Priča o Puljaninu koji je 80-ih sudjelovao u izradi Space Shuttlea, najvećem svemirskom pothvatu toga doba

Za lansiranje vlastitih eksperimenata “svemirskim taksijem” javili su mu se stručnjaci iz Njemačke, Italije, Japana i Egipta. Jedna od tih skupina pokušala je u orbiti stvoriti serum pogodan za liječenje dijabetesa…

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Dražen Premate diplomirao je 1978. godine na Tehnološkom fakultetu u Orlandu na Floridi i postao inženjer fizike, a dvije godine kasnije u Melbourneu, također na Floridi, stekao diplomu magistra svemirskih znanosti. Bio je član Akademije znanosti Floride, Društva fizičara Amerike, Geofizičkog društva Amerike i Društva za napredak znanosti…. Imenovan je i prvim predsjednikom nove Međunarodne studentske organizacije istraživanja svemira (International Student Society for Space Research).

Kada je početkom travnja 1981. lansiran “Space Shuttle” iz svemirskog centra Cape Canaveral u Floridi, najveći svemirski pothvat toga doba, bitno je podsjetiti da je u njegovoj izradi sudjelovao i mladi istraživač iz Pule – Dražen Premate.

S tim prvim “raketoplanom” ili “svemirskim taksijem” započelo je novo razdoblje u istraživanju svemira, prvenstveno u odnosu na upravljanje svemirskim vozilom. Tim istraživačkim programom dobili su priliku i mlađi znanstveni radnici koji dosad za takve pothvate nisu imali novaca. U jednom od “svemirskih taksija” poletio je i uređaj Premate, pomoću kojega se precizno mjerila prisutnost ugljičnog dioksida u zemljinoj atmosferi.

Kao predsjednik Međunarodne studentske organizacije za istraživanje svemira, Premate je nastojao zainteresirati prvenstveno mlade ljude za praktičnu stranu svemirskih letova, poznatiju po skraćenom nazivu GAS program “Get Away Special”, pojednostavljeno – povoljni specijalni program.

Evo što je o svom školovanju u SAD-u početkom 1980-ih govorio ovaj mladi znanstvenik iz Pule: “Završio sam Osnovnu školu ‘Moša Pijade’ u Puli, u kojoj sam i zbog odličnog nastavnika Bačića, koji mi je predavao matematiku i fiziku, osjetio veliku privlačnost prema teoretskoj i praktičnoj fizici, a kroz to i odškrinuta vrata svemira. Školsku godinu 1973./74. proveo sam u obitelji Moirine, u gradu Erie, u SAD-u. Tu sam završio srednju školu, a istodobno sam na jednom koledžu pohađao tečajeve iz matematike i fizike. Zainteresiran svemirskim programima nastavio sam školovanje na Tehnološkom sveučilištu u Floridi, nedaleko od Cape Kennedyja. Četiri godine studirao sam teorijsku i praktičnu fiziku. Za to vrijeme sam se uzdržavao od pomoći roditelja, i od zarade na nekim svemirskim projektima”.

Uključivši se u nekoliko zanimljivih projekata u Americi, Dražen Premata dospio je i u Akademiju znanosti Floride (Florida Academy od Sciences)…

“Let s GAS programom, namijenjen je raznim akademskim i znanstvenim institucijama, te zainteresiranim skupinama i pojedincima diljem svijeta koji svoje eksperimente šalju u svemir po vrlo niskoj cijeni. Dok će, na primjer, lansiranje ‘svemirskog taksija’ ili raketoplana stajati oko 20 milijuna dolara po letu, GAS pošiljka stajat će od tri do deset tisuća dolara. Unutar GAS programa, dva su tipa eksperimenta. Jedni su znanstveni i odnose se na proučavanje Sunca, planeta, zvijezda, a drugi su s područja primjenjivih znanosti i tehnologije, kao što su medicina, primijenjena biologija i tehnologija. Ti eksperimenti posebno su značajni za našu zemlju, jer mi imamo niz ustanova i radnih organizacija s područja medicine i metalne industrije koje se bave istraživanjima vezanim za nove proizvode. Za to će se zainteresirati i strani partneri, pa će se to odraziti i na povećanje našeg izvoza, te poboljšanje platne bilance. Kao osnivač Međunarodne omladinske organizacije za istraživanje svemira i njen predsjednik, želim tako upoznati mlade širom svijeta, a posebno naše s novom tehnologijom koja će prevesti u svemir vrhunska djela mladih stvaralaca na dobrobit cijelog čovječanstva”, rekao je Premate 1981.

Za lansiranje vlastitih eksperimenata “svemirskim taksijem” javili su mu se stručnjaci iz Njemačke, Italije, Japana i Egipta. Jedna od tih skupina pokušala je u orbiti stvoriti serum pogodan za liječenje dijabetesa…

“Cilj mog eksperimenta, a to je i predmet mog doktorskog rada, jest utvrđivanje zona u kojima se koncentrira ugljični dioksid, čija je rasprostranjenost u atmosferi bitna za daljnji razvoj tehnologije i budućnost čovječanstva uopće. Ta istraživanja ukazat će i na nužnost izmjene tehnologije koja se sada temelji, prvenstveno na iskorištavanju goriva koja najviše zagađuju atmosferu. Inače, trebalo bi i do 200 godina da se atmosfera regenerira prirodnim putem, čak da se i odreknemo moderne tehnologije. Moramo se, dakle, orijentirati na unapređenje kvalitete izgaranja, jer će u protivnom doći do osjetljivih klimatskih promjena”, zaključio je Premate.

Hrvatska matica iseljenika, 1981.

H.H.

 


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

dvadeset − dva =