Prije 130 godina Nikola Tesla posjetio Zagreb i pokazao kako se voli zemlja u kojoj si rođen

Prije 130 godina, na današnji dan 24. svibnja 1892., u Staroj gradskoj vijećnici na Markovom trgu u Zagrebu govor je održao izumitelj, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla. On je došao u Zagreb na poziv tadašnjeg gradonačelnika Milana Amruša, kako bi savjetovao gradsku vlast o uvođenju električne rasvjete...

Podijeli

Prije 130 godina, na današnji dan 24. svibnja 1892., u Staroj gradskoj vijećnici na Markovom trgu u Zagrebu govor je održao izumitelj, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla. On je došao u Zagreb na poziv tadašnjeg gradonačelnika Milana Amruša, kako bi savjetovao gradsku vlast o uvođenju električne rasvjete. Na kraju svog izlaganja, Tesla je izrekao slavnu rečenicu koja je kasnije uklesana na spomen ploču u čast ovog događaja: „Smatram svojom dužnošću da kao rođeni sin svoje zemlje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu i savjetom i činom.“…

Opširni članak o Teslinom predavanju objavljen je u “Narodnim novinama” 25. svibnja 1892. pod naslovom „Nikola Tesla o električnoj razsvjeti u Zagrebu“. Ovo je cijeli tekst članka:

„Čuveni elektrotehnički strukovnjak, naš zemljak Nikola Tesla, koji je na poziv gradskog načelnika dra. Amruša došao u Zagreb, da savjetom svojim podupre gradsko poglavarstvo u predmetu uvođenja električne razsvjete razlagao je jučer do podne u prisustvu gradskog načelnika i donačelnika, gradskih viećnikah Mallina i Hudovskoga i gradskog mjernika Lenucia svoje nazore o načelnim pitanjima poduzeća. Gosp. Tesla, čovjek od po prilici 35 godinah, visok, tanak kao jela rodnog kraja, crnih kosah i očijuh, koji na svom širokom čelu nosi pečat genija, držao je dulji expose, iz kojeg crpimo sljedeće važnije podatke.

Fotografija Nikole Tesle oko 1890. godine, autor Napoleon Sarony (Wikimedia Commons)

Bez svake dvojbe i bez svakih od ma kuda nastalih prigovorah mora gradska obćina urediti električnu centralu u vlastitoj režiji, i to ponajviše s toga razloga, jer je dan danas pitanje električne razsvjete već izašlo iz experimentalnog štadija, te već sa pozitivnim podatcima i stvarima radi. Stara družtva, koja su ustrajala ovakova štacije u dobi, kad je ciela stvar još bila u razvitku, danas imade dohodak od 6, 7, do 8%, a kako nebi onda poduzeće napredovalo, koje već sa stalnim izkušanim faktorima računati može, gdje po današnjem stanju stvari eventualne preinake se samo sitnosti ticati mogu, ali nikakava više principa. Za grad Zagreb, kao glavni grad ove zemlje, nastaje ne samo mogućnost, nego baš dužnost da uvede tu novu razsvjetu, jer to nije samo koristi za grad sam, nego za cielu zemlju, i rek bi, sramota bi bila za Zagreb, da nije on kolovodja u tom pitanju. Biti će, dakako, potežkoća, ali je svaki početak težak, te će se moći kratkim vremenom i savjestnim radom i te potežkoće prevaldati. Prva će biti potežkoća izbor sistema, ili istosmjerna ili naizmjenična struja. (Gleichstrom ili Wechelstrom).

