Podijeli

U povodu obilježavanja 27. obljetnice srpske okupacije sela Laslova nedaleko Osijeka, u subotu su brojna izaslanstva položila vijence i upalila svijeće kod Spomen obilježja u laslovačkom Parku hrvatskih branitelja, a kako je istaknuto, Laslovo su od velikosprske agresije u jesen 1991. u Domovinskom ratu zajedno herojski branili Mađari i Hrvati…

Kada su Arkanovci ušli u selo, sve su spalili, a starce zaklali… Laslovo, većinsko mađarsko selo, koje je od Osijeka udaljeno 19 kilometara, na prvoj crti obrane Osijeka bilo je 152 dana. Osim Hrvata i Mađara branili su ga dragovoljci iz cijelog svijeta.

Selo kraj rijeke Vuke, Laslovo, nalazi se na pola puta između Osijeka i Vinkovaca i staro je više od 800 godina. Prije rata imalo  je svoju školu, poštu, zdravstvenu stanicu, željeznički kolodvor, vatrogasni i kulturno umjetnički dom, poljoprivrednu zadrugu, nogometno igralište, pekare, trgovine, gostionice, banku, svoje crkve i radnu organizaciju «1. MAJ».

Sve to bilo je na uporabu mještanima i onima koji su to kroz prljavi rat uništili. Laslovo je bilo većinom nastanjeno Mađarima i Hrvatima, a u selu je živjelo još i desetak drugih nacija, tako da je to bila jedna multinacionalna sredina u kojoj su svi pronašli svoje mjesto. Uglavnom su svi nešto radili, slavili i tugovali, jednostavno živjeli i umirali – prisjeća se Ladislav Kočiš, ratni zapovjednik obrane Laslova. Tako je, kaže, bilo sve do proljeća 1991.

VIDEO-Bitka za Laslovo, Domovinski rat, izvor www.studio23.hr

Ratni zapovjednik obrane Laslova, umirovljeni bojnik Hrvatske vojske Ladislav Kočiš podsjetio je kako je Laslovo palo u potpuno okruženje 20. studenoga 1991. godine, nakon pada susjednog sela Ernestinova. Prema njegovim riječima odolijevali su neprijatelju dok su imali protuoklopnih sredstava, a kada su im ona ponestala odlučili su se za noćni proboj prema Osijeku.

„Išlo nam je u prilog što je bila gusta magla i visoki kukuruzi tako da smo se uspješno probili do sela Ivanovac koje nije bilo okupirano, i nakon toga dalje prema Osijeku. U proboju je uspješno iz Laslova izišlo 270 branitelja“, rekao je Kočiš.

– Onda su se mještani srpske nacionalnosti iz okolnih sela Palače, Ade, Silaša, Markušice počeli buniti protiv legalno izabrane hrvatske vlasti. Raznim pričama o ugroženosti te sve češće otvorenim prijetnjama zabrinjavali su mještane Laslova, a posebno kada su pojedinci mještanima najavili “Krvavi Uskrs” – govori Kočiš.

‘Životi svih u Laslovu visili su o niti’

Na današnji dan prije 27 godina selo koje je 152 dana zahvaljujući fanatičnoj obrani svojih vojnika odolijevalo napadima JNA i četnika palo je u ruke okupatoru. Naime, nakon što je neprijatelj zauzeo Ernestinovo, Laslovo, prva crta bojišta južne obrane nepokorenog grada Osijeka je ostalo u okruženju.

foto: UDVDR Klub Laslovo

– Sredinom studenog od silnog granatiranja više nije bilo čitave zgrade, branitelji su se kretali samo onoliko koliko je bilo prijeko potrebno, životi svih u Laslovu visjeli su o tankoj niti. A onda je palo Ernestinovo i ostali smo u potpunom okruženju. Panike nije bilo iako su mnogi znali da je voditi borbu iz okruženja najteži oblik ratovanja. Svi branitelji bili su na svojim punktovima, na prvoj crti obrane ne samo vlastita života već i života onih koji tada nisu bili sa njima – objašnjava nam situaciju u selu Kočiš te naglašava da obećavana pomoć niti prvi niti drugi dan okruženja nije stigla.

Herojska obrana i stradanje Laslova u Domovinskom ratu

Laslovo (mađ: Szentlászló) je selo u općini Ernestinovo,  oko 18 kilometara južno od Osijeka, pored rijeke Vuke.  Naselje je staro gotovo tisuću godina, a prva crkva u selu je crkva Svetog Ladislava, sagrađena 1218. godine.  Godine 1475. selo je spomenuto kao tvrđava, a prema podacima iz 19. stoljeća selo je bilo većinskog mađarskoga podrijetla.  Prema popisu stanovništva 1991. imalo je 1.298 stanovnika, a 2011.  bilježi se 1074 stanovnika.

Ivica Špiranec, Školska ulica, rujan 1991

Laslovo je najpoznatije po herojskoj obrani i stradanju u Domovinskom ratu, kada su mještani uz pomoć dragovoljaca, hrvatskih branitelja  iz drugih dijelova Hrvatske (iz Dalmacije, Kvarnera i Zagorja), ali i svijeta (iz Bolivije, Mađarske, SAD-a, Slovenije i Španjolske), 152 dana branili selo od velikosrpske agresije i time držali prvu crtu obrane Osijeka s juga.

Stanje se pogoršalo nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. kada su srpska paravojska i jugofašistička agresorska  (JNA) preusmjerile svoje snage iz Vukovara na područje južno od Osijeka s namjerom okruživanja i osvajanja najvećeg slavonskog grada. Dana 20. studenog okupirano je Ernestinovo čime je Laslovo ostalo u potpunom okruženju srpskih snaga, pa je donesena odluka da će svih 257 branitelja i civila, od čega 27 ranjenika, krenuti u proboj prema slobodnom Ivanovcu.

Dana 23. studenoga 1991.  oko 16,30 prva skupina od oko 120 ljudi predvođena Ištvanom Mihalikom krenula je kroz kukuruzišta osigurati prolaz drugoj skupini, predvođenoj Ladislavom Kočišem, u kojoj su bili ranjenici. Prva skupina u Ivanovac je stigla 24. studenog oko 4 ujutro, a druga sat vremena kasnije.

Gotovo istodobno u Laslovo su ušle horde srpskih paravojnih postrojba predvođene ratnim zločincem Željkom Ražnatovićem Arkanom, koje su odmah po dolasku zaklale tri starice koje nisu htjele napustiti svoje domove. Uslijedila je pljačka i rušenje sela. Ukupno je u obrani Laslova poginulo 48 ljudi, a još 10 ih se i danas smatra nestalima.

G.S./M.M.


Podijeli

2 KOMENTARI

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

7 + 10 =