Papa Franjo predsjedao misnim slavljem na početku plenarnog zasjedanja CCEE-a

U popodnevnim satima 24. rujna, predsjednike europskih biskupskih konferencija primit će na Kvirinalu predsjednik Republike Italije, Sergio Mattarella...

FOTO: VATICAN MEDIA
Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

U Rimu se od 23. do 26. rujna održava plenarno zasjedanje Vijeća europskih biskupskih konferencija koje je u znaku 50. obljetnice postojanja CCEE-a. Na skupštini sudjeluju predsjednici biskupskih konferencija iz cijele Europe, među kojima i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. U uvodnom dijelu zasjedanja predsjednici europskih biskupskih konferencija sudjelovali su u Bazilici svetoga Petra u Vatikanu na misi kojom je predsjedao papa Franjo, javlja Vatican News.

U homiliji je Sveti Otac sudionicima naglasio tri riječi o kojima su kao kršćani i europski biskupi pozvani promisliti: razmotriti, obnoviti i vidjeti.

Putem proroka Hagaja, dva puta Gospodin poziva narod neka razmotri o njihovom putu, kazao je. O kojim to putevima trebaju promisliti?

Ljudi su, po povratku iz izbjeglištva, brinuli o obnovi svojih domova, a sada su udobno smješteni kod kuće, dok je Božji dom u ruševinama, a nema je tko obnoviti. Te riječi – Razmotrite svoje putove! (Hag 1, 5), izazovne su i danas, jer u Europi mi kršćani možemo biti u napasti zadržati se u udobnosti svojih struktura, domova i crkava, u sigurnosti koje pružaju naše tradicije, zadovoljni s određenim stupnjem konsenzusa, dok su crkve oko nas sve praznije, a Isusa se sve više zaboravlja.

Razmislite o tome koliko ljudi više ne gladuje i žeđa za Bogom, istaknuo je Papa. Ne zbog toga što su zli, nego jer nema tko bi u njima probudio čežnju za vjerom i utažio tu žeđ ljudskog srca.

Sveti Otac je poručio i kako tu žeđ potiskuje “diktatura konzumerizma”. Toliko je ljudi uvjetovano osjećati samo materijalne potrebe, ali ne i potrebu za Bogom. Nadalje, pozvao je crkvene pastire neka se ne budu samo “zaokupljeni” tim pitanjem, već neka se uistinu pobrinu oko odgovora, ističući kako Božja riječ izaziva da gledamo sami sebe. Osjećamo li zabrinutost i suosjećanje prema onima koji nisu imali radost susreta s Isusom ili koji su tu radost izgubili? Je li nam udobno jer naši životi zapravo nastavljaju kao i obično, ili smo pak zabrinuti kada vidimo toliko braće i sestara udaljeno od Isusove radosti, upitao je Papa.

Osvrnuo se i na to kako nedostatak milosrđa uzrokuje nezadovoljstvo, jer samo ljubav ispunjava ljudsko srce. To se i nama događa, kazao je Papa: usredotočivši se na razne položaje u Crkvi, na rasprave, agende i strategije, gubimo iz vidika pravi program, evanđelje: sklonost milosrđu, žar zahvalnosti. Rješenje problema i zaokupljenosti samim sobom je zahvalno darivanje, istaknuo je.

Nakon razmatranja, korak koji slijedi jest obnavljanje. “Podignite opet Dom”, rekao je Bog putem proroka (Hag 1, 8), a narod je ponovo izgradio Hram. Prestali su se udovoljiti mirnom sadašnjosti te su počeli raditi za budućnost. To je potrebno za izgradnju zajedničkog europskog doma: ostaviti iza sebe kratkoročnu hitrost i vratiti se dalekovidnoj viziji otaca, proročkoj viziji cjeline.

Isto se može reći i za Crkvu, Dom Gospodnji. Kako bismo ju učinili lijepom i otvorenom, moramo zajedno gledati prema budućnosti, a ne obnavljati prošlost. Naravno, moramo započeti od temelja, rekao je Sveti Otac, jer tamo započinje obnova, iz žive tradicije Crkve koja se temelji na ono bitno – na radosnu vijest, blizinu i svjedočenje.

