Otkriće: Kardinal Stepinac i njegova „ponovno otkrivena“ naslovna crkva

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

U „Avvenireu“ – glasilu Talijanske biskupske konferencije je u nedjelju 14. veljače 2021. objavljen članak o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu i o tome kako je pronađena njegova naslovna kardinalska crkva u Rimu. Prijevod članka donosimo u cijelosti…

autor članka na talijanskom jeziku: Gianni Cardinale

            Hrvatski kardinal 1953. nije mogao primiti kardinalski biret od pape Pija XII. jer je bio zatočen od strane režima. 60 godina nakon njegove smrti, otkriveno je ime njegove naslovne rimske crkve

Poslijepodne, 29. studenoga 1952., L’Osservatore Romano objavljuje da je Pio XII. odlučio sazvati konzistorij za 12. siječnja za kreaciju 25 novih kardinala (odnosno njih 24 zbog smrti venecijanskog patrijarha Carla Agostinija 28. prosinca). Među budućim kardinalima, koje je predvidio papa Pacelli, nalazi se i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Hrvatski prelat, međutim, nikada neće moći doći u Rim. Zapravo, 1946. godine, komunistički ga je režim, nakon lažnog suđenja za suradnju s nacistima, osudio na 16 godina zatvora. Odmah zatvoren, od 1951. bio je zatvoren u rodnom mjestu Krašiću, gdje je i umro 10. veljače 1960. u 62. godini. Stoga Stepinac nije mogao sudjelovati u Konzistoriji 12. siječnja 1953., a niti u slavlju predaje bireta 14. siječnja, niti u postavljanju crvenog šešira 15. siječnja.

Stoga, nije mogao niti primiti bulu kojom mu se dodjeljuje titularna (naslovna, op. prev.) crkva u gradu Rimu. Prošlo je gotovo 70 godina, a da se nikada nije saznalo ime titularne crkve koja je bila namijenjena crkvenom hrvatskom junaku i mučeniku kojeg je 1998. blaženim proglasio Ivan Pavao II. Od 1953. do 1960. Annurio Pontificio (Godišnjak Svete Stolice, op. prev.) uvijek je kardinala Stepinca ubrajao među članove kardinalskog kolegija kao kardinala prezbitera, no kod naslovne crkve uvijek je stavljao samo tri točkice („…“). Jedinstven i rijedak slučaj, jer u povijesti nije zabilježeno ništa slično. Odnosno, kardinal čija naslovna crkva kojom je „inkardiniran“ u Vječnom Gradu nije bila poznata. Mala, ali zanimljiva „zagonetka“ koja je ostala sve do danas. No, nju je sjajno riješio hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić, koji je u papinskim arhivima teškim istraživalačkim radovima napokon uspio utvrditi koji je naslov bio dodjeljen Stepincu: naslovna crkva bila je svetog Pavla alla Regola. No, kako je došlo do ovog otkrića? Istraživanje je, rekao je hrvatski diplomat za Avvenire, krenulo od dokumenata iz vremena pontifikata Pija XII., a koji su dostupni za istraživanje dopuštenjem pape Franje od 6. ožujka 2020.

„Tražili smo informacije – objašnjava Pelicarić – u Kongregaciji za kauze svetih, u Kongregaciji za biskupe, u Tajništvu Kolegija kardinala, u Apostolskom arhivu i u Povijesnom arhivu prve i druge sekcije Državnog tajništva (za opće poslove i za odnose s državama). Nigdje nismo uspjeli. Svi prikupljeni dokumenti odnosili su se na činjenicu da je zagrebački nadbiskup koji je kreiran kardinalom u redu kardinala-prezbitera i da je bio ubrojen u kardinalski kolegij, ali nigdje se nije spominjala njegova naslovna crkva“.

