Novo izvješće zaklade Pomoć Crkvi u nevolji pokazuje veliki rast broja progonjenih kršćana

Prema patrijarhu Kaldejske Crkve Louisu Raphaelu Sakou, taj je egzodus bez presedana. Uoči drugog Zaljevskog rata, broj kršćana u Iraku procjenjivalo se između 1 i 1,4 milijuna. Od tada je njihov broj pao za najmanje tri četvrtine...

ILUSTRACIJA - NIGERIJA
Podijeli

Prema posljednjem izvješću zaklade papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji (ACN), objavljen povodom godišnjeg „Crvenog tjedna”, u protekle dvije godine ugnjetavanje ili progon kršćana povećao se u 75 posto ispitanih zemalja, prenosi Vatican News.

U tijeku je godišnja međunarodna kampanja Zaklade zvan „Red Week” („Crveni tjedan”) koja ima kao cilj skrenuti pozornost na vjerske slobode i progonjene kršćane diljem svijeta.

Kampanja je započeta 16. studenog predstavljanjem Izvješća o kršćanima potlačenima zbog svoje vjere 2020. – 22. „Progonjeni i zaboravljeni?” u Londonu. Istraživanje nadopunjuje godišnje izvješće Zaklade o vjerskim slobodama, a priprema ju nacionalni ured ACN-a u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Među ostalim, najnovije izvješće pokazuje da je u 75 posto od 24 ispitanih zemalja progon kršćana dodatno porastao u posljednje dvije godine.

Izvješće je pokazalo da je na Bliskom istoku migracijska kriza ugrozila opstanak nekih od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu. Razlozi migracije su različiti: od islamskog fundamentalizma do diskriminacije, ratova i ekonomskih problema.

Prema izvješću, od osnutka Države Izrael 1948., broj kršćana na palestinskim područjima pao je s 18 posto na ispod 1 posto stanovništva zbog stalnih izraelsko-palestinskih napetosti i gospodarskih poteškoća. U posljednje dvije godine više od 5000 kršćana napustilo je područja, uključujući Jeruzalem, priključujući se desecima tisuća koji su već otišli, uglavnom u Europu, Sjedinjene Američke Države i Kanadu.

Egzodus kršćana iz Sirije i Iraka još je dramatičniji, posebno za vrijeme pobune takozvane Islamske države 2014. – 2017. U Iraku je egzodus započeo nakon vojne intervencije pod vodstvom SAD-a 2003. kada je svrgnut Saddam Hussein. Iseljavanje zbog nesigurnosti i nasilja intenziviranje tijekom okupacije Ninive. Iseljavanje iračkih kršćana nastavlja se i danas, unatoč vojnom porazu takozvane Islamske države, zbog ekonomske krize, diskriminacije i stalne političke nestabilnosti i nesigurnosti.

Prema patrijarhu Kaldejske Crkve Louisu Raphaelu Sakou, taj je egzodus bez presedana. Uoči drugog Zaljevskog rata, broj kršćana u Iraku procjenjivalo se između 1 i 1,4 milijuna. Od tada je njihov broj pao za najmanje tri četvrtine.

U Siriji građanski rat koji je u tijeku između režima Bashara al-Assada i pobunjenika te prijetnja potpunog oživljavanja takozvane Islamske države, kao i gospodarska kriza još uvijek tjeraju kršćane da napuste zemlju i obeshrabruje mnoge da se vrate svojim domovima. Broj pripadnika kršćanske zajednice pao je s 10 posto u 2011. na manje od 2 posto te je postojanje zajednice u opasnosti, navodi se u izvješću ACN-a.

Mnogi kršćani napuštaju i Libanon, gdje vlada „paralizirajuća” ekonomska kriza. Tijekom proteklih 30 mjeseci kanadsko veleposlanstvo u Bejrutu primilo je više od 10.000 imigracijskih zahtjeva od mladih ljudi i obitelji. Prema izvješću, mnogi kršćani također napuštaju Jordan, unatoč njegovoj relativnoj političkoj stabilnosti i boljoj sigurnosti.

Što se tiče zemalja u drugim dijelovima svijeta, istraživanje skreće pozornost na nagli porast terorističkog nasilja nedržavnih militanata, napose u Nigeriji gdje islamistička teroristička skupina Boko Haram „nastavlja sijati teror” te je navodno više od 7600 nigerijskih kršćana ubijeno između siječnja 2021. i lipnja 2022.

U Aziji, progon je zabilježio vrhunac u Sjevernoj Koreji, gdje Kimov režim desetljećima sustavno potiskuje vjerska uvjerenja i običaje. Također, vjerski nacionalizam još uvijek uzrokuje sve veće nasilje protiv kršćana u drugim azijskim zemljama poput Indije i Šri Lanke. U Indiji je između siječnja 2021. i početka lipnja 2022. zabilježeno 710 incidenata protukršćanskog nasilja, često vođenih od strane hinduističkih nacionalista.

Izvješće nadalje pokazuje da su u zemljama kao što su Egipat i Pakistan kršćanske djevojke podvrgnute sustavnoj otmici i silovanju u svrhu prisilnog obraćenja na islam i prisilnog braka.

U svjetlu tih podataka, Papinska zaklada poziva vjernike da se pridruže molitvi u srijedu, 23. studenog i traže od župa da osvijetle svoje crkve.

Naime, dok se aktivnosti kampanje održavaju kroz cijeli mjesec, većina molitvenih susreta i događanja diljem svijeta bit će na posljednji dan kampanje, na „Crvenu srijedu”, 23. studenog, prenosi Vatican News. 

Tako će, među ostalim, i u Hrvatskom saboru biti održan Okrugli stol „Progonjeni i zaboravljeni” 23. studenog od 9 do 11:30, u organizaciji saborske zastupnice Marijane Petir.


Podijeli