Na današnji dan: U osvojenom Beču umro hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin

Na njegovom dvoru u Beču okupljali su se najznačajniji humanisti onoga doba kao i renesansni umjetnici...

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Na njegovom dvoru u Beču okupljali su se najznačajniji humanisti onoga doba kao i renesansni umjetnici…

Znameniti hrvatski i ugarski kralj Matija Korvin umro je 6. travnja 1490. godine u Beču, koji je tada držao pod svojom okupacijom. Naime, nakon uspješnog ratovanja s Osmanlijama i osiguranja istočne granice kralj Matija zapetljao se u sukobe u srednjoj Europi. Zaratio se s carom Fridrikom III. i češkim kraljem Vladislavom, a 1485. osvojio je Beč kamo je premjestio svoj dvor.

Na njegovom dvoru u Bečuokupljali su se najznačajniji humanisti onoga doba kao Jan Panonac, Ivan Vitez od Sredne,zatim renesansni umjetnici kao I. Dunković, Jakov Statilić, Vinko Dubrovčanin i drugi. Za njegove vladavine utemeljena je i svjetski poznata Bibliotheca Corviniana.

U trenutku smrti Matija Korvin imao je 47 godina, a iza sebe nije ostavio nijednog zakonitog potomka. Koliko je poznato, imao je samo jednog nezakonitog sina – Ivaniša Korvina – kojem je nastojao osigurati nasljeđivanje ugarske krune. Međutim, to mu nije uspjelo, a za novog je kralja nakon Matijine smrti izabran Vladislav II. Jagelović.

Pogrebni obred za kralja Matiju Korvina održan je u bečkoj katedrali sv. Stjepana.

Tko je bio Matija Korvin…

Matija Korvin, jedan od najmoćnijih i najbogatijih kraljeva u Europi svog vremena, rodio se 23. veljače 1443. u gradu Kolozsváru (današnji Cluj-Napoca) u Erdelju, odnosno Transilvaniji. Pripadao je znamenitoj obitelji Hunyadi, a otac mu je bio vojskovođa János Hunyadi. Prezime Korvin (lat. Corvinus) dobio je Matija po gavranu (lat. corvus), koji se nalazio u grbu obitelji Hunyadi. Za hrvatsko-ugarskog kralja okrunjen je 1458., a oslonac svoje vladavine imao je u srednjem i nižem plemstvu te gradovima čiji je razvoj podupirao.

Slomio je samovlašće ugarskih i hrvatskih magnata (Celjskih, Frankapana…) te je, nametanjem kraljevskog autoriteta, utemeljio centralističku monarhiju. Za učvršćenje kraljevske vlasti od velike su važnosti bile porezne reforme koje je proveo i time povećao kraljevske prihode četiri do pet puta, što je omogućilo osnivanje stalne najamničke vojske.

Osim što je imao goleme prihode, Matija Korvin osvojio je i mnoge susjedne zemlje, npr. dijelove Austrije, Češke i Šleske te je uzeo i titulu kralja Češke. Posebna zasluga Matije Korvina je zaustavljanje napredovanja snaga Osmanskog Carstva nakon pada Bosne. Naime, njegove snage oslobodile su Jajce te je organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu kao štit od daljnjih osmanlijskih prodora. Time je bio uspostavljen obrambeni sustav koji se protezao od Beograda, preko Jajačke i Srebreničke banovine te Senjske kapetanije, do kraljevskih gradova u južnoj Hrvatskoj (Ostrovica, Knin, Klis). Iz toga je obrambenog sustava Matija tijekom 1470-ih i početkom 1480-ih vodio vojne pohode protiv Osmanlija u Bosni i Srbiji.

H.H.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

tri × 4 =