Obilježena 30. godišnjica razmjene 69 logoraša srpskih koncentracijskih logora iz logora u Glini…Na popisu logoraša srpskih koncentracijskih logora danas je 7815 osoba…

Na 46 mjesta u Hrvatskoj, u Glini, Vojniću, Kninu, Staroj Gradiški, Bućju i drugdje bila su zatočena 2532 logoraša. Svi ostali, više od pet tisuća, bili su u Manjači i drugim logorima u BiH ili u Srbiji na pet mjesta, u Stajićevu, Begejcima, Srijemskoj Mitrovici i vojno-istražnim zatvorima u Beogradu i Nišu...

Da se ne zaboravi
Podijeli

Program Da se ne zaboravi – Putevima ponosa! Na Turnju i u Gornjem Mekušju obilježena 30. godišnjica razmjene zarobljenika u Domovinskom ratu…

U sklopu programa “Da se ne zaboravi – Putevima ponosa”, obilaze sva mjesta stradavanja, zarobljavanja, mjesta logora i mjesta razmjena te se prisjetiti svih stradalih. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u karlovačkim naseljima Turanj i Gornje Mekušje danas je odana počast svim poginulim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu, a povodom 30. obljetnice razmjene zarobljenika u G. Mekušju.

Naime, u sjećanje na ratne dane članovi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora – Podružnica Splitsko-dalmatinske županije (HDLSKL SDŽ), za obilježavanje su odabrali Karlovac.

U sklopu programa “Da se ne zaboravi – Putevima ponosa”, obilaze sva mjesta stradavanja, zarobljavanja, mjesta logora i mjesta razmjena te se prisjetiti svih stradalih.

Da se ne zaboravi – Putevima ponosa

Program obilježavanja započeo je na Turnju okupljanjem logoraša logora Glina i gostiju kod spomenika poginulim braniteljima Turnja. Nakon toga položili su vijence zapalili svijeće kod spomenika pa se uputili i u Gornje Mekušje.

Na popisu logoraša danas je 7815 osoba, rekao je prigodom polaganja vijenaca poginulim logorašima državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, dodajući kako to ne znači da zatočenih Hrvata nije bilo i više.

Podsjetio je da je negdašnja JNA na okupiranom području Hrvatske, u BiH i u Srbiji organizirala cijelu mrežu logora za zatočene Hrvate.

Na 46 mjesta u Hrvatskoj, u Glini, Vojniću, Kninu, Staroj Gradiški, Bućju i drugdje bila su zatočena 2532 logoraša. Svi ostali, više od pet tisuća, bili su u Manjači i drugim logorima u BiH ili u Srbiji na pet mjesta, u Stajićevu, Begejcima, Srijemskoj Mitrovici i vojno-istražnim zatvorima u Beogradu i Nišu.

Koordinirano s Društvom za sada je Republiku Srbiju tužilo 44 Vukovaraca, svi su članovi Društva, te se čeka pravorijek sudova u Srbiji. Ovisno o presudi spremna je dokumentacija i za sve ostale logoraše.

„Dovoljna je i jedna osuđujuća presuda, slijede ostale tužbe, ali ne bude li tako, budu li sudovi pokušali zaštititi Srbiju oslobađajućim presudama, slijedit će tužbe pred Europskim sudom za ljudska prava. No, da bi se to poduzelo, potrebno je da se najprije iscrpi pravni put na sudovima u Srbiji“, zaključio je Nekić.

Danas je u toj udruzi 5135 članova, bivših logoraša, ali status logoraša službeno imaju 8034 osobe, rekao je potpredsjednik Društva Ivan Turudić, ističući da je broj ukupno zatočenih, onih koji su prošli neku vrstu logora, makar samo u tranzitu, oko 30.000.

Opisujući psihičko i fizičko maltretiranje u logoru u Glini, Turudić je istaknuo „batinanje tabana“ i mučenje strujom iz indukcijskog telefona. Morali su, rekao je, leći potrbuške i dići potkoljenice, nakon čega je slijedilo “jako bolno tabananje”, a zatim su ih prisilili na hodanje, što je, dodao je, bilo nevjerojatno bolno. Priključivanjem struje indukcijskog telefona na dva prsta uzrokovalo bi grčenje svih mišića i osjećaj da im mozak gori, a izgubio je 26 kilograma jer su dobivali onoliko hrane koliko je bilo dovoljno za preživljavanje.

Rekao je da se na današnji dan zbog svega toga miješaju osjećaj veselja i tuge, da se prisjećaju intenzivno stradanja i patnje, ali i sreće, silnog adrenalina kada su se na slobodi mogli zagrliti.

Poslao je poruku potpore braniteljima Ukrajine, ističući da oni kao malo tko mogu razumjeti tragediju kroz koju prolaze u ovom nametnutom im ratu te da suosjećaju sa zarobljenicima.

“Suosjećamo i s ruskim zarobljenicima, ali oni su barem imali mogućnost dezertirati, a Ukrajincima ne preostaje ništa drugo nego braniti svoj dom, kao što smo mi branili svoj“, dodao je.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Sisačko-moslavačke županije Davor Ančić rekao je da je on tijekom 433 dana zarobljeništva jedva preživio premlaćivanja te da su ga tako premlaćenog ostavljali u samici, jedanput i na 17 stupnjeva ispod ništice.

Takvo nečovječno mučenje i ratne zločine svojih tamničara, mnogi logoraši, nažalost, nisu preživjeli i zato su im danas na spomenicima na Turnju i u Gornjem Mekušju zapalili svijeće, položili cvijeće i pomolili se za njih.

Zbog zlostavljanja hrvatskih policajaca i vojnika Zbora narodne garde u glinskom logoru zagrebački Županijski sud prošle je godine u odsutnosti na 10 godina zatvora nepravomoćno osudio zapovjednika zarobljeničkog logora i načelnika sigurnosti Štaba Teritorijalne obrane Gline Stanka Palančana (66), upravitelja glinskog zatvora Đuru Birača (65) na devet godina, njegova zamjenika Radu Baždara (65) na pet godina zatvora i stražara Stevana Bjelajca (65) na sedam godina zatvora.

H. H. /Braniteljski portal


Podijeli