Podijeli

Još se nisu u Sarajevu kod dijela bošnjačke javnosti stišali prijepori o tome je li trebala u Ankari ‘posredovati’ u približavanju Bošnjaka i Hrvata koji razmjenjuju oštru retoriku o izmjeni izbornog zakonodavstva, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović već sutra stiže u glavni grad BiH.

Ondje će je dočekati prosvjednici okupljeni u udruženje Bošnjački pokret za ravnopravnost koji predvodi bivši dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA) Sejfudin Tokić koji Grabar-Kitarović uspoređuje s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom i njegovom navodnom agresorskom politikom tijekom rata.

Iste greške iz Jugoslavije

Istoga dana na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH upravo je na dnevnom redu prijedlog izmjena Izbornog zakona koje su predložile hrvatske, ali i bošnjačke stranke što je svojevrsni Dan D za sve buduće procese. U tjednu velikih političkih prijepora, entitet FBiH nalazi se pred kolapsom zakonodavne vlasti, a u Hercegovini su na dva mjesta oskvrnuti križevi s ispisanim porukama o Herceg-Bosni te nasilno uklonjene zastave. U međuvremenu bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović ipak se usprotivio da se Grabar-Kitarović uskrati dobrodošlica, što su od njega tražile oporbene stranka s bošnjačke ljevice, a predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog Sabora BiH Božo Ljubić ipak očekuje da će predsjednica ‘prijateljske države biti dočekana u prijateljskom ozračju’.

Unatoč pripremljenom folkloru, ovaj posjet bit će vjerojatno prethodnica puno šire političke i diplomatske akcije SAD-a i EU da se u BiH usvoje izmjene Izbornog zakona. I dok bošnjačke stranke inzistiraju na tome da se provede presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci koji inzistira na tome da i predstavnici manjina, koji po posljednjem popisu predstavljaju oko 3 posto pučanstva, imaju mogućnost kandidirati se za najviše funkcije u državni poput člana BiH Predsjedništva i nacionalno koncipiranog Doma naroda, dotle po presudi Ustavnog suda BiH, koji je ranije uputio Božo Ljubić, traži se da se zaustavi manipulacija izborom Hrvata (kojih je oko 15,3 posto) u vlasti od većinskih Bošnjaka. Ova presuda je u suštini i pokazala kakvu budućnost i ustroj zemlje vide Hrvati i Bošnjaci.

Bošnjački političari stalno pokušavaju nametnuti većinski koncept poput Srba u Jugoslaviji što bi u ovome slučaju podrazumijevalo apsolutnu dominaciju nad Hrvatima, dok pak hrvatski predstavnici u BiH inzistiraju na autonomnom izboru narodnih predstavnika. S obzirom na to da se pak bošnjačke stranke protive ostvarenju institucionalne ravnopravnosti, sve snažnije se mogu čuti zagovori da je jedina alternativa ovoj minorizaciji stvaranje vlastitog entiteta.

Stoji to i u izvještaju Monitoring tima Vijeća Europe (VE) čija će rezolucija sljedećeg tjedna biti na dnevnome redu Opće skupštine u Strasbourgu.

U tome izvještaju stoji da srpski predstavnici inzistiraju na odcjepljenju Republike Srpske od BiH, a da je ta zemlja i sada poluprotektorat s međunarodnom upravom, što daje potpuni legitimitet i predsjednici Grabar-Kitarović za djelovanje u BiH, tvrdi Ljubić. Zbog toga je stvaranje uvjeta za održavanje normalnih izbora na jesen ove godine koji bi pomogli stabiliziranju odnosa Bošnjaka i Hrvata ključna za budućnost zemlje.

Veliki test za to bit će i odgovor hoće li Željko Komšić koji je u dva navrata bio biran za hrvatskog člana BiH Predsjedništva na jesen dobiti novi mandat za tu poziciju. U slučaju da se to dogodi, te se ne postigne dogovor o načinu izbora izaslanika za Dom naroda će se Hrvati i Bošnjaci nastaviti još snažnije sukobljavati, a Federacija BiH posve pouzdano neće moći izabrati gornji dom parlamenta, nacionalno koncipirani Dom naroda, a nakon toga po složenoj proceduri izabrati predsjednika ovoga entiteta i vladu,donosi dnevnik ba.

Raspuštanje parlamenta

U tome bi ih možda već u ovome mjesecu mogao preduhitriti predsjednik FBiH Marinko Čavara iz HDZ-a BiH. On je, očito taktizirajući oko dobivanja bolje pozicije za izmjene Izbornog zakona, nagovijestio mogućnost raspuštanja federalnog parlamenta pravdajući to nedonošenjem proračuna za ovu godinu. Na to ga tjera aktualni entitetski ustav. – Ja sam to bio obvezan učiniti 3. siječnja.

Međutim, procjenjujem da bi to bilo štetno za stanovnike i samu FBiH. No, ako se pokaže da prevladava druga opcija – sukobljavanje u parlamentu, nesuradnja, loši zakoni i dalja destrukcija odnosa koji su vodili lošijem stanju, onda normalno da ću poduzeti manje loše rješenje u interesu FBiH i njezinih građana – rekao je Čavara za Večernjak.

Kriza, ako se ne zaustavi, mogla bi BiH dovesti na rub kaosa te je tako posve izbaciti i iz posljednjeg vagona koji vodi k EU. Tamo već dulje vremena čekaju s Kosovom.

A.G.


Podijeli