Podijeli

U Zagrebu se od utorka do četvrtka održao izborni kongres Europske pučke stranke (EPP)…

Tko su i što  Europske pučke stranke ili europski pučani?

Pluralistička demokracija je oblik vladavine koju zastupaju europski pučani, to je demokracija utemeljena na volji građana izraženoj na izborima predstavljena u parlamentu. Država mora odgovarati potrebama i interesima građana u službi općeg dobra. Borba protiv svih totalitarizama konstanta je demokršćanskih i pučkih stranaka.

U političkom programu pučkih stranaka je temeljno;

  • Čovjek kao osoba
  • Društvo kao zajednica
  • Pravednost, solidarnost
  • Duhovnost, duhovni i kulturni pluralizam
  • Odgovornost pred Bogom i pred ljudima
  • Sloboda i jednakost

Na 26. kongres pučana,  prvom u Hrvatskoj, stiglo je  više od dvije tisuće sudionika,  uključujući i njemačku kancelarku Angelu Merkel,  najviše europske dužnosnike  iz redova EPP-a i Ursulu von der Layen.

U okviru Kongresa Europske pučke stranke predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je  niz bilateralnih sastanaka. Tako se  među ostalima, susreo i sa novim predsjednikom EPP Donaldom Tuskom.

Iako ga je EPP najavio na svojim internetskim stranicama, od dolaska na kongres prošlog je tjedna odustao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić čija je Srpska napredna stranka (SNS) pridružena članica EPP-a.

Na taj se potez odlučio zbog žestokih reakcija ratnih veterana i dijela oporbe koji nekadašnjeg  dužnosnika Miloševićeva režima optužuju da skriva istinu o nestalima u agresiji JNA i srpskih paravojski na Hrvatsku 1990-tih godna.

Dio sastanaka po prvotnom se planu trebao odvijati u Saboru, ali od toga se odustalo nakon žestokih kritika i medijskog pritiska da se iznajmljivanjem parlamenta ruši dostojanstvo hrvatskog Sabora. “Nismo željeli da se piše samo o tome i da ta tema zasjeni tako važan skup”, poručili  su  iz HDZ-a.

Kongres bez minute šutnje za Vukovar, Škabrnju i Ovčaru

Kongres Evropske pučke stranke u Zagrebu je završio. Izabran je novi predsjednik te najjače političke grupacije u evropskom parlamentu, usvojene su dvije rezolucije, jedna o demografiji i druga o proširenju. Projekt zajedničke Evrope neće biti završen dok svoje članstvo u Uniji ne ostvare i sve države Zapadnog Balkana.

skup epp 1

Ovo je Hrvatskoj velika čast da nam dolaze glavni političari iz Europe, zadovoljni su  u HDZ-u

HrvatskI  premijer i predsjednik HDZ-a, Andrej Plenković otvorio je kongres pozdravnim govorom i propustio sjajnu priliku da upozna sve delegate sa Domovinskim ratom, sa upravo obilježenom obljetnicom okupacije Vukovara, sa Danom sjećanja na žrtve velikosrpske agresije, sa  baš tog dana održanom  komemoracijom  na  Ovčari, da se minutom šutnje izrazi pietet za hrvatske žrtve. Propustio je  nažalost, nije rekao!

Da je to učinio Joseph Daul, bivši Predsjednik Europske pučke stranke (EPP), u srijedu na kongresu te europske stranke u Zagrebu, vjerojatno bi održao sasvim drugačije intoniran govor.

-VIDEO Ma pročitajte što je Daul poručio Hrvatima: On bi to onako preko koljena.-‘Što se dogodilo, dogodilo se, o tome nećemo govoriti!’ E ne ide to tako g. Daul!…

Joseph Daul izrazio je u srijedu razumijevanje za hrvatski narod kada se radi o negativnim osjećajima proisteklim iz rata, naglasivši da je rođen u Strasbourgu, pograničnom gradu s Njemačkom, te shvaća da treba prevladati mržnju kako bi se išlo dalje.””Pobijediti mržnju nije lako…znam i razumijem hrvatski narod. Kako bi se prevladala treba se ujediniti u Europi da bi sljedeće generacije mogle ići dalje”

Gospodin Daul bi da zaboravimo prošlost i krenemo u “svijetlu “budućnost, vjerojatno u dobroj namjeri, međutim hrvatske su rane još otvorene, još nisu pronađeni svi nestali, zločinci još uvijek slobodno rade i žive u Hrvatskoj, nisu procesuirani i nisu odgovarali za počinjene zločine. Na takvim temeljima ne može se graditi budućnost.

