Podijeli

Nakon Estonije i kancelarka Angela Merkel okupila sveučilišta, gospodarstvo i državu te sve slojeve društva, u traženje novih načina kako se boriti protiv pandemije. Estonci su na sličnom natjecanju razvili aparat za disanje koji bi trebao pomoći u nedostatku respiratora…

U Njemačkoj je za vikend završen najveći hackathon protiv koronavirusa na svijetu, i k tome isključivo preko interneta. Hackathon #WirvsVirus ili u prijevodu #MiProtivVirusa privukao je 42.968 programera i drugih stručnjaka koji su se registrirali za sudjelovanje, a od kojih je njih više od 27.000 aktivno od petka do nedjelje online kolaboracijom razvijalo rješenja za borbu protiv koronavirusa. U tome im je pomagalo 2.922 mentora iz najprestižnijih njemačkih sveučilišta, top kompanija i vladinog sektora, a zajednički su radili na razradi 1924 ideje koje bi mogle unaprijediti borbu protiv koronavirusa.
Među problemima za koja su tražili rješenja na hackathonu su kako alocirati bolničke krevete, kako pratiti one koji su se zarazili, kako organizirati testiranja na koronavirus, kako pronaći radnike koji bi radili na farmama, kako pronaći ljude koji bi nosili hranu beskućnicima, kako organizirati podršku u manjim zajednicama, kako pružiti psihološku pomoć, kako digitalizirati javnu administraciju i druge probleme s kojima se suočava društvo u Njemačkoj.
Helge Braun, ministar za specijalna pitanja u uredu kancelarke Angele Merkel u ime njemačke vlade osobno je preuzeo pokroviteljstvo hackathona, a najbolja rješenja službeno će podržati vlada. Usto, podrška njemačke vlade došla je munjevitom brzinom, u manje od tjedan dana. Zeleno svjetlo Merkeličin kabinet dao je u srijedu, dva dana prije događaja.
“Ovo je vjerojatno najveći hackathon ikad održan na planeti. Naša država i cijeli svijet su u ozbiljnoj situaciji i drago mi je da se toliko volontera odazvalo da pomognu njemačkoj vladi u onome što ne može napraviti sama”, istaknuo je Braun.
Organizatori, među kojima su Tech4Germany, Code for Germany, Impact Hub Berlin, ProjectTogether, SEND eV, Initiative D21 i Prototype Fund, naglasili su da je problem koronavirusa problem ne samo vlade već cijelog njemačkog društva.
“Povezali smo se po raznim sektorima kako bi zajednički kroz digitalni svijet pronašli rješenja za probleme koje postavlja našem društvu COVID 19”, navode organizatori.
Njemačka vlada, koja se priključila organizatorima, navela je da je i sama predložila sto projekata na hackathonu. Medicinska škola u Hannoveru sa studentom medicine Maximom Gleserom radila je na mobilnoj aplikaciji koja bi trebala omogućiti takozvano elektroničko cijepljenje. Mobilna aplikacija koja bi, kako tvrdi Gleser, trebala postati dostupna do kraja tjedna će kao na semaforu prikazivati tri svjetla po kojima biste mogli znati jeste li bili u kontaktu s nekim tko je zaražen koronavirusom.
Manuel Bleschmidt, berlinski programer koji razvija rješenja za e-trgovinu u suradnji sa Sveučilištem u Baselu i kolegama iz Stockholma razvio je simulaciju opterećenja bolnica i bolničkih kreveta. Zbog vladine podrške hackathonu, njemački zavod za statistiku brzo mu je dostavio detaljne podatke o bolničkim krevetima u cijeloj državi.
Jonas Zagatta, programer koji radi na razvoju softvera za pametno parkiranje surađivao je s laboratorijskim menadžerom iz Neuruppina te je njegov šesteročlani tim razvio novi sustav za organizaciju testiranja na koronavirus.
Stefanie Weise, softverska arhitektica je s timom iz Španjolske i Norveške razvila novi sustav koji starijima i drugim rizičnim skupinama, a za koje je koronavirus najsmrtonosniji, omogućuje da obave liječničke preglede, pa i dijagnostiku koronavirusa, bez puno fizičkog putovanja liječniku.
Ali hackathon je izazvao dio tehnološke zajednice da izrazi oprez. Naime, Robert Koch Institut objavio je da je s raznim organizacijama, među kojima su berlinski Fraunhofer Heinrich Hertz Institut za telekomunikacije i Deutsche telekom, da radi na mobilnoj aplikaciji koja bi omogućila anonimno praćenje koliko ste i pored koga bili unazad dva tjedna. Jedan od ciljeva projekta je pratiti društvenu distancu, a potencijalno, kao što policija radi s operaterima u Hrvatskoj, i provođenje samoizolacije. U Njemačkoj je to vrlo osjetljiv projekt, jer ta država je i prije GDPR-a, najstrože u Uniji štitila privatnost, i to zbog straha od ponavljanja totalitarizma, posebno nacizma. Zato su se po prvi put čuli i pozivi na oprez u korištenju tehnologije, a navode se i primjeri što po tom pitanju rade druge države.
U Izraelu je, primjerice, vlada inicijalno tajnim službama odobrila elektronički nadzor građana pomoću mobitela, ali joj je to zabranio Ustavni sud uz objašnjenje da ne postoji odgovarajući mehanizam parlamentarne kontrole takvog nadzora. U Južnoj Koreji se to radi, ali isključivo dobrovoljno. U Kini se isto radi, ali je obavezan za sve. Primjerice, u Hong Kongu svatko tko uđe u grad mora nositi posebnu elektroničku narukvicu i provesti određeno vrijeme u karanteni.
Otvoreni razgovor vlada s građanima da bi se pronašlo rješenje za koronavirus sve je raširenija pojava u Europi. Procjena Imperial Collegea u Londonu je da bi ograničenja kretanja i društveno distanciranje trebalo provoditi veći dio godine, i tako idućih 12 do 18 mjeseci, da bi zdravstveni sustavi mogli podnijeti opterećenje. Vlade stoga traže efikasnija i nova rješenja. Estonija, najdigitaliziranija država u Uniji, svoje je hackathon protiv koronavirusa organizirala tjedan prije i sama njemačka vlada istaknula je da su im bili uzor za ovaj potez.
Kersti Kaljulaid, predsjednik Estonije i Kaimar Karu, ministar za vanjsku trgovinu i IT osobno su otvorili njihov hackathon, prvi takav uz državno pokroviteljstvo u EU, a koji je okupio više od tisuću sudionika iz 20 država. U okviru hackathona razvijen je primjerice Zelos, usluga koja pomoću call centra i mobilne aplikacije povezuje rizične skupine s volonterima. U sklopu hackathona razvijen je i projekt Vanemuine, volonterske baze podataka, kao i Ventit aparat za disanje kojem je cilj povećati dostupnost respiratora.
“Ovo je zoran primjer inicijative koja pokreće ljude da rade rješenja za probleme s kojima se susreće društvo, jer širenje koronavirusa je prijetnja našem zdravlju, ali i našem društvenom i ekonomskom uređenju te je zato važno da radimo zajedno na rješenjima”, zaključuje predsjednik Estonije Kersti Kaljulaid.
T.H.

Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

jedan × pet =