Predsjednik RH Milanović nakon NATO summita: Uspjeli smo u završni dokument ubaciti Daytonski sporazum i potrebu izborne reforme u BiH

„Zašto je važno da se Daytonski sporazum barem spomene u deklaraciji? Zato što u protivnom nema Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sada dolazimo na pitanje da li je to važno, meni je“, istaknuo je predsjednik Milanović...

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan
Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je na sastanku na vrhu NATO-a na kojem su šefovi država i vlada članica Saveza raspravljali o temama vezanim uz reforme Saveza do 2030., koje uključuju prilagodbu izazovima poput destabilizacijskih aktivnosti Rusije, uspona Kine, terorističkih prijetnji, kibernetičkih napada i klimatskih promjena…

Po završetku sastanka na vrhu NATO-a, predsjednik Milanović dao je izjavu novinarima u kojoj je rekao da je sastankom zadovoljan, ali i zabrinut zbog onog dijela koji se događao uz završnu deklaraciju i pasusa o Bosni i Hercegovini gdje, do intervencije Hrvatske, nije bio spomenut Opći okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Daytonski sporazum. „Morat ćemo ispitati što točno stoji iza toga. Zašto je i kako moguće da jedan, ne mali broj država sabotira, odnosno otvoreno opstruira i onemogućava to da se u pasusu o Bosni i Hercegovini, koji je sastavni dio završnog dokumenta, da se uopće ne spomene Dayton. Kao da je to nešto otrovno“, izjavio je predsjednik Milanović dodavši da je to uspio ispraviti u posljednji trenutak. „To je znak upozorenja. Da nisam to napravio, imali bi deklaraciju kao da ju je pisao neki zagovornik takozvane građanske Bosne i Hercegovine, što zvuči jako plemenito, ali u stvari je podvala“, rekao je.

Na pitanje novinara može li Republika Hrvatska biti zadovoljna s postignutim promjenama predsjednik Milanović je ponovio: „Uspjeli smo u comunike ubaciti potrebu izborne reforme u Bosne i Hercegovine. Nije je bilo. Isključiti tu dosta manipulativnu referencu na sve građane Bosne i Hercegovine, što u svakom drugom kontekstu zvuči vrlo plemenito i dobronamjerno, ali ne u ovom i da, konačno natjerati ih da se stavi u tekst Opći okvirni sporazuma za mir u BiH. A ničega toga nije bilo do jučer poslijepodne“, rekao je.

„Zašto je važno da se Daytonski sporazum barem spomene u deklaraciji? Zato što u protivnom nema Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sada dolazimo na pitanje da li je to važno, meni je“, istaknuo je predsjednik Milanović.

Novinari su Predsjednika pitali postoji li racionalan razlog zbog kojeg se ne spominje temelj države Bosne i Hercegovine na što je predsjednik Milanović odgovorio: „To je posao za hrvatsku diplomaciju u glavnim gradovima, ne jedne države, ovdje naše saveznike, koje su do zadnjeg trenutka inzistirale na tome kao njima neprihvatljivo spominjanje Daytona.”

Nadalje, novinare je interesiralo postoji li koordinacija i komunikacija u hrvatskoj vanjskoj politici. „Postoji koordinacija. U svakom mom potezu, odnosno mojih suradnika. Ministarstvo je informirano. Obrnuto ne vrijedi, ali više nije ni bilo poteza ministarstva i nije ga moglo biti jer sam ja kao šef delegacije to preuzeo na sebe, odnosno moji suradnici iz Ureda, uz suradnju šefa misije ambasadora Nobila i ostalih hrvatskih diplomata, kojima se ovom prilikom zahvaljujem jer su napravili sve što su oni mogli dok se nisam morao izravno uključiti ja. I to je sve dokumentirano kao najprecizniji protokol“, odgovorio je predsjednik Milanović.

„Morat ćemo kao diplomacija i kao državna služba shvatiti zašto postoji tolika opstrukcija prema Daytonu. To me upućuje na jedini mogući zaključak da netko drugi ima nekakve kreativne planove s Bosnom i Hercegovinom. Tu će se Hrvatska pitati, pitat će se i bosanski Srbi, nisu bili naši saveznici u ratu, bili su neprijatelji. Bosanski Muslimani, Bošnjaci su bili ipak saveznici u najvećem dijelu vremena. Ali ono što mene zanima u Bosni i Hercegovini, cjelovitoj, neokrnjenoj, jedinstvenoj, to nikada ne dovodim u pitanje, jest sudbina i temeljna državna, glasačka i građanska prava bosanskohercegovačkih Hrvata, koji su skoro svi hrvatski državljani. To je činjenica koja je politički i pravno bila poznata i NATO-u i Europskoj uniji u trenutku našega pristupa tim asocijacijama. To nije podvala, to je naprosto teret ili dragulji s kojima smo ušli u te organizacije, kako tko gleda. To je činjenica, politička, pravna, povijesna – 500 000 državljana jedne NATO članice, Republike Hrvatske, živi u Bosni i Hercegovini. Što se nas tiče, tamo trebaju ostati, ali to su Hrvati, i tu ima razgovora, ima kompromisa“, rekao je hrvatski Predsjednik.

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan

Na sastanku na vrhu NATO-a prihvaćeno je sedam dokumenata: zajednička izjava, plan za reforme NATO-a do 2030., akcijski plan o utjecaju klimatskih promjena na sigurnost, dokumente o kibernetičkoj obrani, sprječavanju spolnog nasilja i jačanju otpornosti te izvješće o podjeli tereta troškova obrane,priopćio je ured predsjednika-višeFOTO-OVDJE.

T.H.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

12 + 8 =