LJUDSKA POHLEPA: Čovječanstvo je od 1970. izbrisalo 60 % populacije divljih životinja…

Prirodna staništa koja su doživjela najveće štete su rijeke i jezera, gdje su se populacije divljih životinja smanjile za 83 %, najviše iz poljoprivrednih razloga i gradnje velikog broja brana....

glavata želva zapletena u napuštenoj ribarskoj mreži u sredozemnom moru
Podijeli
  • 7
  •  
  •  
  •  
  •  
    7
    Shares

Prema izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), čovječanstvo je u četrdeset godina u prosjeku izgubilo 60 % sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova. Glavne prijetnje životinjskim vrstama koje su identificirane u izvještaju izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta. Vodeći svjetski stručnjaci upozoravaju kako je uništavanje divljih životinja opasna prijetnja opstanku čitave civilizacije…

Na rubu litice

Nova procjena o značajnom smanjenju populacija divljih životinja predstavljena je u WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta 2018. Na izradi novog izvještaja Svjetskog fonda za zaštitu prirode (eng. World Widlife Fund, WWF) sudjelovalo je 59 znanstvenika iz cijeloga svijeta te se u njemu navodi kako sve veća ljudska potrošnja hrane i resursa uništava mnogobrojne dugovječne životinjske vrste na Zemlji, o kojima je čovjek zbog mnogočega ovisan.

„Trenutno se nalazimo na rubu litice, a ako navedeni gubitak usporedimo s gubitkom od 60 % u ljudskoj populaciji, to bi bilo ekvivalentno depopulaciji Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Afrike, Europe, Kine i Oceanije – to su pravi razmjeri onoga što smo učinili“, rekao je Mike Barrett, izvršni direktor znanosti i konzervacije pri WWF-u.

„Vremena za spas je sve manje“, navodi prof. Johan Rockström, vodeći svjetski stručnjak za održivost na Institutu za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu. „Zemlju možemo zaštititi samo putem rješavanja problema povezanih s ekosustavima i klimom te stvoriti stabilan planet za budući razvoj čovječanstva na njemu.“

Najveća odgovornost je na čovjeku

Mnogi znanstvenici vjeruju da je na Zemlji već počelo šesto masovno izumiranje za koje je najodgovorniji upravo čovjek. Ostale nedavne analize pokazale su da je od početka civilizacije čovječanstvo uništilo 83 % svih sisavaca i polovicu biljaka te da će, čak ako se uništenje i sada zaustavi, trebati 5-7 milijuna godina za oporavak prirodnog svijeta.

Zoološko društvo u Londonu ustupilo je WWF-u Indeks živućeg planeta (eng. The Living Planet Index, LPI), koji služi kao mjera za bioraznolikost i ukazuje na činjenicu kako su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova u prosjeku opale za 60 posto u razdoblju između 1970. i 2014. godine, koja je ujedno i posljednja godina s dostupnim podacima. Radi se o prosječnim vrijednostima za navedeno vremensko razdoblje, a prije četiri godine, pad je primjerice iznosio 52 %. Indeksom se prati ukupno 16.704 populacije 4.005 vrsta kralježnjaka.

Glavne prijetnje vrstama izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa te prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta. Tri četvrtine svih zemljišta na Zemlji danas je ugroženo zbog ljudskih aktivnosti. Sljedeći najveći uzrok gubitka vrsta jest njihovo ubijanje za ljudsku prehranu, što je uzrokovalo gubitak oko 300 vrsta sisavaca, a oceani su također izloženi prekomjernom izlovu ribljih vrsta.

Izvještaj o živom planetu 2018. se usredotočuje i na važnost te vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Godišnje, na svjetskoj razini, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara, a osigurava i svjež zrak, čistu vodu, hranu, energiju, lijekove i druge proizvode i materijale. Ljudske djelatnosti pak, neprihvatljivo uništavaju prirodu, prijeteći dobrobiti sadašnjih i budućih generacija.

Čovječanstvo sve te dobrobiti prirode uzima zdravo za gotovo, ne radeći ništa zauzvrat i ne djelujući protiv njenog uništenja.

Značajan utjecaj predstavlja i kemijsko onečišćenje: zbog kontaminacije polikloriranim bifenilima (PCB spojevi) polovica svjetske populacije orka kitova osuđena je na izumiranje, o čemu smo nedavno pisali i na našem portalu. Globalna trgovina uvodi invazivne vrste i bolesti, a osim kitova, ugroženi su i vodozemci i to gljivičnom bolešću za koju se pretpostavlja da je šire trgovine kućnih ljubimaca.

Najgore pogođena područja

Najgore su pogođena područja Južne i Srednje Amerike, u kojima opadanje populacije kralježnjaka iznosi 89 %, ponajviše zbog deforestacije šuma koja su bila područja bogatog divljeg svijeta. U tropskoj savani zvanoj Cerrado, svaka dva mjeseca izbriše se područje veličine Velikog Londona.

„Ovo je klasičan primjer gdje je nestanak vrsta rezultat naše vlastite potrošnje, budući da je deforestacija, odnosno krčenje šuma, potaknuto širenjem poljoprivredne proizvodnje, posebice soje, koja se potom izvozi u zemlju poput Velike Britanije za prehranu svinja i pilića“, upozorava Mike Barrett.

Prirodna staništa koja su doživjela najveće štete su rijeke i jezera, gdje su se populacije divljih životinja smanjile za 83 %, najviše iz poljoprivrednih razloga i gradnje velikog broja brana. Iz navedenog se ponovno ističe izravna veza između prehrambenog sustava i iscrpljivanja divljih životinja.

„Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i mjesta divljeg svijeta je općenito pokazatelj našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost“, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala te upozorio kako je prekomjerna potrošnja ljudi naš temeljni problem. „Ne možemo više zanemarivati utjecaj sadašnjih neodrživih proizvodnih modela i rasipnih životnih stilova“, tvrdi Lambertini.

Poziv na djelovanje

Izvještaj o živom planetu 2018. ističe mogućnosti kojima globalna zajednica prirodu može zaštiti i obnoviti već do 2020. godine, kada se očekuje da će svjetski čelnici na sastanku UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti donijeti nove obveze za zaštitu prirode.

WWF poziva svjetske čelnike, tvrtke i civilno društvo na razvijanje okvira za djelovanje i nakon 2020. godine, budući da je ovo izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i neophodan „globalni sporazum za prirodu i ljude“.

„Mi smo prva generacija koja je svjesna da uništava naš planet i posljednja koja može nešto učiniti za njega“, tvrdi Tanya Steele, izvršna direktorica WWF-a.

Klara Perović / Ekovjesnik


Podijeli
  • 7
  •  
  •  
  •  
  •  
    7
    Shares

3 KOMENTARI

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

šesnaest + jedan =