Prikazanje Blažene Djevice Marije – Gospa od Zdravlja

O Marijinu prikazanju ne govori nam nijedna knjiga Svetoga pisma, no zato o njemu opširno pišu apokrifi, oni tekstovi koje Crkva ne priznaje kao nadahnute pa ih zato nije ni uvrstila u svoj službeni popis svetopisamskih knjiga...

Foto: Wikimedia commons/Giotto, Prikazanje Djevice, 1305.
Podijeli

Današnji Gospin spomendan ima svoje značenje, svoj smisao, ne samo zato što se pobožno sjećamo jedne tajne iz života One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve, tajne njezina potpunog prikazanja, darivanja, posvećenja Bogu, već i zato što je današnja proslava jedan konkretan ekumenski čin prema našoj subraći kršćanima Istoka. U uvodnoj bilješci Časoslova Božjega naroda čitamo, naime, ovo: “Na današnji dan (god. 543.) posvete crkve Svete Marije Nove, podignute pokraj jeruzalemskoga hrama, zajedno s istočnim kršćanima slavimo ‘posvetu’, kojom se od djetinjstva posvetila Bogu potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrješnom Začeću.”…

O Marijinu prikazanju ne govori nam nijedna knjiga Svetoga pisma, no zato o njemu opširno pišu apokrifi, oni tekstovi koje Crkva ne priznaje kao nadahnute pa ih zato nije ni uvrstila u svoj službeni popis svetopisamskih knjiga. Kao zanimljivost navodimo kratko što apokrifi pišu o Marijinu prikazanju. Prema njima taj je čin bio veoma svečan. Popratili su ga čudesni događaji. Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli, koji su vršili službu pjevača. Od radosti su pjevali.

Do ulaza u hram bilo je 15 stepenica, kojima se Marija sama uspela, premda je bila još tako malena. Apokrifi govore još da se Marija u hramu hranila neobičnom hranom, koju su joj donosili sami anđeli te da nije stanovala s ostalim djevojčicama, već u samoj svetinji nad svetinjama.

Sve su to samo pobožna i neutemeljena razmišljanja apokrifnih pisaca. Ipak, kao neka književna vrsta mogu imati neko značenje. Ono bi bilo u tome što se želi na izvanjski, osjetan način, opisati, dočarati onu stvarnost koja je nevidljiva, stvarnost da je Marija od prvoga časa svoga postojanja bila puna milosti, da je bila predodređena za dostojanstvo Bogomajke, kojim nadilazi i same anđele.

Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u koju se spustio i nastanio Najsvetiji, Sin Božji. Ona je po svome odabranju prikazana, posvećena Bogu, određena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. Kad čitamo one nadahnute tekstove Svetoga pisma, koji govore o Mariji, onda nam i današnji spomendan postaje tako jasan, rječit. Radi se o velikoj tajni utjelovljenja u koju je i Marija svim svojim bićem bila uvučena.

Gospa od Zdravlja, kojoj su u krajevima negdašnje Mletačke Republike bile podignute brojne crkve, crkvice i kapele, blagdan je povezan s jednim događajem. Kad je god. 1630. na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji pokosila 80.000 života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet baš na današnji dan god. 1631. da će Gospi, ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je god. 1687. velebna crkva Madonna della salute (Gospa od zdravlja), koju i danas svaki posjetitelj Venecije može posjetiti. Pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije i u naše južne krajeve.

Molitva za zdravlje

Gospodine sveti Oče, svemogući vječni Bože, o svetkovini Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja, hvalimo te, blagoslivljamo te i slavimo te. Dok putujemo zemljom, tvoje spasenje obuzima čitava čovjeka, naše tijelo i našu dušu. Po zdravlju posve se mijenja naše stanje: tlačenje se okreće u slobodu, neznanje u spoznaju istine, bolest u zdravlje, žalost u radost, smrt u život, robovanje grijehu u dioništvo tvoje božanske naravi. Po zagovoru Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja, molimo te, udijeli nam zdravlje i duše i tijela, da ti u zdravom tijelu uzmognemo zdravom dušom iskazati slavu. Amen.

Vapaj Gospi od Zdravlja
Draga moja Gospo,
pitao sam se gdje si ovih dana?
Znam da imaš i previše briga,
jer svi su se nekako uplašili,
i života
i bolesti
i bližnjih.
Mnogi su se sakrili
pred životom,
pred nevidljivom prijetnjom,
pred statistikom
ili se skrivaju kako ne bi pomogli drugima,
ili su se jednostavno umorili
od teških priča,
od brojeva novooboljelih i umrlih
od nekog čudnog virusa
s kojim nestaju naše bake i djedovi.
Ne znam kako bih ti se danas molio,
jer baka mi je pričala
da danas na poseban način čuješ molitve
i zato ne znam ni što bih trebao tražiti,
osim da nam podariš milost svete mudrosti,
kako ne bismo zaboravili
na život,
kako ne bismo izgubili
i ono malo duše,
kako ne bismo zaboravili
da nam ruke trebaju biti čiste,
ali ne poput Pilatovih nakon smrtne presude,
da duša treba pronaći mir
u vremenu kada se o strahu i muci previše govori
da su naše starci bili mladi
i da su oni sagradili svijet u kojem živimo,
da su oni nečije bake i djedovi,
i da ih unučad jako treba,
ako ne sinovi i kćeri,
jer oni nose mudrost ovoga svijet,
i nisu samo teret i opterećenje
poreznih obveznika,
zdravstvenoga sustava
i obitelji koje su u krizi.
Zato ti se danas molim,
moja Gospo od Zdravlja,
da nam podariš najprije svetoga poštovanja
prema svakom čovjeku,
osobito prema bolesnima i nemoćnima,
jer pitam se što će biti
ako za koju godinu i sam postanem nekome teret
i bude me se želio netko riješiti.
Molim te i za svu djecu ovoga svijeta
da nauče poštivati svoje roditelje,
jer često i sam pogriješim,
da se sjete susjeda koji nemaju nikoga,
da im donesu barem malo voća,
nešto kave
i puno razgovora
kako bi brige nestale,
a teret bio lakši.
Gospo od Zdravlja, smiluj nam se
i pomozi u ovoj našoj nevolji.
Amen.
ODMOR DUŠE – fra Zvonko Benković

L.K.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

pet + 2 =