Papa je biskupima zahvalio na obnovi koju čine po Božjoj milosti. Hvala vam za ovih prvih 50 godina službe Crkvi i Europi. Ohrabrimo jedni druge, a da pritom nikada ne postanemo obeshrabreni i popustimo.

U Božjem pozivu na obnovu Doma, glagol „podignite“ je u množini. Svaka obnova je zajednička, u zajedništvu s drugima. Vizije se možda razlikuju, ali se zajedništvo mora očuvati, pozvao je Papa.

Obnavljamo li na taj način, moći ćemo omogućiti našoj braći i sestrama da vide.

Toliko ljudi u Europi gleda na vjeru kao “déja vu”, relikviju prošlosti. Zašto? Jer nisu vidjeli Isusa na djelu u njihovim životima. To se nerijetko događa jer ga mi, našim životima, nismo dovoljno svjedočili. Bog se objavljuje u licima i djelima muškaraca i žena koji su preobraženi njegovom prisutnosti.

Ako kršćani, umjesto da zrače zaraznu radost evanđelja, nastave govoriti zastarjelim, intelektualnim i moralističkim vjerskim jezikom, ljudi neće moći vidjeti Dobroga pastira, upozorio je papa Franjo. Neće vidjeti Onoga čiju gorljivu ljubav propovijedamo, jer to je ljubav koja obuzima, ljubav prema čovječanstvu. Ova božanska, milosrdna i nadmoćna ljubav je vječna novost evanđelja.

To zahtijeva od nas, draga braćo, mudre i hrabre odluke, donesene u ime nevjerojatne ljubavi kojom nas je Krist spasio. Isus ne traži od nas da iznosimo argumente za Boga, već da svjedočimo, kako su to činili činili sveci, svojim životom. Poziva nas na molitvu i siromaštvo, kreativnost i zahvalnost. Pomozimo današnjoj Europi, klonuloj od umora, da ponovno otkrije vječno mladenačko lice Isusa i njegove Zaručnice. Kako se ne posvetiti tome da svi ljudi vide ovu neizbljedjelu ljepotu, zaključio je Papa u homiliji.

Na kraju je pročitana poruka kardinala Angela Bagnasca, predsjednika CCEE-a. Poruku je pred Svetim Ocem izgovorio kardinal Vincent Nichols, potpredsjednik CCEE-a.

Među ostalim, u poruci je kardinal Bagnasco napisao kako će krajem skupštine biti izabrano novo Predsjedništvo CCEE-a. Bila nam je to čast i veliko iskustvo, poručio je kao predsjednik Vijeća. Uvjereni smo kako će novo Predsjedništvo biti prilika za obogaćivanje i poticaj za služenje Europi.

Na kraju mise sa Svetim Ocem, sudionici plenarnog zasjedanja posjetili su grobove papa koji su pratili CCEE u njegovu radu te se ondje pomoliti.

U popodnevnim satima 24. rujna, predsjednike europskih biskupskih konferencija primit će na Kvirinalu predsjednik Republike Italije, Sergio Mattarella.

Tema odabrana za plenarno zasjedanje, „CCEE – 50 godina u službi Europe, sjećanje i perspektive u kontekstu enciklike Fratelli tutti“, želi biti prigoda za analizu stanja u Europi, utvrđivanje najznačajnijih elemenata koji utječu na Crkvu i društvo našega kontinenta i živo sjećanje na kršćanske korijene utkane u njezinu povijest. Time se ujedno nastoji obnoviti opredjeljenje Crkve za izgradnju Europe, slijedeći poticaj pape Franje koji je u svojoj poruci europskim biskupima prigodom zasjedanja u Santiago de Composteli pozvao ih da se zalažu „za novi europski humanizam, sposoban za dijalog, integraciju i rađanje“ kako bi Europa mogla „rasti i razvijati se kao obitelj naroda, zemlja mira i nade”.

L.K.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

2 × 1 =