Panika u javnobilježničkim redovima, sutkinja Čačić Zagrajski pozvala se na presudu iz EU i proglasila ih nezakonitim za provođenje ovrhe

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Ovršenik od kojega se želi naplatiti javni ovrhovoditelj za isporučenu uslugu dobio prvostupanjsku odluku u svoju korist, struka zatečena rješenjem Zorke Čačić Zagrajski.

O funkcioniranju ovršnog sustava od 2006. kada su javni bilježnici postali nadležni za nesporne ovrhe na novčanim sredstvima postoji mnoštvo pokazatelja, najviše u prilog učinkovitosti ovrhe, iako dio stručnjaka o tome ipak dvoji.

Prenošenje sa sudova nadležnosti za rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave na javne bilježnike, dok se predmeti ustupaju sudu tek ako dužnik podnese prigovor protiv tog rješenja, u kratkom roku rasteretilo je ovršno sudstvo, tadašnju rak ranu pravosuđa, za više od milijun ovršnih predmeta. Također, tijekom tog razdoblja nije zabilježena nijedna presuda hrvatskog sudstva kojom bi se proglasilo da je rješenje o ovrsi koje je donio javni bilježnik nevaljano jer je to tijelo apsolutno nenadležno jer, naime, nitko niti nije stavio taj dio Ovršnog zakona izvan snage. No, prvo takvo rješenje ipak je nedavno doneseno na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, a riječ je o predmetu koji je pokrenuo jedan veliki javni ovrhovoditelj, državna tvrtka koja isporučuje svoje usluge potrošačima.

Izvjesni Zagrepčanin, ovdje ovršenik, dobio je pravi Bingo, jer je uredujuća sutkinja Zorka Čačić Zagrajski, od strane medija eksponirana i kroz nekoliko od ranije zvučnih predmeta, u postupku povodom njegova prigovora odlučila odbaciti prijedlog za ovrhu te je ukinula rješenje o ovrsi zagrebačke bilježnice, pritom se pozivajući na nedavnu presudu Suda Europske unije. Sljedeći argumentaciju Suda Europske unije (broj c 484/15 i C 551/15) tako naš OS Novi Zagreb navodi da postupak koji prethodi donošenju rješenja o ovrsi nije kontradiktoran postupak, da ta odluka nije donesena od strane suda već javnog bilježnika, koji se ne može smatrati sudom. Kaže da to dovodi do zaključka da je rješenje donijelo apsolutno nenadležno tijelo, te se stoga imaju primijeniti pravila o apsolutnoj nenadležnosti.

Posljedice toga su, kako se navodi, da sud ne može prihvatiti radnje koje je donijelo apsolutno nenadležno tijelo, slijednom toga ne može nastaviti postupak povodom prigovora izjavljenog na rješenje o ovrsi. Dakle, ono što je od početka nevaljano, zaključak je suda, ne može tijekom postupka postati pravovaljano, jer bi se time narušilo načelo ravnopravnosti stranaka u postupku. Iz Hrvatske javnobilježničke komore nisu bili spremni za komentar konkretnog slučaja, tek podsjećaju da je Europska komisija potvrdila kako presude Suda Europske unije ne dovode u pitanje usklađenost ovršnog postupka u RH s europskom pravnom stečevinom. Prvi se komentari ovršnih stručnjaka kreću u rasponu od ‘ekcesa’ do ‘presedanu’ u kojem se naš sud poziva na presudu Suda Europske unije donesenu u sklopu prethodnog postupka vezano uz pravno pitanje iz područja problematike prekogranične ovrhe, a ne nacionalnog pravnog poretka.

Kako se njome nije dalo za pravo dalo našem ovršnom rješenju kao pravno valjanom kad je riječ o europskim ovršenicima, na ovaj se način po nekima otvara prilika za testiranje kakvo je stajalište našeg sudstva, pa i šire od toga kad je riječ o našim ovršenicima. Inače, jedan je to od prosječno godišnje 30-ak tisuća prigovora ovršenika, a rješenja bilježnika u oko 94% slučajeva postaju pravomoćna upravo uz pomoć za vjerovnike atraktivnog mehanizma koji se sve više i koristi. Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore u 2016. bilo je čak 728.000 ovrhovoditelja sa svojim prijedlozima za ovrhu, 2015. oko 697.000, a 2014. oko 660.000. U konkretnom slučaju predviđena je mogućnost žalbe, a iz razumljivih razloga i očekuje se da će se postupak nastaviti žalbom ovrhovoditelja nadležnom Županijskom sudu u Zagrebu.

Manevarski prostor za ovrhovoditelja sužen je i zakonskom zabranom podnošenja tužbe kroz prijedlog za platni nalog sve dok postoji mogućnost da se sud preskoči kroz javnobilježničku ovrhu. Neslužbeno se doznaje kako je naše Ministarstvo pravosuđa pogođeno navedenom presudom Suda EU zbog njezine neutemeljenosti. Ostaje za vidjeti koliko će brz i kakav epilog biti kod nepravomoćne zagrebačke odluke. Problem navodno nije mali, a od brzine žalbenog suda neki drže da će ovisiti i potrebe za intervencijom Ministarstva pravosuđa u naš pravni sustav, posebice moguće u cilju stabilnosti pravnog poretka. Bilo bi jako nezgodno, objašnjava jedan sugovornik, kad bi naši suci počeli odbacivati rješenja o ovrsi javnih bilježnika u postupku povodom prigovora ovršenika jer bi došlo do blokade prisilne naplate novčanih tražbina, osim u postupcima naknade štete.

Odvjetnik Dario Čehić potvrđuje da je slučaj složen te, iako iz krivih razloga, Sud Europske unije čini se tjera nas na pravi korak. “Smatram da slovenski sustav daje višu razinu pravne sigurnosti te bismo u tom smjeru trebali i mi ići. Naš sustav je bio avangardan i jako dobar na početku, no tehnološke mogućnosti danas dozvoljavaju puno više što je Slovenija jako dobro razradila. Ujedno, promjene bi značile i socijalni udar na službu javnog bilježništva koja kvalitetno radi i puno zapošljava. Kako se ovrhe tiču velikog obujma njihovog posla, krenuli bi otkazi, osim ako ovo ne bi bio poticaj da se notarijatu pronađu novi poslovi koje bi obavljali kvalitetnije i jeftinije, primjerice vezano uz upise u sudski registar”, zaključuje Čehić, piše poslovni.hr.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

2 KOMENTARI

Comments are closed.