Na današnji dan Nikola Zrinski postavljen je za hrvatskog bana.

Osim što je uspješno ratovao protiv Turaka, bio je političar, intelektualac i književnik. Hrvatski domoljub posvetio je život očuvanju europske i kršćanske civilizacije, ali i dobrobiti svog naroda...

Podijeli

Na današnji dan Nikola Zrinski postavljen je za hrvatskog bana i tu je funkciju obnašao do 1664. godine…

Ugledna velikaška obitelj Šubić, poslije Zrinski, tijekom Hrvatske povijesti dala je mnoge istaknute vojskovođe i državnike. Posljednji u nizu banova iz te poznate obitelji bio je Nikola Zrinski koji je 27. prosinca 1647. izabran, a u siječnju iduće godine i svečano ustoličen na najviši položaj u Hrvatskom kraljevstvu.

Osim što je uspješno ratovao protiv Turaka, bio je političar, intelektualac i književnik. Hrvatski domoljub posvetio je život očuvanju europske i kršćanske civilizacije, ali i dobrobiti svog naroda. Poginuo je 1664. pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra u blizini međimurskog naselja Gornji Kuršanec. Postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora, ali sve je zataškano. Njegovom smrću Zrinsko-frankopanska urota (pokušaj hrvatskog plemstva da se odupre nastojanjima bečkog dvora da Hrvatskoj nametne apsolutizam) izgubila je svog predvodnika.

Nikola- Šubić Zrinski

Rođen 1620. u Čakovcu zajedno s bratom Petrom školovao se u Grazu i Trnavi te na carev zahtjev sudjelovao u završnim bitkama Tridesetogodišnjega rata. Zbog iskazane hrabrosti odlikovan je naslovom „generala svih hrvatskih četa“, a zatim se kao ban istaknuo u smjelom zimskom vojnom pohodu do turskog Osijeka gdje je spalio glasoviti Sulejmanov most. Taj pothvat pronio je Nikolino ime diljem Europe pa mu je francuski kralj dodijelio naslov pera i 10 tisuća talira, a španjolski su ga Habsburgovci odlikovali Ordenom zlatnog runa.

Međutim, stalni sukobi s carskim vojskovođom Monteccucolijem oko obrane Hrvatske i pad njegova Novog Zrina, potaknuli su ga na urotu protiv carske vlasti s bratom Petrom i njegovom suprugom Katarinom te mladim Franom Krstom Frankopanom.

No prije nego što je uspio razviti neku veću djelatnost, 1664. smrtno je stradao od razjarenog vepra u lovu kod Kuršeničkog luga u Međimurju. Zauvijek je ostalo nerazjašnjeno, je li hrabroga hrvatskog bana doista usmrtio samo vepar? Postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora, ali sve je zataškano.

H.H.


Podijeli

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here