POPIS STANOVNIŠTVA 2021. Hrvatska ima manje od 4 milijuna stanovnika. Loša demografska politika treba biti nadstranačka i nadvladina

Republika Hrvatska je od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto...

iseljavanje Hrvata-foto-facebook
Podijeli

Državni zavod za statistiku (DZS) u petak 14. siječnja na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu objavio je prve rezultate popisa stanovništva provedenog na jesen 2021. godine, a koji pokazuju da se u razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396.360 osoba, odnosno za 9,25 posto, te su pad broja stanovnika i kućanstava zabilježile sve hrvatske županije, navodi se u priopćenju DZS-a.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021., koji se provodio u razdoblju od 13. rujna do 14. studenog 2021. godine, rezultirao je brojem od 3.888.529 stanovnika u državi te su u povodu uspješnog dovršetka popisnih aktivnosti u okviru Popisa stanovništva, službeno predstavljeni rezultati digitalnog i terenskog popisivanja.

Najmanji pad stanovništva ostvaren je u Gradu Zagrebu

Tako je uz ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske predstavljen i ukupan broj kućanstava koji iznosi 1.438.423, dok je ukupan broj stambenih jedinica 2.350.444. Također, ovaj popis pokazao je kako se u razdoblju od zadnjeg službenog Popisa stanovništva iz 2011. godine do novog Popisa iz 2021., broj stanovnika Hrvatske smanjio za 9,25% što je ukupan broj od 396.360 stanovnika. Nadalje, u razdoblju od 2011. do 2021. broj kućanstava se smanjio za 5,31%, odnosno za 80.615 kućanstava, dok je broj stambenih jedinica porastao za 4,61%, odnosno za 103.534 stambene jedinice.

foto-screenshot

Na razini županija Republike Hrvatske, najmanji pad stanovništva ostvaren je u Gradu Zagrebu koji broji smanjenje od 2,54%, tj. za 20.073 stanovnika, dok najveći pad broja stanovnika bilježi Vukovarsko-srijemska županija s rezultatom smanjenja od 19,54%, odnosno za 35.083 stanovnika. Za broj kućanstava po županijama, najmanji pad bilježi Grad Zagreb sa smanjenjem broja kućanstava od 0,92% ili 2.791 kućanstvom, a najveći pad broja kućanstava bilježi Sisačko-moslavačka županija sa smanjenjem od 14,10%, odnosno 9.202 kućanstva. Broj stanova povećan je u gotovo svim županijama, a najveći rast bilježi Dubrovačko-neretvanska županija s porastom od 12,54% ili 8.113 stanova, dok je najveći pad zabilježen u Sisačko-moslavačkoj županiji u postotku od 6,88%, tj. 6.446 stambenih jedinica. Također, za potrebe provedbe popisa angažirano je ukupno 9.500 sudionika.

Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a: Ovi prvi objavljeni rezultati još su podložni promjenama

“Podaci koji se prikupljaju Popisom nužni su za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja, a svi podaci prikupljeni Popisom službena su tajna i upotrebljavat će se isključivo za statističke svrhe, sukladno Zakonu o službenoj statistici. Ovi prvi objavljeni rezultati još su podložni promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka. Konačni rezultati Popisa 2021. bit će poznati po završetku obrade podataka i objavit će se prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku”, izjavila je ovom prilikom Lidija Brković, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.

Iako se Popis stanovništva 2021. provodio u vrlo neizvjesnom razdoblju zbog epidemije virusa COVID-19, predani rad s uspješno prikupljenim statističkim podacima i objava rezultata popisivanja ni u jednom trenutku nisu bili upitni. Tako je treći Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj uspješno realiziran, a navedeni rezultati dostupni su na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku pod nazivom Statistika u nizu te excel tablicama (www.dzs.hr), zaključuje se u priopćenju DZS-a u petak 14. siječnja.

Samo Zagreb, Split i Rijeka imaju više od 100.000 stanovnika

S druge strane, Hina u obradi rezultata popisa stanovništva prenosi da samo tri grada u Hrvatskoj – Zagreb, Split i Rijeka, imaju više od 100.000 stanovnika. Zagreb ima najviše – 769.944 stanovnika, drugi po veličini je Split sa 161.312, a treća je Rijeka sa 108.622 stanovnika.

U sva tri najveća hrvatska grada u proteklih deset godina smanjio se broj stanovnika. U odnosu na popis 2011., Zagreb je izgubio oko 20.000 stanovnika, koliko i Rijeka, a Split oko 16 tisuća stanovnika.

Četvrti po redu najveći grad u Hrvatskoj, prema rezultatima novog popisa stanovništva, je Osijek s 96.848 stanovnika. Slijede Zadar (70.782), Velika Gorica (61.198), Pula (52.411) i Slavonski Brod (50.039).

Po novom popisu stanovništva, samo osam hrvatskih gradova ima više od 50.000 stanovnika.

Republika Hrvatska je od osamostaljenja izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto

Također, Hina prenosi da je Hrvatska je u zadnjih 30 godina, u razdoblju od osamostaljenja, izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., po prvim podacima popisa koje je danas objavio DZS, taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.

To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.

Demografi: Do 2030. Hrvatska bi mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika

U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled popisa stanovništva.

U desetljećima prije 1991. broj stanovnika je rastao, 1981. godine je u Hrvatskoj bilo 4.601.469 stanovnika, a 1971. godine 4.426.221.

Od popisa stanovništva 1948. godine, kada ih je bilo 3.779.858, Hrvatska nije zabilježila ovoliko nizak broj stanovnika.

