Podijeli
  • 44
  •  
  •  
  •  
    44
    Shares

Izgleda da novac u Hrvatskoj nitko ne shvaća ozbiljno, bar ne oni koji bi trebali pisati i realizirati projekte financirane EU novcem: Ukupni budžet Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. je preko 12,6 milijardi eura (točnije, 12.653.688.161,00 EUR), a taj novac uključuje Kohezijski fond (CF), Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) te Inicijativu za zapošljavanje mladih (YEI).

Za nas je 12,6 milijardi eura velik novac, no valja reći da je ukupni budžet tih fondova za cijelu EU za spomenuto razdoblje čak 645 milijardi eura. Najviše novca je u “regionalnom” ERDF-u, 43% ili oko 280 milijardi eura. Slijedi “poljoprivredni” EAFRD, sa 151 milijardom. Najviše će se novca dodijeliti za podizanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, potom za zaštitu okoliša i učinkovito korištenje resursa, umreženje infrastrukture u transportu i energetici, potom za istraživanje i razvoj, društvenu uključivost, i tako dalje.

Alocirano malo, iskorišteno još manje

Iz tih šest fondova, prema podacima koje je objavila EU, za Hrvatsku je predviđeno nešto preko 5 milijardi kuna iz fonda za regionalni razvoj, zatim gotovo tri milijarde iz kohezijskog fonda, 2,4 iz poljoprivrednog, i tako dalje, ukupno spomenutih 12,65 milijardi. Najviše novca namijenjeno je Poljskoj – 105 milijardi, potom slijedi Italija, sa 75 milijardi, pa Španjolska, Francuska, Njemačka, Rumunjska. Pri dnu su Finska, Švedska, Nizozemska, Danska, i posljednji Luksemburg.

No prema podacima objavljenim 1. ožujka, Hrvatska je ponovo pri samom dnu po iskorištenosti tih fondova. Naime, od 12,6 milijardi rezerviranih u budžetu EU za Hrvatsku, samo nešto preko 8 milijardi je i odobreno za određene projekte, odnosno alocirano je tek 64% budžeta. Obzirom da su podaci za iskorištenost nekih fondove još uvijek za period do 31.12.2017, dakle do polovice predviđenog perioda, a drugih do 31.12.2018., odnosno do dvije trećine perioda, to ne zvuči tako strašno – kad ne bi bilo podatka da je Mađarska već pronašla projekte za cijeli njoj odobreni iznos, pa i nešto preko toga. Zapravo, od nas je u tom segmentu gore tek sedam od 28 zemalja – Danska, Italija, Češka Francuska, Luksemburg  i Španjolska, no valja primijetiti da su to dobrim dijelom zemlje koje inače primaju zanemariv iznos iz EU fondova ili one kojima je to beznačajna stavka u proračunu (Francuska).

No ono gdje smo doista katastrofalno loši je realizacija, odnosno – koliko smo od odobrenog novca stvarno i utrošili. Karta govori sve:

Hrvatska zastavica je ona krajnje lijevo. Postotak na vertikalnoj osi je koliko je sredstava odobreno za projekte, spomenutih 64% po čemu smo među najgorima, a na horizontalnoj – koliko je stvarno i potrošeno od odobrenih sredstava. Tu smo daleko najgori, naime uspjeli smo utrošiti samo 17% odobrenih nam sredstava, konkretno 2,137 milijardi od 12,649 milijardi. Slovačka i Španjolska kao druge najgore su potrošile za oko četvrtinu više – 22%, a Italija 23%.  Irska je do sad uspjela utrošiti već 46% namijenjenog joj novca! Je li onda pitanje zašto Hrvati odlaze u Irsku? Očito se tamo posao vodi puno ozbiljnije!

Kad se gledaju kumulativne isplate po državama članicama za period 2015-2019, dakle koliko je stvarno i isplaćeno novca za projekte, i tu smo uvjerljivo zadnji – čak je i jedna Grčka do sad dobila 35% ukupno joj namijenjenog novca, dok smo mi izvukli – tek 21%, ili 2,28 milijardi eura.

U slijedećem financijskom razdoblju za 2021. – 2027. Hrvatskoj će iz Europske unije za kohezijsku politiku biti dostupno oko 9,888 milijardi EUR, što preko 1,851 milijardi više nego nam je dostupno u trenutnom razdoblju. Koliko će se od dostupnog novca stvarno i iskoristiti, ostaje upitno: Kojeg smisla uopće ima da nam EU povećava budžet, kad ni sredstva koja imamo na raspolaganju nismo u stanju utrošiti?

Činjenica je da Vlada ne može pisati projekte umjesto korisnika, no isto tako je činjenica da Vlada može i treba pružiti svu moguću pomoć potencijalnim korisnicima EU fondova koji su često prepušteni sami sebi kod apliciranja za novac iz EU, da Vlada treba zapravo služiti kao logistika poduzetnicima koji će reći za što i koliko novca trebaju, i dobiti konkretnu pomoć pri sastavljanju aplikacije. Druge, u izvlačenju novca iz EU uspješnije zemlje, imaju jako dobro razrađenu takvu logistiku, donosi narod.hr.

G.S.


Podijeli
  • 44
  •  
  •  
  •  
    44
    Shares

8 KOMENTARI

  1. Pa netreba dalje ici pa nemar za koji se ide u zatvor, kako ministrica da brigu vodi o drzavi kad 3 godine nezna da joj ne vrijedi vozacka dozvola a premijer je opravdava da netreba postivati zakon. To je Hrvatska stvarnost Pogledajte pa na vlasti su pretezno oni koji nisu ni zeljeli Hrvatsku drzavu i rade sada na tome da je uniste i oslabe a oni dobro zive i dobre place imaju za nerad i nebrigu

  2. Pa zar to nije iz resora jadne ministrice Žalac? Eto ovčetine i stoko sitnog zuba sad se vidi da dotična ministrica a i njen poveliki birokratski aparat ništa ne radi. NAS LAŽE U SVOJIM IZJAVAMA DA POVLAČI VELIKA SREDSTVA IZ FONDOVA EU a nije svjesna da EU javno objavljuje stvarno stanje po pitanju povlačenja novaca. SAMO PO TOM OSNOVU BI TREBALA DATI OSTAVKU. Ali to je Hrvatska.

  3. Naivnog li naroda nas Hrvata, zadnji ušli u tu tamnicu koja je i osnovana kako bi ekploatirala nas ale narode. mislite li dobit više neo upltite člnarie, NEĆETE naivci, manje i to na kapaljku, i na ćemu ste sad. Umjesto tu članarinu u EUtrošit narzvoj, i boljitak, ali previše imamo SDP-HDZLOPOVA I BANDITA

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here