ODLUKE USTAVNOG SUDA “Niti jedna referendumska inicijativa Mosta nije u skladu s Ustavom”: “Građanima je uskraćena potpuna i točna informacija

"Vlada je očito mislila da Ustavni sud neće odlučivati o tome. Mi smo rekli da je to protivno Zakonu i Ustavu i mi tu odredbu ukidamo i vratili smo primjenu odredbe iz 2013. godine. Dok Vlada ne postupi po zakonu, primjenjivat će se uredba iz 2013. godine. Ja sada ne znam po kojem zakonu Vlada dodjeljuje stanove"...

Podijeli

Ustavni sud u ponedjeljak je zaključio da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda i “stožerokracije” nisu u skladu s Ustavom…

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović je predstavnike medija upoznao s odlukama Suda o dvije referendumske inicijative (dopuna članka 17. Ustava i izmjena članka 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti).

Ustavni sud u ponedjeljak je zaključio da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda i “stožerokracije” nisu u skladu s Ustavom.

Podsjetimo, MOST je kao inicijator zatražio ukidanje COVID potvrda, kao i ukidanje Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Na press konferenciji govorili su predsjednik suda Miroslav Šeparović i zamjenica Snježana Bagić.

“Ustavni sud utvrdio je da nije u skladu s Ustavom referendumsko pitanje predloženo u zahtjevu organizacijskog odbora građanske inicijative Odlučujmo zajedno! za raspisivanje referenduma o prijedlogu dopune članka 17. stavka 1. Ustava. Stoga o predloženom referendumskom pitanju nije dopušteno raspisivanje referenduma”, rekao je Šeparović.

Isti zaključak Ustavni je sud donio i u vezi zahtjeva organizacijskog odbora građanske inicijative “Dosta je stožerokracije” za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Odluka o prvom pitanju donesena je s tri glasa protiv dok je protiv odluke o drugom pitanju bio jedan član Ustavnog suda. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović novinarima je izjavio da će odluke, zajedno s izdvojenim mišljenjima, biti dostupne nakon isteka roka za izradu izdvojenih mišljenja sudaca.

Obrazloženje odluke
Ustavni sud pojašnjava da iz zahtjeva u prvom slučaju proizlazi da je stajalište svih građana koji su svojim potpisom zatražili raspisivanje ustavnog referenduma da se jedino dopunom Ustava može zajamčiti da će ubuduće u stanju epidemije, odnosno pandemije, o ograničenju sloboda i prava Hrvatski sabor morati odlučivati dvotrećinskom većinom.

“Osim navedene, nije predložena nijedna druga izmjena i/ili dopuna navedenog članka Ustava. Dakle, istodobno nije predložena promjena prema kojoj bi u situaciji predloženoj zahtjevom Organizacijskog odbora, kao i u svim ostalim situacijama iz članka 17. stavka 1. Ustava, morao odlučivati isključivo Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom”.

Ustavni sud je utvrdio da je organizacijski odbor selektivno pristupio predloženoj izmjeni članka 17. Ustava, tumačeći je zasebno i mehanički neovisno o svim ostalim Ustavom zaštićenim vrijednostima.

Stoga je zaključio da predloženo referendumsko pitanje nije u skladu s ustavnim vrednotama, a osobito vladavinom prava kao jednom od najviših vrednota i temeljem za tumačenje Ustava, jer ne udovoljava zahtjevu razumne svrhovitosti i učinkovitosti referenduma.

Obrazloženje druge odluke

U drugom slučaju Ustavni sud ističe da iz obrazloženja organizacijskog odbora proizlazi da je zahtjev usmjeren na donošenje zakona kojim bi se izmijenio Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti na način da bi umjesto Stožera civilne zaštite o primjeni sigurnosnih mjera odlučivao Hrvatski sabor, ako se tim mjerama ograničavaju prava i slobode zajamčene Ustavom.

Prijelaznim i završnim odredbama dopune Zakona predlaže se da bi odluke Stožera civilne zaštite koje su na snazi Vlada RH bila dužna podnijeti Hrvatskom saboru na potvrdu u roku od 30 dana. Te bi odredbe prestale važiti ako ih u tom roku vlada ne bi podnijela na potvrdu Hrvatskom saboru ili ako ih on ne bi potvrdio, izuzev odluke o tzv. covid potvrdama u javnom sektoru koja bi prestala važiti 30-tog dana od dana stupanja zakona na snagu.

Polazeći od naprijed navedenih načelnih stajališta o diobi vlasti i vladavini prava, Ustavni sud utvrdio je da predložena zakonodavna izmjena, kojom se predlaže prenošenje odluka inherentnih izvršnoj vlasti u nadležnost zakonodavne vlasti, zadire u strukturalna obilježja hrvatske ustavne države i narušava Ustavom propisanu podjelu ovlasti i nadležnosti Hrvatskog sabora, kao zakonodavnog tijela vlasti i Stožera civilne zaštite, kao nedvojbeno tijela izvršne vlasti, te je time suprotna Ustavi i vladavini prava kao jednoj od najviših vrednota.

Ustavni sud je utvrdio i da se, s obzirom na nužnost hitnog postupanja, ne može očekivati da mjere koje zahtijevaju brzu reakciju i koje su u suštini operativne naravi donosi Hrvatski sabor i to dvotrećinskom većinom svih glasova.

Stoga je Ustavni sud ponovo istaknuo da je ustavnopravno neprihvatljivo da se odluke koje su inherentne i koje po svojoj naravi pripadaju u domenu izvršne vlasti, toj vlasti budu oduzete zakonom i prenesene u nadležnost zakonodavnoj vlasti.

