Kopriva: apsolutno najmoćniji lijek iz prirode…Kopriva je čudotvorna za zdravlje, evo zašto

Naši stari su brojne tegobe i zdravstvene probleme liječili koprivom...

Kopriva -lijek
Podjelite

Kopriva spada u zeljaste biljke i vrlo je ljekovita. Posebno je cijenjen njezin čaj koji ima jako puno ljekovitih svojstava…

Znamo da su naši preci svoje zdravstvene tegobe najčešće liječili na prirodan način. Kopriva je u tome igrala veliku ulogu. Ova je rasprostranjena biljka stari narodni lijek koji pomaže kod infekcije mokraćnog mjehura, kod prevencije bubrežnih kamenaca, pročišćava krv, a kako je izuzetno bogata željezom jača slabokrvne osobe. Kopriva je korisna i kod reume, reguliranja probave, spriječava opadanje kose te smanjuje živčanu napetost. Pomaže i kod virusnih i bakterijskih infekcija, alergija te jednostavno jača imunitet. Kopriva sadrži bjelančevine i masti, a od minerala kalcij, fosfor, željezo, magnezij, vitamine…

Malo koja biljka ima tako opsežan popis provjerenog ljekovitog djelovanja na ljudsko zdravlje kao što to ima kopriva: alergije, prehlada, giht, reuma, išijas, bolesti jetre, žuči i slezene, loša probava, čir na želucu i dvanaestercu, dijabetes, bubrežni kamenci, upala mokraćovoda, anemija, kožne bolesti, povećanje prostate, zdravlje kose. Ubrzava metabolizam, jača imunitet, sprječava upale, zaustavlja krvarenje. Potiče obnovu stanica pa tako pomaže i kod obnove hrskavičnog tkiva. Na popisu ljekovitog djelovanja koprive su i najteže bolesti, kao što su rak slezene i leukemija…

Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi. Čaj od koprive odličan je za čišćenje organizma. Daje sjaj koži, rješava problem s aknama i kožnim oboljenjima. U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, grčeve u trbuhu, čireve, bolesti pluća… Osvježvaa kod umora i iscrpljenosti. Naime, mlado lišće koprive sadrži 20 puta više vitamina C nego zelena salata.

Od lijeka do tkanine

Po svemu, kopriva je doista nevjerojatna biljka. Prati ljudski rod od prvih civilizacija do današnjih dana. Kopriva odvajkada ljude liječi, hrani i odijeva. Drevni narodi nisu mogli znati njezin kemijski sastav, ali su znali sve njene blagodati. Stari Egipćani koristili su čaj od koprive protiv kostobolje i reume. Pomoću koprive stari su Rimljani osvojili svijet. Legionari bi je nosili sa sobom ili bi je usput brali da bi nakon dugih napornih marševa u njoj namakali noge. Ili bi ih trljali koprivom da pobude cirkulaciju. I kuhali bi je zajedno s mesom kako bi meso bilo mekše.

Starogrčki liječnik Hipokrat već je 400 godina prije Krista poznavao 60-tak lijekova od koprive. Njegov isto tako slavni sljedbenik Galen (129. – 200. poslije Krista) propisuje koprivu kao lijek kod gangrene, krasta i rana u ustima, krvarenja iz nosa, za liječenje astme, upale slezene i plućne maramice te kao sredstvo za poticanje mokrenja i stolice.

Pravo čudo Božje

Čaj od kopriveNaravno, ono što iz koprive žari i pali nije vatra starih božanstava, već čista kemija. Ta žareća supstanca mješavina je histamina, acetilkolina, seratonina i mravlje kiseline. A one guste dlačice na stabljici i listovima koprive zapravo su šuplje i krute žaoke od lako lomljivog minerala – silicija. Pri ubodu, vrhovi tih krhkih silicijevih dlačica-bodljika-cjevčica se slome – i u kožu uliju onu opaku kemijsku mješavinu koja peče poput vatre i izaziva plikove.

Uz to, danas se zna: cijela biljka – i korijen i stabljika i list i cvijet prepuni su upravo onih prirodnih elemenata bez kojih ljudski organizam ne može opstati: kalija, kalcija, željeza, fosfora, magnezija, natrija; vitamina C, B2, B5, K… I posebno karotena – provitamina A, nužnog za dobar vid, zdravu kožu i kosu, za liječenje infekcija usta, nosa i grla, za zdravlje cijelog dišnog i probavnog sustava.

Za usporedbu: u pola kilograma kopriva ima tri puta više provitamina A od dnevne potrebe ljudskog organizma; u 10 grama špinata ima 10 miligrama kalcija i 8 miligrama magnezija, a 10 grama koprive sadrži čak 290 miligrama kalcija i 86 miligrama magnezija.

