Podijeli

U slučaju ‘HPB bankomat’ Uskok je podigao optužnicu na osnovu nalaza samo jednog od dvojice sudskih vještaka koje je sam angažirao. Izbor je pao na Vladimira Krkleca, bivšeg oficira JNA, a sada splitskog umirovljenika bez iskustva u izradi financijskog- knjigovodstvenog vještačenja. Drugi je nalaz nestao jer je potvrđivao da klijenti banke nisu odgovorni ni po jednoj točki optužnice. Krklec je doduše ispitan na sjednici optužnog vijeća zbog sumnji u nezakonitosti prilikom izrade financijskog izvještaja. Sud se uvjerio da je isti protivno zakonu i prije naloga za vještačenje prikupljao dokumentaciju vezanu uz slučaj, dostavljao je USKOK-u i za to izdavao fakture, ali je postupak svejedno nastavljen,piše dnevno.hr.

Nakon nalaza knjigovodstveno – financijskih vještakinja branitelji bivših članova uprave HPB-a i drugih optuženika trljaju ruke i očekuju odbacivanje optužnice ili oslobađajuću presudu..

“Osobno mislim da je vještak Vladimir Krklec doveo Uskok u zabludu svojim katastrofalno lošim vještačenjem pa je Uskok na temelju toga bio dužan to procesuirati. Nakon novog nalaza vještakinja mišljenja sam da tu nekog kaznenog djela i nema pa bi, po meni, Uskok trebao promisliti ima li uopće smisla nastaviti postupak”, rekao nam je odvjetnik Darko Maržić, koji u predmetu HPB- Bankomat brani prvooptuženog Josipa Protegu, donosi maxportal.

Afera Bankomat izbila je 2009. kad je Protega uhićen na granici sa Slovenijom. Optužnica je podnesena još 2010. godine ali je dvaput vraćana Uskoku na doradu.

Suđenje je počelo u siječnju 2014.

Zamjenica ravnatelja Uskoka, tužiteljica Sani Ljubičić, pročitala je optužnicu, a Josip Protega, bivši predsjednik Uprave HPB-a i ostali optuženici rekli su kako se ne smatraju krivima za udruživanje za počinjenje kaznenih djela i zloporabu položaja i ovlasti, te poticanja na zloporabu položaja i ovlasti kojima je banka oštećena za 667 milijuna kuna.

Tužiteljica je u uvodnoj riječi kazala da će dokazati da su Protega, Ivica Sladonja, član Uprave HPB-a i Mario Kirinić, financijski direktor HPB-a, plasirali visokorizične kredite bez da su uzeli adekvatne mjere osiguranja da se ti krediti naplate.

Od 2005. godine do 30. siječnja 2009. godine odobrili su, stoji u optužnici, visokorizične kredite u iznosu od najmanje 254.876.534 kuna, koji nisu po dospijeću vraćeni HPB-u već su kontinuirano prolongirani povrati glavnica kredita. Time su korisnicima kredita pribavili znatnu imovinsku korist, oštetivši istovremeno HPB-a.

Sani Ljubičić navela da je jedan zahtjev za kreditom od 33 milijuna kuna bio napisan rukom na papiru bez ikakve potrebne dokumentacije. Odobravajući takve kredite fizičkim osobama oštetili su, tvrdila je, HPB za 143 milijuna kuna, a kreditima pravnim osobama za još 523 milijuna, što ukupno iznosi 667 milijuna kuna.

Postupak zapeo zbog skupo plaćenog vještaka

Zbog takvog poslovanja od 2004. do 2009. godine država je 2010. godine rebalansom proračuna izdvojila 450 milijuna kuna za sanaciju banke. Tereti ih se i za nešto više od 26 milijuna kuna isplaćenih menadžerskih bonusa u 2007. i 2008. godini od čega su međusobno navodno podijelili više od 13 milijuna kuna.

Ostali optuženi su Boris Šimunić, Oliver Beidenegl, Svetomir Gadža, Ivan Galić, Slaven Čolak i Davor Čilić. Njih se tereti da su bili povlašteni klijenti koji su poticali optužene čelnike HPB-a da im daju kredite.