Demografi Ivo Turk i Ivan Čipin upozorili su za Hinu kako Hrvatska, prema prvim rezultatima popisa 2021. godine, bilježi najveći pad broja stanovništva u usporedbi s drugim popisnim razdobljima te da bi do kraja desetljeća zemlja mogla imati tek 3,5 milijuna stanovnika.

Najveći pad broja stanovnika od osamostaljenja

Demograf Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ističe da je to najveći popisni pad od hrvatskog osamostaljenja, što znači da je Hrvatska u zadnjih 10 godina gubi stanovništvo najvećim intenzitetom u usporedbi s prijašnjim popisnim razdobljima.

Iako broj stanovnika Hrvatske cijelo vrijeme pada, popis stanovništva 2011. pokazao je pad stanovnika od 3,4 posto u odnosu na  2001., a popis iz 2001. zabilježio je pad stanovnika od 7,25 posto u odnosu na 1991. godinu.

“To samo po sebi dovoljno govori o negativnim i lošim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj. Treba napomenuti da to nije ni najgora stvar, jer treba još vidjeti koja je dobno-spolna struktura stanovništva”, ističe Turk.

DZS je u četvrtak objavio tek podatke o broju ukupnog stanovništva po gradovima i županija, a detaljniju statistiku, kao i onu o dobnoj strukturi stanovništva, objavit će kasnije.

No, Turk ističe kako je za očekivati da će podaci o dobnoj strukturi pokazati još veći broj starijih osoba (od 60 i više godina) u odnosu na mlade osobe (19 godina i mlađe), jer je za očekivati da su mladi ti koji su se iselili.

“Daljnji problem starenja stanovništva imat će negativnu reperkusiju na natalitet”, ističe Turk.

Demograf Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe da su ovakvi rezultati očekivani, a smatra i da bi se trend pada stanovništva mogao i ubrzati.

“Ako se nastavi ovakav trend, broj stanovnika bi mogao pasti ispod 3,5 milijuna znatno ranije nego što su to prognozirali Eurostat i UN. I to već do kraja ovog desetljeća”, kaže Turk.

Smatra da će se postojeći negativan prirodan prirast, odnosno veći broj umrlih nego rođenih, nastaviti i u narednih 10 godina te da nikako nije realno da se taj trend obrne.

Niski fertilitet i emigracija kao simptomi društvenih problema

“U zadnje dvije godine rekordno je visok negativni prirodni prirast isključivo zbog znatnog povećanja broja umrlih u pandemiji, dok je broj rođenih ostao više-manje sličan u zadnjih pet godina, prosječno oko 36 tisuća”, kaže Čipin.

Stoga ističe da postoji samo jedan demografski proces na koji se možemo osloniti ako želimo usporiti ili preokrenuti depopulaciju, a to su migracije.

“Ne trebamo očekivati neki značajniji porast broja rođenih pa čak niti da dostignemo brojku od 40 tisuća rođenih godišnje. Ne možemo smanjiti broj umrlih značajnije ispod 50 tisuća. Ali, na migracije država može utjecati te nositelji političke vlasti trebaju odlučiti na koji način”, poručuje.

Dodaje kako bi se prije te odluke trebale napraviti ozbiljne analize, demografske, ekonomske i druge, ali i da niski fertilitet i emigiraciju ne bi trebalo tretirati isključivo kao “problem koji treba riješiti” već kao simptom nekih drugih društvenih problema.

“Tek kad njih počnemo rješavati onda možemo očekivati i djelomičnu demografsku revitalizaciju”, kaže.

Dodaje i da je Hrvatska na demografskom vrhuncu bila 1990. odnosno 1991. godine te je vrlo teško očekivati da ćemo ikada, barem u ovom stoljeću, imati tadašnji broj od 4,78 milijuna stanovnika.

Demografska politika treba biti nadstranačka i nadvladina

Turk, čiji je znanstveni rad usmjeren na demografiju perifernih dijelova Hrvatske, ističe da je jedan od najvećih problema izumiranje upravo tog, perifernog dijela i ruralnih krajeva Hrvatske.

Tako navodi da Ličko-senjska županija, primjerice, ima manju gustoću stanovništva od 10 stanovnika po kilometru kvadratnom, što je pust prostor.

Izumire i Vukovarsko-srijemska županija, a tu bi, smatra Turk, Hrvatska trebala imati snažnu demografsku politiku, koja bi trebala biti strateški postavljena i dugoročna.

Smatra da perifernim prostorima, za ponovno naseljavanje, trebaju centralne funkcije, jer nitko neće doći živjeti u Liku je je ona lijepa, već ljudi trebaju i raditi.

Potrebna je, ističe, demografska politika koja bi bila nadstranačka i nadvladina, koja bi imala kontinuitet unatoč promjeni stranaka ili vlada na vlasti.

“Mora se napraviti dugoročni strateški plan, to ne bi trebalo biti obojana stranački ili politički, tu bi struka trebala imati utjecaj”, kaže Turk.

Ističe i da u ovom trenutku, nema brzog recepta za demografski oporavak jer se u demografiji ništa ne može popraviti preko noći. “Kada biste sada išli popravljati stanje, to bi se vidjelo tek za 20 ili 30 godina”, kaže Turk, koji rješenje vidi u povratku mladog iseljenog stanovništva, izvijestila je Hina u petak 14. siječnja.

-INTERVJU: Dr.sc. Stjepan Šterc otvorio dušu za Braniteljski portal…Stručnost i osobnost ne odgovaraju političkom sustavu u cjelini!…

Foto: DSZ / glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj Damir Plesac i načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika Dubravka Rogić-Hadžalić

Vezane vijesti

-INTERVJU: Dr.sc. Stjepan Šterc otvorio dušu za Braniteljski portal…Stručnost i osobnost ne odgovaraju političkom sustavu u cjelini!…


Podijeli