početkom školske godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku imali smo ih 316 tisuća, što znači da smo izgubili 75 tisuća osnovnoškolaca, piše u subotu Večernji list.

Dok se govori o nužnoj reformi obrazovnog i zdravstvenog sustava, o zahtjevima sindikata za povećanjem plaća, opravdanim za sve koji savjesno i profesionalno obavljaju svoj posao, iz vida se gubi da će se ovoliki gubitak djece reflektirati na smanjenje zaposlenih u školama, na fakultetima i dovesti do neodrživog zdravstvenog, obrazovnog i mirovinskog sustava, piše Večernji list.

Čak 137 škola bez prvašića ove godine

Lani je prosječno odjeljenje u osnovnim školama imalo 17,2 učenika, ove godine 137 škola nije imalo upisanih učenika u 1. razred OŠ, navodi dnevnik, dodajući da je Hrvatska 2005. imala 42,5 tisuća rođenih, lani 36,9 tisuća, a u prvih šest mjeseci 2019. rodilo se tek 17.181 dijete.

Broj zaposlenih u školama se čuva zbog socijalnih razloga, a na otocima i u malim sredinama i zbog demografskih, no jasno je, kaže demograf Stjepan Šterc, da to neće moći biti još dugo održivo uz ovakvo smanjenje djece, kao ni održivi obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav.

“Čovjeka čudi da svi okreću glavu od ovakvog smanjenja djece dok se bave reformama i povećanjem plaća, a glavni subjekt obrazovnog sustava su djeca kojih je sve manje. Svaka reforma, i obrazovna, koja se radi uz ovoliki gubitak stanovništva, osobito učenika, nema puno smisla, ako demografsko pitanje nije temelj, a sve drugo nadogradnja u reformskom smislu. Samo u odnosu na prošlu godinu imamo gotovo 9000 učenika manje u osnovnim i srednjim školama. A u posljednjih 10 godina izgubili smo u osnovnim i srednjim školama oko 90 tisuća djece. Uz takav gubitak djece govoriti o ostalim reformama, a ne percipirati tu ključnu stvar, neozbiljno je i izvan znanstvene logike.”, upozorava Šterc.

Čeka se da vlast u javnost pusti demografsku strategiju koja traži ozbiljno izdvajanje novca iz proračuna, a i sve je više nezadovoljnih plaćama što je teret za vlast, osobito kad se najavljuje recesija, donosi Večernji list…

G.S.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

dva × 1 =