Podijeli

„Ja sam Kata Šoljić, Hrvatica, majka iz Vukovara. Rodila sam i odgojila šestero djece, četiri sina i dvije kćeri. Moja četiri sina i zet darovali su svoje živote za slobodu i obranu svoje domovine Hrvatske od srpskog agresora u Domovinskom ratu 1991. godine. (…) Nisam završila nikakvu školu. Jedva se znam potpisati. Život me nije nikada mazio. I stoga sam naučila i još učim najvišu životnu školu, a to je škola ljubavi i žrtve za svoje bližnje i za svoju obitelj“, kazala je jednom prilikom Kata Šoljić koja je preminula u dubokoj starosti na današnji dan, 8. srpnja 2008. godine…

Žena je to koja na poseban način simbolizira žrtvu svih majki čija su djeca nastradala u Domovinskom ratu. Njezino ime u Hrvatskoj je poznato svima, no malo ljudi zna tko je ustvari „vukovarska majka hrabrost“. 

Kata Šoljić, djevojački Tikvić, rođena je 1922. godine u Vukšiću Donjem, kod Brčkog. Svoju golgotu započela je s trinaest godina, kada joj umire otac. S 18 godina udala se u susjedno selo Ulice za Antu Šoljića, s kojim je kasnije imala četiri sina i dvije kćerke. U Drugom svjetskom ratu izgubila je četvoricu braće koji su bili u vojsci NDH. Jedan je poginuo u borbama kod Našica, jedan nestao, a preostala dvojica, zajedno sa suprugom Antom, predali su i potom su streljani, dok se suprug izvukao i nakon „križnog puta“ vratio kući. Nakon rata živjeli su skromno i ponosno, no Ante Šoljić u brčanskom je kraju bio izložen stalnim progonima. Stoga su se, u potrazi za mirnijim životom, preselili u Srijemske Čakovce nedaleko Vukovara.  Suprug joj umire 1981. godine, a ona seli u Vukovar u kojemu je ostala do početka Domovinskog rata, a onda privremeno odlazi u Mađarsku te u progonstvo po mnogim mjestima u Hrvatskoj.

U Domovinskom ratu život za slobodu Hrvatske i obranu grada Vukovara položila su sva četiri njezina sina: Niko, Mijo, Ivo i Mate. Najstariji sin Niko imao je 49 godina kad je zarobljen u borbama prije pada Vukovara. Odveden je u koncentracijski logor Srijemska Mitrovica. Ondje je zvjerski mučen i ubijen udarcem u glavu u prosincu 1991. Za njim su ostala tri sina. Drugi sin Mijo, tri godine mlađi od Nike. Njegovi susjedi Srbi su ga zarobili u njegovoj kući u Srijemskim Čakovcima, a zatim i ubili u kukuruzištu na dan pada Vukovara 18. studenoga. Treći Katin sin Ivo, poznat pod nadimkom “Veliki Džo” imao je 43 godine kad je poginuo. Krenuo je u proboj iz Vukovara, upao u neprijateljsku zasjedu te je pokušavajući izvući se iz zasjede skočio u Dunav i utopio se u hladnoj i nabujaloj rijeci. Najmlađi sin Mato poginuo je još na početku rata u borbama oko vojarne JNA u Vukovaru 19. rujna 1991.

-SRAMOTNO: Fratri zabranili postavljanje spomen biste Kate Šoljić u crkveno dvorište kod Brčkog!…

Tragedija Kate Šoljić nastavila se i nakon rata jer je prošlo 12 godina, sve dok tijelo sina Nike, nije posljednje pronađeno u grobnici kod Srijemske Mitrovice. Njegovo tijelo pronađeno je gotovo slučajno jer nije položeno u masovnu grobnicu već je nakon mučenja pokopan u zabačenoj, neoznačenoj grobnici. Iako je ostala bez sva četiri sina, Kata Šoljić nije klonula duhom već je naprotiv u javnosti pozivala na mir i staloženo objašnjavala kako njezini sinovi nisu poginuli.

Predsjednik Franjo Tuđman odlikovao je Katu Šoljić za osobite zasluge u promicanju moralnih i društvenih vrijednosti, a od udruge branitelja invalida i udovica Domovinskog rata primila je nagradu Junakinje Domovinskog rata. Preminula je u bolnici Sveti Duh u Zagrebu, a pokopana na vukovarskom Novom groblju. Park u zagrebačkom naselju Trešnjevka nosi njezino ime.

„Ni jednog tijela, ni jednog groba nad kojim bih zaplakala. No, moji sinovi svoje živote nisu dali uzalud. Ostali su da brane svoj grad, takvi su bili moji sinovi.”
Katine su riječi koje će ostati upamćene.
Trebalo joj je dvanaest godina da pronađe i sahrani svu četvoricu sinova. Najstariji sin Niko (pronađen je gotovo slučajno na groblju u Srijemskoj Mitrovici u Srbiji) bio je posljednji kojeg su ekshumirali.
Nagrade i priznanja
• Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ju je redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za osobite zasluge u promicanju moralnih društvenih vrijednosti.
• Objavljena knjiga “Kata Šoljić – Junakinja hrvatskog Domovinskog rata”, autora Mladena Pavkovića (2004.)
• Junaci Domovinskog rata
• Snimljen dokumentarni film Mladena Pavkovića “Kata Šoljić” (snimatelj Vedran Šamanović), 2009.
• Godine 2004. godine primila je nagradu Junakinja hrvatskog Domovinskog rata koju je dodjelila Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata, koja joj je dodjeljena na poticaj Mladena Pavkovića, koji je o njoj snimio i nekoliko dokumentarnih filmova.

B.M./M.M.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

1 × dva =