Postupak je išao svojim tijekom da bi u ljeto 2016. zapeo kad je sudski vještak za financije Vladimir Krklec, koji je trebao iznijeti svoje zaključke, izazvao prekid suđenja i poprilično uzrujao sve u sudnici. Kako je pisao portal Telegram, iako je trebao pojasniti ocjene iz svog nalaza priloženog ranije u sudski spis, već na prvom pitanju je zapeo.

Nije, naime, mogao u Zakonu o bankama pronaći odredbu na koju se pozivao u vještačkom nalazu. Dobio je za to desetak minuta vremena, a zatim još pola sata. No, ni tada, vještak koji je plaćen 300.000 kuna, nije uspio odgovoriti na pitanje odvjetnika Darka Maržića, koji zastupa Josipa Protegu.

Sutkinja tražila novo vještačenje

Zato je sutkinja Jasna Galešić prekinula suđenje i dala vještaku rok od 15 dana da dopuni vještačenje, odnosno pripremi se za njegovu obranu na sudu. No to nikako nije išlo pa je bila prinuđena naložiti novo vještačenje.

Knjigovodstveno- financijsko vještačenje provele su vještakinje Petra Blašković i Snježana Herceg. Po nalogu suda morale su odraditi ogroman posao za koji im je trebalo više od godine dana. Između ostaloga morale su izanalizirati kreditni portfelj HPB-a iz razdoblja 2005. do 2009. u dijelu koji se odnosi na plasmane i prolongate odobrene posebnim odlukama uprave uz detaljnu obradu svakog pojedinog inkriminiranog plasmana i prolongata za cijelo razdoblje od podnošenja zahtjeva.

Nadalje, morale su utvrditi urednost u podmirivanju obveza po pregledanim i inkriminiranim plasmanima i prolongatima, te s tim u vezi ispitati je li bilo propusta u praćenju njihove rizičnosti i ovisno o rezultatima izvršiti pravilne reklasifikacije kao i utvrditi jesu li i koliku imovinsku korist ostvarili neosnovanim isplatama bonusa te ostali optuženici i klijenti po svakom inkriminiranom plasmanu i prolongatu itd.

“Sve je rađeno po zakonu”

– Utvrđenja u nalazu nisu od utjecaja na rezultate poslovanja i stopu adekvatnosti kapitala kako se oni iskazuju u revidiranim godišnjim financijskim izvještajima Banke za razdoblje 2005. – 20008. godine. Inkriminirani plasman i prolongati s posljedičnim nevraćanjem po dospijeću nisu u bitnom utjecali na likvidnost, kvalitetu aktive i visinu jamstvenog kapitala Banke na 31. prosinca svake inkriminirane godine, navele su vještakinje u svom nalazi dodavši i kako:

– Iz dokumentacije u spisu i dostupnih podataka ne može se utvrditi da bi inkriminirani plasmani rezultirali nemogućnošću održavanja stope adekvatnosti kapitala Banke od 12 posto u prethodnim godinama i dokapitalizacijom banke od 450.000.000 kuna u 2010. godini.

– Dopunom nalaza sudsko vijeće je htjelo raščistiti jesu li plasmani i krediti bili od utjecaja na adekvatnost kapitala, dakle za što vještaci decidirano kažu da ne. Kao i da su članovi uprave HPB-a opravdano ostvarili pravo na bonus koji su dobivali. Ako je to tako onda inkriminacija mojoj stranci, da je poticala članove uprave da nezakonito osiguraju prava koja mu ne pripadaju, otpada jer su očito radili sve u skladu sa zakonom, kaže odvjetnik Mate Matić koji u predmetu Bankomat zastupa Borisa Šimunića.

“Banka je  zaradila”

Fran Olujić, odvjetnik Ivana Galića, kaže kako je obrana zadovoljna s nalazima vještakinja te da njihov nalaz dokazuje tvrdnju da nije bilo nezakonitosti kod dodijele kredita, da su svi krediti bili adekvatno osigurani i da za Hrvatsku poštansku banku nije nastupila šteta.

– Vezano za mog klijenta nalaz pokazuje da je kredit u cijelosti otplaćen i da banka nije imala gubitaka na tom predmetu. Ne samo da nije ništa izgubila nego je i dobro zaradila i na kamatama i na troškovima, – rekao je Olujić.

Iz Uskoka su kratko rekli kako postupak ide dalje.

Suđenje bi se trebalo nastaviti 25. veljače kada bi se stranke trebale očitovati o nalazu vještakinja, donosi maxportal.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

13 − deset =