Podijeli

Sinjska alka jedinstveno je konjičko viteško natjecanje u Europi koje se svake godine u mjesecu kolovozu održava u Sinju. Trči se u spomen na slavnu bitku 1715. godine, Opsadu Sinja u kojoj su se Sinjani, od 7. do 15. kolovoza, junački oduprli osmanlijskom osvajaču, te u slavu Gospe Sinjske koja je tada, na blagdan Njenoga uzašašća, sačuvala grad od pada u ruke neprijatelja…

Nastala početkom 18. stoljeća, ona je nastavak – i jedini preostatak – mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u većim mjestima Dalmacije, a najpoznatija su ona u Zadru (do 1820.), Imotskom (do oko 1840.) i Makarskoj (do 1832.). Sinjanin Ivan Lovrić u drugoj polovici 18. stoljeća spominje običaj održavanja starinskih konjičkih turnira u Dalmaciji, a najstariji izravni pisani spomen o Sinjskoj alci potječe iz 1784. godine. To su tri soneta i jedna oda koje je na talijanskome jeziku ispjevao splitski liječnik i glazbenik Julije Bajamonti.

Najstariji do sada pronađen dokument je pismo što ga je 10. veljače 1798., nakon pada Venecije, austrijski komesar za novozaposjednute krajeve uputio tadašnjem zapovjedniku Sinja, kolunelu Jakovu Grabovcu, u kojemu ga obavještava da je Dvorska komisija odobrila da se u Sinjskoj krajini i dalje održava Alka. Iz iste godine potječe i svečani govor austrijskoga komesara za „Istru, Dalmaciju i Albaniju“ Carnee Steffanea, održan nakon svečane Alke, odigrane 14. svibnja njemu u čast. On, nazivajući Alku “blistavim prizorom” hvali Sinjane i pobjednika te Alke Stjepana Vuletića, potičući ih da sačuvaju običaj njenoga igranja.

Povijest Alke pokazuje da se ona u starini, u 18. i početkom 19. stoljeća, u mletačko i rano austrijsko vrijeme, obzirom na vrijeme kroz godinu trkala na ponešto drukčiji način nego danas. Naime, redovna svakogodišnja alka, s propisanom državnom nagradom slavodobitniku, trkala se na pokladni utorak. Zatim, za Veliku Gospu, kao najveći sinjski blagdan, održavala se običajna alka, a znala se trkati se još i za razne svečane prigode. Za ove dvije alke nagradu su osiguravali mjesni krajiški zapovjednici. Uz Alku kakva je danas, u davnini je postojao i drugi, još složeniji oblik Alke, alka s kumovima, gdje je svakoga alkara pratio i u svemu zastupao još i kum na konju, ali negdje pred polovicu 19. stoljeća takav način održavanja Alke prestao je postojati.

Redovna svakogodišnja alka s državnom potporom od 1849. godine redovito se trče 18. kolovoza, za rođendan cara Franje Josipa I., čime se ona očito ujedinila s običajnom alkom za Veliku Gospu, a svečane, prigodne alke postale su rjeđe. Od stupanja na prijestolje cara Karla I. 1916. godine, trče se na njegov rođendan, 17. kolovoza, a nakon završetka Prvoga svjetskog rata, u međuratnoj Jugoslaviji, na prvu nedjelju iza Velike Gospe. Taj je dan jedno vrijeme bio i dan odigravanja alke i nakon Drugoga svjetskog rata, za socijalističke Jugoslavije, da bi zatim bio prebačen na prvu nedjelju u mjesecu kolovozu, kako je i danas.

Navedimo još nekoliko iznimnijih datuma i osoba iz povijesti Alke. Godine 1818. pred carem i kraljem Franjom I. Alka je odigrana dvaput, u vrijeme kad je, u mjesecu svibnju, on boravio u Sinju. To je bila i obnovljena Alka, jer se ona od zadnjih godina francuske vladavine (od oko 1811.), zbog njene nesklonosti takvim starinskim priredbama, nije održavala.

Godine 1838. održana je svečana Alka u čast visokoga stranog gosta, saskoga kralja Fridrika Augusta II., a 28. ožujka 1842. održana je Alka u čast dolaska u Sinj austrijskoga nadvojvode Alberta. Iste godine, 22. listopada, održana je Alka u čast dolaska u Sinj drugoga austrijskog nadvojvode, Franje Karla. Godine 1875., 18. svibnja, održana je izvanredna svečana Alka u prigodi boravka cara i kralja Franje Josipa I. u Sinju. Car je darovao slavodobitniku Mati Boniću zlatni prsten.

Alkarsko trkalište 1875. godine za Alke u čast posjeta cara Franje Josipa I. Sinju.
Alkari i alkarski momci dopratili su Franju Josipa I. u prigodni stan u kući Tripalo na Žankovoj glavici. Obje fotografije su rad Nikole Androvića, objavljene u albumu posvećenom putovanju cara Franje Josipa I. kroz Dalmaciju 1875. godine

Godine 1887., 14. kolovoza održana je svečana Alka u čast 200. obljetnice doseljenja i donošenja Gospine slike iz Rame. Slavodobitnik je bio Nikola Cerinić, a za nagradu je dobio prigodnu zlatnu medalju koju je dala iskovati Sinjska općina…- o svemu više-OVDJE 

Izvor-POVIJEST ALKE

M.M.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

2 × jedan =