Podijeli
  • 3
  •  
  •  
  •  
    3
    Shares

Stambeno zbrinjavanje, obnavljanje starih fasada na PPDS-i, nije dovoljno riješenje ne samo za mlade obitlji već i za sve radno sposobne, upravo s toga što se na tim područjima ne otvaraju nova radna mjesta.

Dobar pokazatelj i primjer, upravo za obnovu i izgradnju je Grad Knin u koji su utrošeni deseci milijuni kuna , a da se u tom gradu već nekoliko godina nije otvorilo ni jedno radno mjesto, što je jasno vidljivo iz velikog odljeva stanovništva i jako je loš primjer gospodarenja državnim kunama koje su utrošene u kuće i zgrade, dok mladi i oni koji su radno sposobni, pa i cijele obitelji, svakodnevno odlaze u inozemstvo potražiti materijalnu sigurnost jer im ta lokalna zajednica nije kao ni mnoge druge u hrvatskoj osigurala radna mjesta za život i ostanak na ovom i drugim područjima po RH.

Podrućja od posebne državne skrbi u RH grozničavo vape za novim radnim mjestima.

Na područjima od posebne državne skrbi država je u protekle dvije godine dodijelila 700 kompleta građevinskog materijala ukupne vrijednosti 70 milijuna kuna, a pod povoljnim uvjetima iznajmljuje oko 13 tisuća stanova odnosno kuća, podaci su Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje čiji je proračun u te dvije godine povećan za ukupno 43 milijuna kuna.

Na područjima od posebne državne skrbi najam državnih stanova iznosi 2,75 kune po četvornome metru odnosno za stan od 50 metara četvornih oko 130 kuna, a državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar kazao je Hini kako je riječ ne samo o socijalnoj nego i demografskoj mjeri koja nudi priliku građanima da ostanu živjeti na tim područjima.

Povećanje proračuna Ureda u 2016. godini za 34 milijuna kuna te za 9 milijuna kuna u prošloj godini, kada je iznosio 249 milijuna kuna, koliko iznosi i za ovu godinu, Mažar vidi kao pokazatelj odnosa Vlade prema područjima od posebne državne skrbi u koje ulazi 16 županija sa 169 općina odnosno 500 naselja.

“Sve što radimo opipljivo je i vidljivo na terenu, svaka zgrada, stan i kuća. To je jedna od konkretnih mjera demografske obnove države i glavni preduvjet ostanka, ne samo mladih obitelji”, kaže.

Navodi da je u 2015. godini, u vrijeme SDP-ove Vlade, na područja od posebne državne skrbi isporučeno 149 kompleta građevinskog materijala, dok je u iduće dvije godine, po godini isporučeno više od 350 kompleta. “Vidimo povećanje za 200 kompleta godišnje, odnosno zbrinjavanje 200 obitelji više”, ističe.

Smatra i da je predsjednik SDP-a Davor Bernardić na nedavnoj konferenciji za novinare dao neupućenu izjavu o stambenom zbrinjavanju u ruralnim područjima, najmu stanova u državnome vlasništvu te dodjeli građevinskog materijala i zemljišta, predloživši mjere koje se odavno provode.

Sve to već postoji i provodi se, ali je u vrijeme SDP-ove Vlade organizacija i provedba programa bila loša, ocjenjuje Mažar.

Kao potvrdu navodi podatak da je Ured 2015. godine u državni proračun vratio 67 milijuna kuna nepotrošenih sredstava, dok je u prethodnoj te 2016. godini “izvršenje proračuna Ureda bilo 99 posto”.

“A 2015. godine potrebe su sigurno bile veće nego 2017. godine, ali je bilo nepotrošeno 67 milijuna kuna. To govori kako se odnosila politika prema ovom pitanju i kako se raspolagalo novcima”, ustvrdio je Mažar.

Pravo na stambeno zbrinjavanje temeljem 17 kriterija (socijalni status, broj članova obitelji, samohrani roditelji…) imaju svi građani RH koji u svome vlasništvu nemaju nekretninu, a Državni ured stambeno zbrinjavanje provodi temeljem bodovnih lista koje izrađuju županijski uredi.

Zrbinjavanje se provodi davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće, darovanjem građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva.

Obitelji koje su ostvarile pravo na stambeno zbrinjavanje mogu ostvariti i pravo na kupnju stana odnosno kuće po povoljnim uvjetima (oko 170 eura po četvornome metru), a do sada ih je otkupljeno više od 2700, podaci su Ureda.

Ukupno je do sada obiteljima korisnika programa darovanja građevinskog materijala u Hrvatskoj isporučeno 15.695 kompleta građevinskog materijala, u vrijednosti od oko 2 milijarde kuna, za obnovu, dogradnju ili izgradnju obiteljskih kuća.

Pri tome, osim darovanja građevinskog materijala, o trošku državnog proračuna financira se i izrada projektne dokumentacije za obnovu ili izgradnju kuće i stručni nadzor nad ugradnjom darovanog materijala, kao i trošak priključka na niskonaponsku elektro mrežu, a po završetku radova obnove ili izgradnje kuće, korisnici dobivaju i novčanu potporu u iznosu od 10 tisuća kuna za radove obnove, a 15 tisuća kuna za radove izgradnje obiteljske kuće.

Unatoč ovim vladinim mjerama područja od posebne državne skrbi u RH jednako kao i prije, grozničavo vape za novim radnim mjestima jer samo stambena sigurnost ne osigurava životnu egzistenciju obitelji bez novih radnih mjesta kojih nema ni za lijek.Autor-Hina

D.A.


Podijeli
  • 3
  •  
  •  
  •  
    3
    Shares