Podijeli

Šipak je nedavno proglašen superjunakom među voćkama i našao se u središtu pozornosti zbog svog pozitivnog utjecaja na zdravlje!…

Podrijetlo šipka

Nar, mogranj ili šipak je tamno crvena voćka promjera 5-12 cm čiji plod ima šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Podrijetlom je iz Azije (od Irana do Himalaje), ali danas se uzgaja u čitavom Sredozemlju, kao i Sjevernoj Americi. Sazrijeva početkom jeseni, a dostupan je od rujna do siječnja.

 

 

Smatra se da je šipak jedna od prvih kultiviranih voćaka skupa s maslinom, grožđem, smokvom i datuljom (4000 do 3000 g pr.K.). Tijekom stoljeća predstavljao je simbol zdravlja, plodnosti i ponovnog rođenja, imao je mistična iscjeliteljska svojstva, ali i praktičnu primjenu kao boja ili ukras. Svoje mjesto nalazi u brojnim mitovima i umjetničkim djelima, od Rafaela do Cézannea, od Homera do Shakespearea.

Znanstvene prednosti šipka

Znanost se tek kratko vrijeme zabavlja razotkrivanjem njegovih tajni: istražuju se nutritivni i ljekoviti sastojci ploda, soka, pa i u ulja koje se dobiva iz sjemenki. Tako je šipak nedavno proglašen superjunakom među voćkama i ponovno se našao u središtu pozornosti, a ne samo radi profinjenog kiselkasto slatkog okusa, već svog doprinosa u održavanju zdravlja. Studije pokazuju da sadrži bogatstvo antioksidanata, a povećana konzumacija povezana je s poboljšanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i s povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimerovu bolest, plodnost i starenje.

Koje vitamine sadrži šipak?

Sadrži obilje vitamina C, te veću količinu folne kiseline i vitamina A i E, a od minerala posebno mjesto zauzima kalij. U soku se nalaze tri vrste polifenola – tanini, antocijani i elegična kiselina, vrlo moćni oblici antioksidanata koji štite stanice na molekularnoj razni od razornog djelovanja slobodnih radikala. Šipak sadrži više antioksidanata od brusnice i naranče, a jedan plod ima tri puta veći antioksidativni potencijal od crnog vina i zelenog čaja. Ovi se sastojci brzo apsorbiraju iz probavnog sustava i nisu toksični.

Gotovo da nema stanja gdje šipak, odnosno sok od šipka, nisu pokazali svoje ljekovito djelovanje: mogu pomoći u borbi protiv anemije, raka prostate, bolesti srca, smanjuju raznu LDL (lošeg) kolesterola, povoljno djeluju kod dijabetesa i limfoma. Čini se da sok šipka zaustavlja prirodni proces otvrdnjavanja stijenki krvnih žila. Sok ima antibakterijska i antivirusna svojstva, što pomaže u očuvanju zubi. Također smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može pomoći kod liječenja raka dojke. U ekstraktu šipka pronađen je sastojak koji se dodatno istražuje radi mogućeg potencijala u zaštiti od raka kože.

Šipak nuspojave

Šipak konzumiran kao voće nema popratnih nuspojava te se može jesti u gotovo neograničenim količinama. Svako voće je izvor bogatstva fitotvari, a ako se jede svježe, povoljni učinci na zdravlje su mnogobrojniji i snažniji. Preporučuje se konzumiranje sirovog šipak radi boljeg iskorištenja antioksidanata i to u sklopu uravnotežene prehrane, ali i ako imate problema s apetitom, jutarnjom mučninom i bolnim grlom. Dokazano je da šipak pomaže osobama oboljelim od astme jer visoka razina vitamina C ima snažno protuupalno djelovanje. Od šipka se proizvodi i sok koji predstavlja potencijal u borbi protiv otvrdnjavanja krvnih žila.

Plod šipka možete čuvati na sobnoj temperaturi, ali ne direktno na sunčevom svijetlu. Za duže skladištenje, u hladnjaku se može pohraniti cijeli plod, a sama zrnca se mogu čuvati u hladnjaku ili zamrzivaču u plastičnim vrećicama.

AUTOR: MARINELA ŠAJINA, DIPL.ING.NUTRICIONIST


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

tri × dva =