Pokolj Hrvata u Buhinim kućama – 1994: Dvadeset i šest hrvatskih civila i vojnika masakrirano je 9. siječnja 1994. godine u naselju Buhine kuće, nedaleko od Viteza u BiH od strane specijalnih pripadnika Armije BiH…

Dvadeset i šest hrvatskih civila i vojnika masakrirano je 9. siječnja 1994. godine u naselju Buhine kuće, nedaleko od Viteza u BiH, od strane specijalnih pripadnika Armije BiH. Naime, specijalci su u selo upali pod okriljem noći probivši crtu obrane  Prve bojne Viteške brigade HVO-a. Muslimani su se dugo pripremali za operacije kod Viteza...

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Bio je to jedan od najtežih dana u borbama oko Viteza jer su upadom u Buhine kuće snage Armije BiH presjekle vezu između Viteza i Busovače…

Dvadeset i šest hrvatskih civila i vojnika masakrirano je 9. siječnja 1994. godine u naselju Buhine kuće, nedaleko od Viteza u BiH, od strane specijalnih pripadnika Armije BiH. Naime, specijalci su u selo upali pod okriljem noći probivši crtu obrane  Prve bojne Viteške brigade HVO-a. Muslimani su se dugo pripremali za operacije kod Viteza. Mjesec dana prije negoli su njihovi specijalci upali u Križančevo Selo, svakodnevno su prisiljavali hrvatske prognanike iz Zenice da prelaze bojišnicu. Na taj su način istraživali gdje se nalaze minska polja, a gdje onaj uzak put što sigurno vodi u selo. Uglavnom su tjerali žene i djecu, od kojih većina nikada nije stigla u Križančevo, a niti u Vitez. Samo ih je desetak uspjelo proći. Ostali su stradali u eksplozijama mina.

Bio je to jedan od najtežih dana u borbama oko Viteza jer su upadom u Buhine Kuće snage Armije BiH presjekle vezu između Viteza i Busovače. Tako su se približili cilju da Lašvansku dolinu presjeku na dva dijela čime je bilo ugroženo 60.000 Hrvata koji su nastanjivali to područje. Iako im je za to trebalo manje od jednog kilometra, na sreću, u naumu nisu uspjeli.

Video je jako uznemirujući i gledate ga na osobnu odgovornost!

Borbe za strateški prevažne Šantiće i Buhine kuće vodile su se cijelim tijekom hrvatsko-muslimanskog rata u središnjoj Bosni. Nakon upada muslimanskih snaga u ovaj prostor nadljudskim naporima HVO pokušava vratiti pod kontrolu prometnicu Vitez – Busovača.
Tome doprinosi i zapovijed pukovnika Tihomira Blaškića da se zauzme Zavrtaljka, ključna kota na planini Zahor u lepeničkoj enklavi. Na taj način težište se borbi prebacuje u područje Fojnice. I ako brojno nadmoćniji, zapovjedni vrh ABiH prebacuje snage Dragana Vikića i drugih njihovih specijalaca prema tom ratištu.

Video je jako uznemirujući i gledate ga na osobnu odgovornost!

Selo Šantići, zaselak Buhine kuće, postrojbe HVO-a su 20. siječnja 1994. godine vratile pod svoj nadzor u dobro pripremljenoj akciji. Vojnici HVO-a su pronašli 11 tijela masakriranih Hrvata. Mrtvaci su bili zavezanih ruku. Tijekom akcije oslobađanja Buhine kuće poginulo je još devet pripadnika HVO-a, a više desetaka ih je ranjeno. Među poginulima u oslobađanju Buhinih kuća je i istaknuti zapovjednik, legendarni Jozo Plavčić Đokac. Vitez mu se odužio tako što po njemu danas jedna ulica u Vitezu nosi njegovo ime.

U poslijeratnim godinama skupljeni su brojni iskazi i materijalni dokazi koji nedvojbeno potvrđuju da su u bitkama za Vitez muslimanske snage načinile brojne ratne zločine. Ipak do danas za ove zločine nitko nije odgovarao.

Napad na Buhine kuće značio je sužavanje lašvanskog džepa, odnosno, prekid komunikacije Viteza i Busovače. Presjekom komunikacije tog 9. siječnja 1994. Središnja Bosna je do vraćanja Buhinih kuća pod kontrolu HVO-a, podijeljena u enklave Lašvanska dolina, odnosno Vitez i Novi Travnik, enklava Busovača, enklava Lepenica i enklava Žepče.

Spomen obilježje -Buhine kuće

Hrvatska javnost u Središnjoj Bosni smatra  kako odgovornost za ove zločine snosi Džemal Merdan, jedan od zapovjednika 3. korpusa tzv. Armije BiH i  Dragan Vikić, zapovjednik jedne od specijalnih postrojbih MUP-a RBiH.

Iako su Buhine kuće u odgovornosti 3. korpusa tzv. Armije BiH, u postupcima pred Haaškim tribunalom vođenim protiv Envera Hadžihasanovića, Amira Kubure i Mehmeda Alagića, za ovaj zločin nisu ni optuženi, a tako ni presuđeni

Brojni zločini Bošnjaka muslimana nad Hrvatima Srednje Bosne…

Hrvati su najveći stradalnici rata u BiH, te je nad njima izvršeno etničko čišćenje i progoni na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u BiH danas ima 1,836.603 Bošnjaka (48,4 posto), 1,239.019 Srba (32,7 posto), 553.000 Hrvata (14,6 posto) i 163.000 onih koji su se izjasnili kao ostali (4,3 posto). Ukupno 3,791.622 stanovnika. Prije rata bilo ih je 4,377.033, odnosno 585 tisuća više nego danas. Na zadnjem popisu prije rata 1991. godine 760.852 stanovnika ili 17,38 posto izjasnili su se kao Hrvati. To znači da ih je sada 208 tisuća ili 27,3 posto manje. Gotovo trećina. U demografskom smislu hrvatski narod je uvjerljivo najveći gubitnik. Može li se proglasiti etničko čišćenje?! Potkraj pretprošlog stoljeća (1895.) rimokatolika u BiH (tako su se popisivali) bilo je nešto više od 21 posto, a prije Prvog svjetskog rata (1910.) oko 23 posto. Nakon Drugog svjetskog rata (1948.), Hrvatima se izjasnilo njih 24 posto.

T.H.

 


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

5 × 4 =