Članak iz “Narodnih novina” o Teslinom posjetu Zagrebu

Nu na temelju svojih vlastitih izkustava savjetuje gosp. Tesla na svaki način upotrebljavanje naizmjenične struje, i to ponajviše s tih razlogah, što su dotični strojevi jeftiniji i jednostavniji i što je manipulacija š njima sa puno manjim troškom skopčana, nego kod strojeva za istosmjernu struju, dalje i s tog razloga, što se svaki novi proiznalazak kod izmjenične struje lakše uvesti može, nego kod istosmjerne struje. Dalje mora se i to u obzir uzeti, da se izmjenična struja puno dalje voditi može, nego istosmjerna, n. pr. u Lauffenu se je vodila 150 kilometrah, i kod uređenja električne razsvjete u New-Yorku vodit će se struja od Niagara-pada, dakle preko 400 klm. To se kod istosmjerne struje nemože. Druga će potežkoća nastati kod nabavke strojevah. Prem su dan danas svi strojevi, izašli iz koje god tvornice, jako izvrsni i sigurni, to ipak treba paziti, da ne bi u cienama nastala koja prevara. Zato treba  da gradska obćina sebi priskrbi mladu jednu tehničku silu, koju valja poslati u sve tvornice električnih strojevah, da si na licu mjesta izuči i izkusi mašine i njihovo djelovanje, tako, da i na temelju stečenih očevidom izkustva, siguran i temeljito opravdan sud stvoriti može, odkud bi se strojevi nabavili. Gospodin Tesla je u tom pogledu toplo preporučio dva mlada zemljaka, izučena genijalna tehničara, koji bi za taj posao sasma sposobni bili.

Na pitanje grad. načelnika, nebi li se možda voda rieke Mrežnice, koja medju Karlovcem i Generalskim stolom u jako izsječenom koritu teče, te se branom lako zaustavljati dade, dostatna sila bila, da proizvadja struju potrebnu za 3000 žarnicah, kojih bi za Zagreb sad trebalo, odgovori g. Tesla, da po njegovom mnienju to biti nemože. Za 3000 žarnicah naime treba sila od 400 konjskih silah, toliko pako Mrežnica, koju je on pohadjao prigodom svog boravka u Karlovcu, nebi nikako mogla dati, nego najviše 200 konjskih silah. Ako bi pako novačana sredstva dozvolila, da se jedna vodena sila upotrebi, onda bi bio za to naprikladniji pad Plitvičkih jezera. Ali proti tomu obstoje opet nekakve zaprieke, koje nebi dakako u Americi smetale, ali ovdje. Prvo, jer bi to veliku svotu novaca koštalo i drugo, što bi se moralo nekoliko padova uništiti. Izkustva naime dokazala su, da se pad, onako, kako u naravi postoji, nedade lahko izcrpiti, da bi se sva sila vode skupljati mogla, zato se u Americi već od više godinah u sličnim slučajevima n. pr. kod slapa Niagare tako radi, da se izkopa okno (Schacht), kroz koje se sva voda slapa spusti, koja voda onda na dnu okna turbinu tjera. Ali to košta puno novca i uništilo bi mnogo slapova Korane. Po računima g. Tesle dali bi slapovi Korane kod Kaludjerovca 3500 efektivnih konjskih silah. I pošto se polag izkustva u vodovima 25 do 28% izgubi, došlo bi ipak još toliko sile u Zagreb, da bi dovoljna bila ne samo za 3000 nego i za 25000 žarnicah.

Iztaklo se je pitanje nije li uporaba električne sile opasna po ljudski život. Na to veli g. Tesla, da od svih energija dosada rabljenih, nijedna toliku sigurnost nepruža, koliko električna. Jer kod nje može samo jedna osoba zaglaviti, i to samo zbog neopreznosti. I tome se dade izbijeći time, da se vodovi podzemno namjeste. Kad je g. Tesla došao u New-York, pripovijeda on, bilo je u zraku mreža od hiljadah i hiljadah žicah, i danomice su na tim žicama radili 4-5000 ljudih, ali na godinu nebi bilo više nesreća nego 2 ili 3 i to najviše stoga, što su dotični radnici pijani došli na posao i tako neopreznošću zaglavili.