Zaključno, Ustavni sud ponovno je istaknuo da je obveza Ustavnog suda da na temelju općih nadzornih ovlasti, polazeći od cjeline Ustava, ne dopusti održavanje referenduma kada utvrdi takvu formalnu i/ili materijalnu protuustavnost referendumskog pitanja ili tako tešku proceduralnu pogrešku koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja hrvatske ustavne države, to jest njezina ustavnog identiteta, uključujući najviše vrednote ustavnog poretka.

Ustavni sud utvrdio je da se predloženo referendumsko pitanje suštinski odnosi na promjenu ustavnog modela odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti, koji čini strukturalno obilježje hrvatske ustavne države, slijedom čega nije u skladu s vladavinom prava, kao jednom od najviših ustavnih vrednota te pravnim sustavom kao cjelinom.

Pitanja novinara
Građanima je uskraćena potpuna i točna informacija, napravljena je proceduralna pogreška, zaključio je Šeparović koji je potom odgovarao na pitanja novinara o političkim pritiscima i nekim zahtjevima za ukidanjem Ustavnoga suda.

“Legitimne su referendumske inicijative, legitimno je prikupljanje potpisa, ali Ustav kaže da o ustavnosti referendumskog pitanja odlučuje ustavni sud pa pozivam sve da poštuju odluku suda i da se toga drže”, kazao je Šeparović.

“Osim pritisaka Mostovaca u medijima nije bilo pritisaka, nema govora o pritiscima”, napomenuo je i dodao da je odluka o Inicijativama donesena u roku od 30 dana.

Kaže da priče o pritiscima počinju kada netko nije zadovoljan odlukama.

“Ustavni sud je državno tijelo osnovano Ustavom i ono jamči primjenu Ustava, a onima koji se zalažu za ukidanje Ustavnog suda poručujem da bi o tome odlučivao Ustavni sud”.

Pojasnio je ponovo odluke Ustavnog suda u vezi Inicijativa u dijelu izmjene Ustava.

“Nisu građanima dali objektivne i točne informacije što će se dogoditi ako se dopuni Ustav na način na koji su oni predvidjeli. Zašto su inicijatori to pokrenuli, oni su vjerojatno išli na legitimne političke ciljeve, ali na pogrešan način”, kazao je Šeparović. Komentirao je i Zakon o pobačaju.

Upitan treba li pravo na pobačaj ući u Ustav, Šeparović je rekao kako se Ustavni sud nikad ne izjašnjava unaprijed treba li nešto ući u zakon ili Ustav već je to stvar zakonodavca.

”Ustavni sud je ocijenio da je postojeći zakon u skladu s Ustavom. Prema tome, nema zakonske zabrane prekida trudnoće i nema referenduma na tu temu. Hoće li ustavotvorac htjeti nešto mijenjati to je stvar ustavotvorca, u to Ustavni sud neće ulaziti. Mi smo rekli da treba donijeti novi zakon, da treba propisati preventivne edukacijske mjere da prekid trudnoće bude iznimka. To Sabor nije poštivao i to nije samo narušavanje autoriteta Ustavnog suda već je to narušavanje vladavine prava”, kazao je Šeparović.

“Očekujem da Vlada predloži, a Sabor donese novi zakon o prekidu trudnoće”
Nadodao je da i dalje očekuje da Sabor donese zakon kako je to naložio Ustavni sud, a ustvrdio je da se građanima šalje loša poruka.

”Ako Sabor ne poštuje odluke suda, kako bi ih onda građani poštivali. Ustavni sud nema načina na koji bi prisilio Sabor da donese novi zakon. Najjače oružje koje sud ima je kad ukida zakon i odredi rok u kojem će zakon prestati važiti. Ovdje je specifičnost da mi nismo utvrdili da je zakon protuustavan, ali smo dali nalog da se zakon koji je zastario i ima niz problema u praksi osuvremeni i donese novi zakon”.

Kazao je da Ustavni sud nema mogućnosti prisiliti Sabor da donese zakon, ali može ukazivati da je to nedopustivo. “Očekujem da se mediji i javnost tome pridruže. Mi smo više puta rekli to je neprihvatljivo i očekujemo da postupite po odluci suda”, rekao je.

Premijer je rekao kako se to neće mijenjati u ovom mandatu, kazali su novinari, na što je Šeparović rekao da to nije dobra izjava. ”Očekujem da premijer i Vlada RH predloži, a Sabor da donese novi zakon kojim je reguliran prekid trudnoće”, poručio je Šeparović.

“Ustavni sud ocijenio je da je postojeći zakon u skladu s Ustavom, a mi smo rekli da se treba donijeti Zakon, on nije donesen i to je narušavanje vladavine prava. Očekujem da Sabor donese zakon, kako je to propisao Ustavni sud”, izjavio je Šeparović komentirajući Zakon o pobačaju.

Dodjela nekretnina tijelima državne uprave
Ustavni sud izvjestio je i o ocjeni ustavnosti i zakonitosti Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu dodjele na uporabu nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba.

“Vlada je očito mislila da Ustavni sud neće odlučivati o tome. Mi smo rekli da je to protivno Zakonu i Ustavu i mi tu odredbu ukidamo i vratili smo primjenu odredbe iz 2013. godine. Dok Vlada ne postupi po zakonu, primjenjivat će se uredba iz 2013. godine. Ja sada ne znam po kojem zakonu Vlada dodjeljuje stanove”, pojasnio je.

“Ukinuli smo nešto i donijeli odluku da se primjeni odluka iz 2013. godine”, pojasnio je Šeparović, donosi dnevnik.hr.

G.S.


Podijeli