Podijeli

O demografskom i zdravstvenom osiromašenju Hrvatske te osiguranju dostupnog, solidarnog i kvalitetnog javnog zdravstva kroz prizmu zajedničkog djelovanja bolničkih liječnika i liječnika primarne zdravstvene zaštite u izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, raspravljalo se u subotu na okruglom stolu u Vukovaru, na kojem je upozoreno kako je u 20 godina Vukovarsko-srijemska županija izgubila više od 60.000 stanovnika.

Skup su organizirali Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite i vukovarska podružnica Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ).

Na alarmantne demografske podatke u Vukovarsko-srijemskoj županiji upozorila je predsjednica vukovarskog HLZ Mirjana Semenić Rutko naglasivši kako je 1991. godine u županiji bilo 231.241 stanovnika, deset godina poslije 204.768 stanovnika, a 2011. godine 179.521 stanovnik. Dodala je da je u Vukovaru 2001. bilo popisano 31.670 stanovnika, a 2011. godine 27.683 stanovnika.

 – Po izjavama gradonačelnika Vukovara trenutačno grad ima tek 22.000 stanovnika – rekla je Semenić-Rutko, iznijevši i podatke o mreži primarne zdravstvene zaštite u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Ugovoreno manje liječničkih timova

Na području županije trebalo bi biti 100 timova obiteljske medicine, a ugovorena su 92, u djelatnosti zdravstvene zaštite djece predškolske dobi predviđeno je 16 timova, a ugovoreno je 10, u stomatološkoj zdravstvenoj djelatnosti predviđen je 91 tim, a ugovoreno ih je 70, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena predviđeno je 13, a ugovoreno devet timova.

Kad je riječ o bolnicama, rekla je Semenić-Rutko, vinkovačka bolnica trebala bi imati ugovoren 361 krevet, a ima 243 kreveta i dodatnih 15 za kronične bolesnike, dok vukovarska bolnica treba imati ugovorenih 150 kreveta, a ugovoreno ih je 106 i dodatnih 20.

Sa zabrinutošću je iznijela podatak kako je osobno, kao ginekologinja, u zadnjih pet mjeseci izgubila oko 300 pacijenata.

Ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac naglasila je kako je nedostatak specijalističkog liječničkog kadra evidentan u pojedinim granama struke, prije svega u hitnoj medicini kao i psihijatriji, no da se problem prevladava kroz suradnju i pomoć bolnica u Vinkovcima i Osijeku.

U radu okruglog stola sudjelovao je i Ivan Lovrinović koji je u ime stranke Promijenimo Hrvatsku naglasio kako je zdravstvo u velikim problemima te da reforma zdravstvenog sustava treba krenuti od primarne zdravstvene zaštite na koju se od 23 milijarde kuna namijenjenih zdravstvu izdvaja tek 3,3 milijarde kuna, dok je postotak izdvajanja u uređenim zemljama daleko veći.

– U primarnoj zdravstvenoj zaštiti može se rješavati i do 70 posto svih zdravstvenih problema pa je i jasno kako je ona prva crta obrane zdravlja naroda te da upravljanje troškovima racionalizacije počinje odatle – rekao je, između ostaloga, Lovrinović ocijenivši kako Hrvatska do sad nije uopće imala reformu zdravstva.

Nasuprot današnjeg hrvatskog glomaznog i neefikasnog sustava spomenuo je primjer Irske, koja izgrađuje 14 centara primarne zdravstvene zaštite, a rade na dijagnostičko-specijalističkim principima i pokrivaju najveći broj problema.

Smatra kako upravljanje zdravstvenim sustavom treba biti interdisciplinarno, a ne povjereno političkim strukturama.

Demografski problemi izravno utječu na mirovinski, zdravstveni i školski sustav

Demograf Stjepan Šterc upozorio je kako je Hrvatska u 2017. godini izgubila i do 90.000 stanovnika te da dio djelatnosti u Hrvatskoj već sad nema dovoljno radne snage koja će se najvjerojatnije morati uvoziti.

– O demografskoj problematici priča se već jako dugo, no nema nikakve reakcije niti prijedloga za rješavanje problema – izjavio je Šterc izrazivši zabrinutost da će demografski problemi izravno utjecati na mirovinski, zdravstveni i školski sustav.

Smatra kako su demografski problemi ključna problematika hrvatske budućnosti te je potrebno u izvršnoj vlasti pozicionirati instituciju koja će se njima baviti, donijeti mjere koje štite žene i djecu, a iz proračuna usmjeriti sredstva za demografsku revitalizaciju.

U radu okruglog stola sudjelovali su i drugi stručnjaci iz različitih područja zdravstvene djelatnosti, a zaključci sa skupa bit će prinos izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.H

A.K.


Podijeli

7 KOMENTARI

  1. Bernardića su opila njegova godišnja primanja koja su 100 puta veća od radnice u Konzumu koju plaća Agrokor tj. banke i vjerovnici i žena puno radi i naravno da joj plaća nije dobra. Njegova je cijela iz proračuna, sa svim davanjima primi više ponavljam 100 puta više nego radnice Konzuma. One svoju plaću zarade krvavo, a mi njega plaćamo ZAŠTO ? Da malti praznu slamu našim novcem. Tko tebe plaća Bernardiću, a savjetnike u Agrokoru plaćaju Banke i vjerovnici pa nas nije ni briga neka ljudi zarade ugovoreno, to je tako u kapitalizmu druže Bernardiću. Ništa nisi razumio, a ako jesi idi negdje za savjetnika ako išta znaš raditi, savjetuj neku kompaniju, a ne troši naš novac.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

2 − 1 =