Što se tiče uvođenja električne razsvjete, to je gosp. Tesla toga mienja, da se sa 200.000 najviše 300.000 for. sasvim lahko izaći može. Gradu će biti zadaća da gradjanstvu pokaže koristi koli u razsvjetnom pravcu toli i glede poljepšanja grada samoga. Ali baš ta zadaća učiniti će nuždnim, da grad taj posao sa svim opreznostima izvede, da se promet neporemeti, što bi namah u pučanstvu nepouzdanje prama poduzeću prouzročilo. U tu svrhu preporuči on još jednom sistem naizmjenične struje, koja je u Americi tako napredovala, da je i Edison sam, taj prvak sistema istosmjerne struje, morao napustiti. I to je sigurno velika garancija za valjanost tog sistema, jer inače nebi praktični Amerikanci za nj prionuli. Namjeru, da se centrala kod vodovoda gradi, odobrava gosp. stručnjak sasma sbog blizine vode i lahkog dovažanja ugljena. Od tuda do grada bi se struja nadzemno vodila, u gradu pako podzemno.

Dalje preporuči gosp. Tesla živo, da se struja i za industrijalne motorne svrhe podaje, jer to pruža siguran dohodak bez dalnjih troškovah i jer je električni motor u industriji nešto izvanredno praktična, ne samo što treba manje manipulacije i manjih troškovah, nego treba i manje mjesta i neprouzroči štropot i drugih neugodnostih, kao parni motor.

Spomen ploča Nikoli Tesli na zidu Stare gradske vijećnice u Zagrebu, posvećena Teslinom boravku u Zagrebu 1892. godine (Wikimedia Commons)

Tom prilikom spominje gosp. gradonačelnik, da je za slučaj, da se munjara [hidrocentrala], gradi, ovdješnje tramway – družtvo voljno, tramway sa akumulatorima tjerati, te pita gosp. Teslu, bi li za to trebalo posebne uredbe, te je li to tjeranje akumulatorima već praktično rabljeno. Gosp. strukovnjak odvratio je na to, da je u Americi tjeranje tramwaya sa akumulatorima skoro sveobće i jako praktično. Posebnih troškovah neprouzroči navijanje akumulatorah nikakvih, jer se za razdraženje alteratora strojevah za izmjeničnu struju svakako mali strojevi za istosmjernu struju namjeste, koji onda ujedno akumulatore tramwaya družtva navijati mogu.

Nastavljajuć onda razpravu o sagradjenju centrale razlaže g. Tesla sada posao koji gradsku upravu čeka, da se ta misao oživotvori. Prvo će biti da grad razpiše natječaj u kojem na temelju nacrta i prilične veličine instalacija pojedine tvrdke pozove, da šalju proračune i planove. Ujedno preporuči opet, da grad jednog tehničara šalje na lice mjesta, da prouči pojedine sisteme i strojeve. On sam pako je pripravan ponude, koje dospiju poglavarstvu, izpitati i svoje mnienje o njima dati, da može na taj način zapriečiti, da se grad neprevari. I u obće smatra on svojom dužnošću, upravi grada Zagreba, kao rođeni sin ove zemlje, u svakom pogledu, što se toga pitanja tiče, savjetom i činom biti na ruci, i moli da se grad u svakom slučaju gdje bi tehničke potežkoće nastale, na nj obraća, te će on bez ikakve odštete savjetovati, kako bude bolje znao. –

Tim svrši on svoje zanimivo razlaganje. U ime grada izrazio mu je grado-načelnik dr. Amruš najsradačniju hvalu na njegovom trudu i obećanju, te mu želi za buduće najljepši uspjeh u svojem radu kojim ne samo sebe nego i domovinu svoju pred drugim svjetom diči. U dalnjem razgovoru spomenuo je gosp. Tesla, da sad radi na izvršenju jedne hipoteze, koji sasvim izvršivom smatra koja je od ne pojmljive važnosti, naime na prenosu električne struje bez žicah pomočju naravno munjene naše zemlje. Mi želimo našem zemljaku iz svega srdca najbolji uspjeh u tom poslu.

G. Tesla kreće sutra put Varaždina, te će iz Varaždina u Budimpeštu. Ako mu vrieme dopusti, posjetit će i Biograd, kud su ga zvali, da i tamo svoje mnienje o uvođenju električne razsvjete kaže. Odtud će u Ameriku. Sretno pošao i sretno se vratio.“

Zagreb je prvu javnu gradsku električnu rasvjetu dobio 1907. godine, a prvi električni tramvaj 1910. godine.

Z.D.


Podijeli