Popis stanovništva: Broj katolika nije točan, evo zašto

PODACI POKAZUJU DRUGAČIJU SLIKU...Ukratko, ako ste na popisu stavili ili rekli da ste “vjernik”, “kršćanin”, “Kristov” itd. te dodali da pripadate Katoličkoj Crkvi, Državni zavod za statistiku nije vas, što bi bilo logično, ubrojao u katolike već u “ostalo”...

procesija-sinj-velika-Gospa-foto-facebook
Podijeli

*Izvorni članak nadopunjen je novim informacijama koje uključuju odgovor Državnog zavoda za statistiku na upit o broju katolika u općini Zmijavci.

“Broj katolika u Hrvatskoj je pao”, “Katolička Crkva u Hrvatskoj najveći gubitnik Popisa stanovništva 2021.”, neki su od naslova i podnaslova objavljenih danas u hrvatskim medijima, piše bitno.net.

I doista, prema službenim podacima, i broj (očekivano s obzirom na opći pad broja stanovnika) i udio (očekivano zbog trenda smanjenja religioznosti u Europi i na Zapadu) katolika smanjio se u odnosu na popis iz 2011. godine te sada iznosi 3 057 735 ili 78,97%. Istovremeno pao je i broj pravoslavnih vjernika, s 4,44 na 3,32 posto, dok je porastao broj agnostika, skeptika i ateista. Tako je agnostika i skeptika sada 64 961, što je dvostruko više nego prije deset godina, a nevjernika i ateista je 182 188, odnosno 4,71 posto stanovništva Hrvatske.

No određeni podaci u službenim tablicama dovode u sumnju ove brojke, konkretno broj i udio katolika te, moguće, pravoslavaca i protestanata.

Nagli rast ‘Ostalih kršćana’

I dok su spomenute tri kršćanske kategorije doživjele pad, jedna je, dosad minorna u hrvatskim popisima stanovništva, zabilježila značajan rast. Radi se o kategoriji “Ostali kršćani” u kojoj je zapisano čak 186 960 osoba ili 4,83%. Za usporedbu, u toj se kategoriji na popisu iz 2011. našlo oko 12 000 osoba ili 0,3% stanovništva.

I dok bi prvotna misao mogla biti da se radi o nedenominacijskim kršćanima (onima koji ne pripadaju niti jednoj službenoj katoličkoj, pravoslavnoj ili protestantskoj zajednici ili crkvi), kategoriji koja bilježi rast i u nedavnim statistikama nekih drugih zemalja, službeno objašnjenje Državnog zavoda za statistiku otkriva nešto drugo.

Naime, na 12. stranici službene prezentacije DSZ-a koja nosi današnji nadnevak (22. rujna), uz kategoriju “Ostali kršćani” (konkretnije uz brojku 182 960) stoji fusnota 1) koja glasi: “U Ostale kršćane uključeno je 96,47% osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26% izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, njih 0,84% izjasnilo se da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, dok se za ostale vjerske zajednice pojedinačno izjasnilo manje od 0,50%.”

Iz onoga što se da iščitati, ispada da veliku većinu onih iz kategorije “Ostali kršćani” zapravo čine osobe koje su se izjasnile kao kršćani članovi Katoličke Crkve, drugim riječima – katolici.

Tu tezu dodatno podgrijava činjenica da “Ostali kršćani” čine značajne udjele u nekim tradicionalno snažno katolički orijentiranim gradovima i općinama u Slavoniji, Dalmaciji i Podravini.

Tako je općina Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema popisu iz 2011. imala 99,29% katolika, dok oni sada čine 32,03%. Istovremeno u rubrici “Ostali kršćani” navedeno je 67,44% osoba.

U Molvama, koje su 2011. imale udio katolika od 98,81%, sada je njih samo 57,89%, uz 39,22% “ostalih kršćana”.

Slično vrijedi i za Staro Petrovo Selo (2011. 97,11% katolika, danas 65,5% katolika i 31,75% “ostalih”) te Novu Kapelu (2011. 98,39% katolika, sada 65,72% uz 32,12% “ostalih”).

Takve rezultate možemo vidjeti i u nekim većinski pravoslavnim općinama. Tako je Biskupija u Šibensko-kninskoj županiji prema popisu iz 2011. imala udio pravoslavaca od 84,64% dok danas on iznosi 51,23% uz 35,17% “ostalih”.

Dvije verzije dokumenta?

Određene nedoumice podgrijao je i Twitter gdje su korisnici objavili kako je ranija verzija službenog dokumenta DZS-a navodila da u Hrvatskoj živi 3 283 001 katolik ili 83,63%.

Slična brojka pojavila se i nakon što smo broju katolika iz najnovijeg popisa dodali – vodeći se već spomenutom fusnotom iz službene prezentacije DZS-a – dio onih iz rubrike “Ostali kršćani”.

Podsjetimo, fusnota kaže kako je “u Ostale kršćane uključeno 96,47% osoba (što je 180 360 osoba, op. nov.) koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26% (87,26% od 180 360 jest 157 382, op. nov.) izjasnilo da pripada Katoličkoj Crkvi”. Ako brojku od 157 382 pridodamo brojci pod rubrikom “Katolici” dobivamo 3 215 117 katolika ili nešto više od 83% stanovništva.

U odnosu na 86,28% katolika iz 2011. i dalje se radi o padu, no razlika bi mogla biti manja no što službene brojke trenutno tvrde.

O ovim pitanjima naš se portal obratio i Državnom zavodu za statistiku. Odgovore ćemo objaviti nakon što ih dobijemo. (Odgovore DZS-a možete pročitati OVDJE).

DZS potvrdio, broj katolika je zapravo veći

Izgleda kako sličan problem kod kategorije “Ostali kršćani” vrijedi i za rubriku “Ostale religije, pokreti i svjetonazori”.

S N1 uputili su danas upit Državnom zavodu za statistiku o drastičnom padu broja katolika u općini Zmijavci. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Zmijavcima je živjelo gotovo 98 posto katolika, a sada taj postotak iznosi samo 35,79% dok ih je najviše u rubrici “Ostale religije”, njih 1010, što je 61,06%, javlja N1.

Na to se osvrnuo Mijo Šuto, načelnik općine iz redova HDZ, koji je izjavio kako se radi o “pogrešci”.

“To je nemoguće, to je neka greška (…) Od 1.7.2021. do 1.7.2022. u Zmijavcima je rođeno 28 djece i svi su kršteni u Katoličkoj Crkvi. Isto tako, svi preminuli su imali katolički obred”, izjavio je za N1.

Iz DZS-a su pak poručili kako nije došlo do greške u obradi podataka. Kako su poručili, osobe koje su se izjasnile kao “vjernici”, a pod pripadnost vjerskoj zajednici stavile “Katolička Crkva”, ubrojane su pod “Ostale religije”,piše bitno.net. .

“U tablici 2. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2021. u koloni „Ostale religije, pokreti i svjetonazori“ uključene su i osobe koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao „vjernici“. U slučaju općine Zmijavci, 61,00 posto osoba izjasnilo se kao vjernici, od čega 98,22 posto osoba je na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici izjavilo da pripada Katoličkoj crkvi”, tvrde iz DZS.

Ukratko, ako ste na popisu stavili ili rekli da ste “vjernik”, “kršćanin”, “Kristov” itd. te dodali da pripadate Katoličkoj Crkvi, Državni zavod za statistiku nije vas, što bi bilo logično, ubrojao u katolike već u “ostalo”.

Izvor-bitno.net


Podijeli