Tada hrvatski veleposlanik kreće u potragu za papinskom bulom koju i nalazi zahvaljujući „osobnoj intervenciji“ arhivara kardinala Joséa Tolentina de Mendonçe. No, ni ondje se nije spominjala naslovna crkva. Ali to ne treba čuditi. „Od 2001. godine – primjećuje Pelicarić – piše se samo jedna papinska bula koja sadrži podatke o ubrajanju u Sveti kolegij, u koji red kardinala se dotični ubraja te naslovna crkva koja mu se dodijeljuje. Prije toga su se pripremale dvije bule: prva s imenovanjem kardinala, ona nađena za Stepinca, i druga u kojoj se dodjeljuje naslovna crkva“. Međutim, hrvatski veleposlanik nije odustao i počeo je pretraživati arhive liturgijskih slavlja Vrhovnog svećenika. I tu dolazi do otkrića. „Zapravo – kaže on – unutar kutije dokumenata koji se odnose na taj Konzistorij iz 1953. godine, pronašli smo ključni dokument Dodjela naslovnih crkava novim Kardinalima“. „To je – objašnjava – dokument pisan na pisaću mašinu na papiru sa zaglavljem tadašnje Prefekture apostolskih ceremonija, ali bez nadnevka i potpisa. Dokument je u obliku lista veličine A3, presavijen na veličinu A4, poput neke knjige. Na prvoj stranici nalazi se popis od 15 kardinala (uključujući Stepinca), s njihovim naslovima; na drugoj se stranici nalazi 9 preostalih kardinala s njihovim naslovima; na trećoj stranici istog lista papira nalazi se „Bilješka ceremonijarima koji pomažu novim kardinalima“.

„I upravo je ta treća stranica bila presudna u određivanju značaja ovog dokumenta. Jer jamči – a u tome se slažu i sadašnji i bivši maestro papinskih ceremonija – da je ovo popis kojeg je već odobrio Sveti Otac“. Sada mu je po tom dokumentu dodijeljena naslovna crkva Svetog Pavla alla Regola. „Zagonetka“ sada riješena? Ne baš. Ili bolje rečeno, ne još. Budući da je taj isti naslov 1958. godine, s prvim konzistorijem Ivana XXIII., dodijeljen nunciju u Italiji Giuseppeu Fiettiju, jednom od 23 nova kardinala. No, to se događa dok je Stepinac još živ. Kako objasniti tu nedosljednost? Za Pelicarića objašnjenje može biti samo rezultat malog zaborava. U to je vrijeme Uredom papinskih ceremonija upravljao „legendarni“ maestro monsinjor Enrico Dante, svećenik „koji je u svom radu ostao poznat kao vrlo točan, a i danas ga se pamti po apsolutnoj preciznosti“, i koji je kasnije kreiran kardinalom od Pavla VI. Ali, kao što je napisao Horacije, quandoque bonus dormitat Homerus (katkad i dobri Homer zadrijema, op. prev.). „Čini se zapravo – zaključuje Pelicarić – da je monsinjor Dante u ovom slučaju jednostavno zaboravio ukloniti sa popisa slobodnih crkava onu dodijeljenu Stepincu i dodati ju na popis zauzetih naslovnih kardinalskih crkava. To bi mogla biti jedina mana u cijelom njegovom mandatu“.

Hrvatski veleposlanik također ima i vlastitu predodžbu zašto je Stepinac dobio naslov crkve Svetog Pavla alla Regola, a koja je, prema tradiciji, sagrađena na mjestu gdje je Apostol bio u kućnom pritvoru i gdje proveo vrijeme prije suđenja koje ga je na kraju odvelo do mučeništva. „Uvjereni smo – kaže – da taj izbor nije i ne može biti slučajan. Zapravo, Pio XII. dao mu je crkvu koja je sagrađena na mjestu gdje je godinama sveti Pavao bio zatočen baš kao i zagrebački nadbiskup u svom rodnom mjestu. Ovim činom – uvjereni smo – Papa je namjeravao poslati snažnu poruku, no njegov potez ostao nam je nepoznat. Ali sada više nije. A da bi dao još veći odjek ovoj „snažnoj poruci“, veleposlanik Pelicarić, osim što je pripremio i znanstveni članak o ovom otkriću, pobrinuo se i da se u crkvi San Paolo alla Regola postavi i ploča ispisana na latinskom jeziku kao spomen da je ta crkva dodijeljena kao naslovna kardinalu Stepincu.

Ploča je otkrivena u danima prije Božića 2020. te je na taj način i posebno obilježena 60. godišnjica Stepinčeva rođenja za nebo, prenosi IKA.

članak o Stepincu u Avvenireu

popis kardinala i naslovnih crkvi (Glas Koncila)

izvadak iz Godišnjaka Svete Stolice s izostavljanom naslovnom crkvom kardinala Stepinca (Glas Koncila)

L.K.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

18 + 12 =