A da je Premijer Plenković samo u dvije rečenice zamolio za minutu šutnje reakcije bi bile sasvim drugačije.  Ovako se hrvatski čovjek osjeća ponižen, prevaren,  omalovažen i pogažen!  Povrijeđeno mu je ljudsko dostojanstvo i kao čovjeku i  kao sastavnici  hrvatskog naroda, koji nikoga ne mrzi, i koji nikoga nije napao!

Pogotovo kada se prisjeti da su ta ista Europa i njeni političari mirno gledala kako srpski tenkovi odlaze na Vukovar, kako  Srbi  tri mjeseca razaraju grad i ubijaju njegove stanovnike, ispalivši 6,5 milijuna granata na grad, a da ništa nije učinila da ih spriječi.

Liliane Fournier, majka francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera kojeg su četnici odveli iz Vukovarske bolnice, mučili i likvidirali na Ovčari,( njegovi posmrtni ostaci još nisu pronađeni) u to je vrijeme pisala francuskom Predsjedniku i molila da se pomogne Hrvatskoj, ali je naišla na zid, zid bešćutnosti EU politike i administracije.

Evo što misle  hrvatski građani, po komentarima na Facebooku

komentari

komentar 1

Kongres bez hrvatskog znakovlja

Nije taj propust prvi, to je kontinuirana politika, ignoriranja Domovinskog rata, uloge hrvatskih branitelja u stvaranju samostalne Republike Hrvatske u vanjskoj i unutarnjoj politici. Umjesto da se ponosimo Domovinskim ratom, našom domovinom Hrvatskom i upoznamo  drage goste pučane, njih preko 2 000 sa hrvatskim znakovljem, grbom , zastavom i predsjedničkom lentom, Premijer i tu priliku propušta.

-NITKO OD ČLANOVA EPP SE NIJE POKLONIO ŽRTVAMA OVČARE!(FOTO VIDEO)Donald Tusk novi predsjednik EPP-a…Pogledajte tko je sve bio u Areni…

U Areni Zagreb nije bilo ni jedne hrvatske zastave kao domaćina skupa, ni jedan grb, čak ni poznatih crveno-bijelih kvadratića koji bi obogatili prostor. Sterilno plavo okruženje, a crveno-bijeli kvadratići vizualno bi obogatili sam dojam i jasno označili u kojoj se državi održava kongres.

Kao da se sramimo naših znamenja, kao da smo  u tom procesu globalizacije zaboravili tko smo, što nas označava kao državu i kao narod. Premijer svake hrvatske Vlade i Predsjednik države, trebali bi o tome voditi računa. Ali nakon smrti dr.Franje Tuđmana, zaboravlja se na simbole hrvatske državotvornosti.

Nekad su se na sve državne i vjerske blagdane vijorile zastave po našoj domovini. Danas  je sve manje hrvatskih barjaka na pročeljima hrvatskih kuća, a što još više zabrinjava što mnogi mjesni odbori i mjesne zajednice po gradovima, nemaju istaknute zastave. Time se ne krše samo pravila odnosa prema državnom obilježju, nego se krši i Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske,  te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, gdje  u čl. 11, jasno piše da se  zastava Republike Hrvatske ističe:

1. stalno na zgradama svih državnih organa

2. u dane praznika Republike Hrvatske

3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega

4. u drugim prilikama utvrđenim zakonom.

Isto tako Zakon propisuje kada se zastava može isticati:

1. pri javnim skupovima (političkim, znanstvenim, kulturno-umjetničkim, sportskim i drugim) koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilima i običajima održavanja takvih skupova

2. u drugim prilikama, ako njezina uporaba nije u suprotnosti s odredbama zakona.

