“Neizvjesna vodna budućnost”: Svjetski dan voda: “Cijenite vodu”, u Osijeku postrojenje za filtraciju. Pitka voda je naše bogatstvo

Ističe se da je zbog ekonomskog razvoja i rastuće globalne populacije, sve veća potražnja za vodom i sve se više taj prirodni resurs iskorištava...

Foto: Shutterstock
Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Svjetski dan voda koji se po 28. put zaredom obilježava 22. ožujka, naglašava vrijednost vode i podiže svijest o globalnoj krizi s vodama, a ove se godine obilježava pod sloganom – „Cijenite vodu“…

U Hrvatskoj će se Svjetski dan voda ove godine obilježiti u Osijeku, gdje će se otvoriti postrojenje za dvostupanjsku filtraciju.

Riječ je o iznimno važnom projektu za osječko područje koje obuhvaća vodoopskrbu za 135 tisuća ljudi, a njime će se smanjiti količina arsena u prerađenoj vodi na razinu nižu od 10 µg/L što je standard koji se primjenjuje u Europskoj uniji. Vrijednost projekta je 70 milijuna kuna, a investiciji se radila u okviru EU projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Osijeka“.

Otvorenju postrojenja u Osijeku nazočit će i ministar gospodarstva i održivog razvoja i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.

Prve važne preporuke o problemima vezanim uz vodu i vodne resurse formulirane su na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama 1977. godine u Argentini. Nakon konferencije UN-a u Rio de Janeiru u prosincu 1993., odlučeno je da će se svake godine na ovaj datum diljem svijeta obilježavati Dan voda i podsjećati na važnost vode te podizati svijest o preko dvije milijarde ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi, ističu u Hrvatskim vodama.

Svake godine je druga tema u fokusu, a ove godine pozornost je usmjerena na prepoznavanje vrijednosti vode te se uz slogan „Cijenite vodu” pozivaju svi da razmisle o tome što voda znači za svakoga od nas.

Ističe se da je zbog ekonomskog razvoja i rastuće globalne populacije, sve veća potražnja za vodom i sve se više taj prirodni resurs iskorištava.

Klimatske promjene također čine vodu i vodne resurse nestabilnijima i pridonose zagađenju.

Poruka je da način na koji vrednujemo i cijenimo vodu, određuje i način upravljanja vodom. Voda ima ogromnu i složenu vrijednost za naša kućanstva, kulturu, zdravstvo, obrazovanje, ekonomiju i integritet našeg prirodnog okoliša – ako previdimo bilo koju od ovih vrijednosti, riskiramo loše upravljati tim nezamjenjivim resursom.

UN Water pokrenuo je na društvenim mrežama globalnu javnu kampanju putem koje su svi pozvani na javni razgovor o  vrijednosti vode za sve njihove potrebe. Kampanja je osmišljena tako da poziva ljude da dijele svoje priče, misli, osjećaje i iskustva o vrijednosti vode – u kućanstvima, školama, na radnim mjestima, na kulturnim, vjerskim i duhovnim mjestima, u prirodnim prostorima…

Kažu da “snimajući i slaveći sve različite načine korištenja vode u našim životima, možemo sveobuhvatnije razumjeti vodu i na vrijeme zaštititi taj dragocjeni resurs”. Nakon što ljudi podijele svoja iskustva na društvenim mrežama pod  hashtagom  #Water2Me, bit će izabrani reprezentativni komentari i mišljenja te će se dokument o tome što voda znači ljudima širem svijeta objaviti na službenoj stranici www.worldwaterday.org na Svjetski dan voda, 22. ožujka.

Hrvatske vode također pozivaju građane da uz nekoliko pitanja razmisle što im voda znači – zašto im je važna, kakvu ulogu igra u njihovom domu i na radnom mjestu, kakvu ulogu igra u kulturnim običajima? Kakvu ulogu će voda igrati u vašoj budućnosti? Za što najviše koristite vodu? Što voda znači vama? Bez sveobuhvatnog razumijevanja prave, višedimenzionalne vrijednosti vode, nećemo moći zaštititi taj kritični resurs u korist svih, ističu u Hrvatskim vodama.


Pitka voda je naše bogatstvo

Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu pitke vode na samome europskom vrhu. Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima najviše zaliha vode po glavi stanovnika u EU (s dugoročnim prosjekom od 27.330 m3 po stanovniku), a slijede nas Finska i Švedska. UNESCO-vo izvješće o dostupnosti vode i bogatstvu izvora Hrvatsku pak smješta među prvih pet u Europi i među 40-ak najbogatijih zemalja svijeta. Naša zemlja godišnje raspolaže s 26 milijardi kubika vode, potroši oko milijardu kubika, a 90 posto vodoopskrbe osigurava se iz zaliha podzemnih voda. Uz Finsku i Švedsku, vodama su bogate Norveška i Island te susjedne BiH i Srbija. S druge strane, države kojima je, zbog oskudice vode, voda već došla do grla jesu Malta, Cipar, Poljska i Češka. London je pak ‘najsušniji’ grad u Europi i on bi se, kada je u pitanju opskrba vodom, mogao naći u velikim problemima već 2025. Australija već desetljećima nosi epitet najsušnijeg kontinenta i suočava se s nestašicom pitke vode, zbog čega je uvedena i reducirana potrošnja.

statistika voda

 

Izvori u koncesiji

U skladu sa Zakonom o vodama, koji propisuje da je koncesija za gospodarsko korištenje voda potrebna za zahvaćanje voda za ljudsku potrošnju, uključujući mineralne i geotermalne vode, radi stavljanja na tržište u izvornome ili prerađenom obliku, u bocama ili drugoj ambalaži, aktualna su 24 ugovora o koncesiji s ukupno 14 koncesionara, potvrdili su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Jamnica je naš najveći proizvođač mineralne vode s tradicijom dužom od 190 godina, a Janino vrelo, koje se nalazi u Jamničkoj Kiselici, jedno je od većih crpilišta. Prirodna mineralna voda Jamnica dobitnica je znaka Hrvatska kvaliteta, a okitila se i nagradom na međunarodnom natjecanju Mineral Water Challenge 2015, održanom u Portugalu, gdje je u konkurenciji od 175 prijavljenih proizvoda iz 11 država osvojila zlatnu medalju za najbolju gaziranu vodu u Europi. Veći proizvođači mineralne vode u Hrvatskoj još su Studenac, Cedevita i Naturalis te Sveti Rok.

recikliranje boca

Neizvjesna budućnost

Ako se ne promijeni odnos prema vodi, svijet bi se 2030. godine mogao suočiti s padom zaliha za čak 40 posto, upozorili su Ujedinjeni narodi. Potreban je novi način upravljanja resursima vode kako bi se osigurale dostatne zalihe koje su u prvom redu ugrožene rastom svjetske populacije i klimatskim promjenama. To nije jedini problem. Sve veća proizvodnja vode u PET bocama stvara ogromne količine plastike koje završavaju u moru. Primjerice, u Sredozemnom bazenu komad plastike nalazi se na svaka četiri četvorna metra. U oceanima se stvaraju golemi plastični otoci koji uništavaju životinjski i biljni svijet. Sve to u konačnici loše utječe i na naše zdravlje.

Autor / Ivana Barać /privredni.hr


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

10 − šest =