Najraniji prikaz hrvatske zastave

Podijeli

Najraniji prikaz hrvatske zastave

Njemačko-rimski car Maksimilijan I. Habsburški (1493. – 1519.) nije, naravno, bio ugarsko-hrvatski vladar, ali je kao nasljednik cara Fridrika III. (1440. – 1493.) pretendirao je na ugarsko-hrvatsko prijestolje, što dokazuje i njegov pohod na Ugarsku 1490. godine. Stoga ne čudi da se upravo uz njega vežu najraniji prikazi hrvatskog grba, među kojima je svakako najpoznatiji onaj na svodu kuće gradskog suca Waltera Zellera u Innsbrucku.
Prvi poznati prikaz hrvatske zastave (dakle, cijele zastave, ne samo grba kao u Innsbrucku!) vidljiv je na jednom od heraldičkih izvora koji vežemo uz cara Maksimilijana I., a riječ je o ilustraciji Trijumfalne povorke (njem. „Triumphzug“). Heraldičko djelo iz kojega dolaze ovi prikazi bavi se poduhvatima, pohodima (među njima i onim na Ugarsku 1490.) i zemljama velikoga vladara u duhu stare rimske tradicije.
Među zemljama na koje je Maksimilijan polagao pravo – nastavljajući innsbrušku tradiciju – vidljivi su i fiktivni, dekorativni prikazi (u stvarnosti nepostojećih) zastava Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Bosne („Hungarn, Dalmatien, Croatien, Bossen“). Na svim zastavama pravokutnoga oblika nalazi se kraljica na prijestolju u odjeći dekoriranoj grbovnim simbolima i sa žezlom u ruci, trokutna državna zastava s grbom te grbovni štit okrunjen krunom. Na temelju recentnih istraživanja smatra se da je ovaj prikaz hrvatske zastave nastao između 1512. i 1515. godine te da su ga na pergamentu oslikali Albrecht Altdorfer i Jörg Kölderer.
Ipak – treba istaknuti – iako su zastave na “Triumphzugu“ Maksimilijana I. imale dekorativnu ulogu, odnosno funkciju reprezentiranja grbova, zastave Hrvatske i Dalmacije, pa čak i Slavonije (koja je 1496. dobila grb) na početku 16. stoljeća vjerojatno su postojale i u stvarnosti kao banske instalacijske zastave.

Izvor: Géza Pálffy, „Najstariji prikazi hrvatskih zastava iz 16. i 17. stoljeća,“ u „Ascendere historiam“ (2014), str. 327-346.
Slika: Trijumfalna povorka („Triumphzug“) cara Maksilimijana I, oko 1512/15. (Albrecht Altdorfer i Jörg Kölderer).


Podijeli