Odgovornost je na državnim organima koji ne provode spomenute odredbe zakona kao i na pravosudnim tijelima koja kršenja odredbi ne kažnjavaju.

Omalovažavanje barjaka zavladalo je hrvatskim društvom. Pojam zastave postao je upitan u samoj osnovi. Zastava, barjak ili stijeg simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.

Zastava i grb posebno su svojom simbolikom dizali moral tijekom Domovinskog rata. Pretpostavljam da je u sjećanju svakog od nas oslobođenje Knina i simboličnost razvijanja hrvatskoga stijega na kninskoj tvrđavi, a potom i dolazak predsjednika Franje Tuđmana koji je poljubio hrvatski stijeg. Hrvatsko znamenje bilo je viđeno na svakom koraku  hrvatske zemlje. U tom je trenutku zastava imala obilježje slobode, pobjede, sreće, ponosa nacije u njezinoj punini.

tudjman_knin

Gdje je nestao taj ponos?

Što se u međuvremenu dogodilo s hrvatskom zastavom?

Zašto su Hrvati odjednom prestali razvijati svoje obilježje?

Netko  će reći da je dio pripadnika političke opcije s nacionalnim predznakom previše  iskorištavao znamenje i kiteći se nacionalnim obilježjima devalvirao im vrijednost. Nije  to baš tako, jer su državni blagdani u zemljama kao što je Velika Britanija, Francuska, Italija obilježeni obiljem državnih zastava. One su postale pravi brend tih zemalja, koji se nosi i na odjeći, na obući, pa sve do malih stvari poput satova ili upaljača.

-VIDEO “Povijesna prevara”: Hrvatska Vlada i Sabor na potezu su da isprave krivo postavljenu tezu i definiciju Dana sjećanja iz koje su izbacili velikosrpsku agresiju…

Hrvatski narod je podjeljen, nespreman još uvijek prihvatiti demokratske standarde poštovanja državnih simbola kao simbola hrvatske državotvornosti, hrvatskog identiteta, a ne stranačke pripadnosti ili podržavanja nekog političara ili predsjedničkog kandidata. Grb, zastava, stijeg ili barjak simbol su hrvatskog naroda i njegove državotvornosti, a ne pojedinih političara ili stranaka.

twitter

Stoga su dizajnerima  interijera u Areni Zagreb, Premijer kao glavni organizator i ekipa propustili skrenuti pozornost da uređenje bude prepoznatljivo hrvatsko, da se na prvi pogled vidi da se održava u Hrvatskoj. Svatko tko se ponosi svojim rodom i svojom domovinom, tko taj osjećaj nosi u sebi  učinio bi to.

Hrvatski Premijer više nosi EU u srcu, nego Hrvatsku. Odradio je organizaciju Kongresa EPP,  kao Europejac odlično, a kao Hrvat je propustio ponositi se Hrvatskom!

Hrvatska država postoji zahvaljujući hrvatskim braniteljima i svim žiteljima Hrvatske  koji u trenutcima  kada je bilo teško, gotovo bezizlazno, nisu odustali. Nadali su se, molili, borili i podnosili  ogromnu žrtvu vjerujući  u slobodnu Hrvatsku!

-VIDEO “Povijesna prevara”: Hrvatska Vlada i Sabor na potezu su da isprave krivo postavljenu tezu i definiciju Dana sjećanja iz koje su izbacili velikosrpsku agresiju…

E ti Dani ponosa i slave!

Tko nam je tu radost, vjeru, nadu,  ponos i slavu oduzeo?

Kako smo to dopustili?

Hoćemo li početi od sebe mjenjati stanje i ozračje u Domovini?

Koga čekamo ?

Političare mi biramo i imamo pravo tražiti od njih, da zastupaju na prvom mjestu hrvatske interese,  a tek nakon njih sve ostale!

Hoće li se hrvatska zastava ponosno  vijoriti na našim kućama, školama, institucijama ovisi samo o nama!

Autor / Lili Benčik


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

14 + jedan =