Podijeli

Nakon današnje podnevne molitve papa Franjo izrazio je veliku žalost zbog bazilike svete Sofije u Istanbulu, koja bi ponovo mogla postati džamija…

Danas, druge nedjelje u srpnju, obilježava se Nedjelja mora – rekao je papa Franjo nakon podnevne molitve i dodao – Srdačno pozdravljam sve one koji rade na moru, osobito one koji su daleko od svojih dragih i svoje zemlje. Pozdravljam sve koji su se jutros okupili na euharistijskom slavlju u luci Civitavecchia-Tarquinia. More me u mislima vodi pomalo daleko, u Istanbul. Mislim na svetu Sofiju i jako sam žalostan – dodao je Sveti Otac.

Znamenita crkva Aja Sofija u Carigradu posvećena je 27. prosinca 537. godine. Njeno ime dolazi od grčkog naziva Ἁγία Σοφία, što u prijevodu znači Sveta Mudrost, a odnosi se na Isusa Krista kao Božju Mudrost. Aja Sofija sagrađena je u doba poznatog cara Justinijana, bizantskog vladara koji je uspio povratiti velik dio teritorija nekadašnjeg Zapadnog Rimskog Carstva, uključujući Italiju i dio Hispanije. Justinijanovo carstvo na neki je način oživljavalo tradiciju nekadašnje veličine Rimskog Carstva.

Aja Sofija bila je najveća crkvena građevina na svijetu otprilike 1000 godina. Osmanlije su 1453. godine osvojili Carigrad pa su crkvu pretvorili u džamiju. U doba turskog predsjednika Mustafe Kemala Atatürka pretvorena je u muzej, a takvo je stanje ostalo do danas.

Posvećenje Aje Sofije provedeno je u prisutnosti cara Justinijana i carigradskog patrijarha Mene (Menasa). Aja Sofija funkcionirala je sve do osmanskog osvajanja 1453. godine kao katedralna crkva carigradskih patrijarha (osim između 1204. i 1261. godina kad je bila pretvorena u katoličku katedralu za vrijeme Latinskog Carstva). Korištena je i za bizantske carske krunidbe. Danas carigradski patrijarsi kao stolnu crkvu koriste katedralu sv. Jurja, smještenu blizu obale Zlatnog roga, u istanbulskoj četvrti Fener, tj. Fanar (po kojoj su dobili ime fanarioti), donosi povijest.hr.

—————————

Pozdravljam sve vas vjernike Rimljane i hodočasnike iz raznih zemalja, osobito obitelji Pokreta fokolara. Sa zahvalnošću pozdravljam predstavnike Zdravstvenog pastorala Rimske biskupije; mislim na mnoge svećenike, redovnike, redovnice, vjernike laike koji su, u ovo vrijeme pandemije, bili blizu bolesnima. Svima želim sretnu nedjelju i molim vas ne zaboravite moliti za me – rekao je na kraju Papa, javlja Vatikanski radio.

Podsjetimo, Sveta Sofija je od bizantske katedrale posvećene Božanskoj mudrosti, u vrijeme vladavine cara Justinijana, postala džamija, nakon osmanskoga osvajanja Carigrada 1453. godine, i njegova preimenovanja u Istanbul. Godine 1934. pretvorena je u muzej, a sada je dekretom predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, prihvaćajući zahtjev male lokalne skupine islamista, pretvorena u džamiju. U govoru upravljenom naciji, turski je Predsjednik najavio da će se 24. srpnja u Svetoj Sofiji održati prva molitva.

Odgovarajući na kritike, predsjednik Erdoğan je branio tu odluku pozivajući se na nacionalni suverenitet i jamčeći da će vrata Svete Sofije i dalje biti otvorena svima, muslimanima i nemuslimanima, kao što vrijedi i za druge džamije. Svaka je kritika napad na našu neovisnost – rekao je Erdoğan.

UNESCO, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, izrazila je posebnu žalost zbog odluke Turske, koja – kako je istaknula – mijenja izvanrednu univerzalnu vrijednost toga mjesta, snažnoga simbola dijaloga.

L.K.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

15 − dvanaest =