Suvremena znanost otkrila je i to da kopriva sadrži i pigment kvercetin. Taj flavonoid je snažni antioksidans i antihistaminik koji smanjuje jake upale. Upravo sama kopriva lijek je za kožnu bolest koprivnjaču (urtikariju) i za druge osipe i kožne alergijske reakcije.

Eto, zapravo je to pravo čudo Božje – taj spoj i ustroj kemijskih supstanci, tvari, minerala i vitamina u jednoj takvoj neuglednoj biljci, koja obilato raste i širi se po zakutcima i zapuštenim mjestima. Ali uvijek blizu naselja i uvijek ljudima na dohvat ruke.

Vrste koprive: velika, mala, mrtva

Kada govorimo o koprivi (latinski naziv je Urtica dioica), najčešće mislimo na tzv. veliku koprivu  (Urtica major Kanitz). Ali sve to uključuje i jednako rasprostranjenu malu koprivu (Urtica Minor Moench, Urtica urens) kao i sve njihove botaničke varijacije opskrbljene žaokama.

Da biste ipak znali što berete, navest ćemo njihove osnovne razlike. Kao prvo, velika kopriva je trajnica, dok je mala kopriva jednogodišnja biljka. Velika može narasti i do 150 cm, a mala do 60 cm. Velika ima guste dlačice i grubo nazupčane listove, a listovi male koprive su elipsasti.

Za razliku, mrtva kopriva – bila ona bijela, crvena ili žuta – nema žaoke, ali se također bere kao vrijedan lijek i krepka proljetna hrana.

Uzgoj koprive

Ovdje je ponajprije riječ o skupljanju i korištenju koprive “na malo”, za vlastite potrebe. Uzgoj koprive “na veliko”, posebna je priča.

Dakle, ako vam neko bogatije stanište koprive baš i nije na dohvat ruke, evo osnovnih uputa kako da ju sami uzgojite.

Kopriva se razmnožava na dva načina: sjemenom i podzemnim vriježama, poput metvice ili jagode. Premda nije izbirljiva što se tiče tla i sunca, nemojte očekivati da će kao korov buknuti čim sjeme bacite u zemlju. Kopriva treba rahla i humusna tla, dobro prožeta stajskim gnojem. Slabo će se uhvatiti u teškoj i zatučenoj zemlji. Sam sastav koprive govori da voli dušik i kalij pa joj treba na početku i tijekom rasta dodavati gnojiva bogata dušikom (organsko ili umjetno mineralno gnojiv KAN).

Ako koprivu sijete, najbolje je da sjeme prikupite sami (tijekom kolovoza i rujna). Kilogram sjemena inače stoji između 1.500 i 2.000 kuna, a za vlastite potrebe bit će vam više nego dovoljna količina koja stane u šaku. Ako sjeme posijete pred zimu, prije nego što se temperatura spusti ispod ništice, kopriva će niknuti u proljeće. Sigurniji način za uspješan uzgoj su – presadnice. Koprivu posijte u toplu zemlju tijekom svibnja i “flance” presadite ujesen.

Svoje koprivište možete zasnovati i ukopavanjem vriježa. Ujesen ili  početkom proljeća najprije pripremite tlo na mjestu gdje ćete saditi koprivu. Usitnite zemlju, dodajte stajskog i dušičnog gnojiva. Iskopajte zdrave vriježe koprive (bez korijena) dužine oko 25 cm i odmah ukopajte u pripremljeno tlo na dubini od 10-tak cm i razdaljinu od 30-tak cm. Vriježe ne držite dugo izvan zemlje.

Koprivu je u početku dobro okopavati, plijeviti i u proljeće prihraniti. Kopriva može postati i izvor dobre zarade jer su danas njeni ekstrakti sastavni dio mnogih farmakoloških lijekova. A ako kopriva opet postane jedna od osnova tekstilne industrije, mogli bismo uskoro umjesto plantaža pamuka imati plantaže koprive.

Branje koprive i skupljanje sjemena i korijena

Ubrana koprivaKopriva ne bira mjesto gdje će rasti, ali mi možemo i trebamo izabrati mjesto gdje ćemo je brati. A to mjesto neka bude – daleko od prometnica i industrijskih pogona. Dan neka bude suh i sunčan. Dakle, ne ni rano ujutro dok je rosa, a niti navečer, kada je  koncentracija ljekovitih tvari u bilju najmanja.

Obući ćemo odjeću dugih rukava i dugih nogavica. O staništu ovisi hoćemo li obuti gumene čizme. Uzet ćemo košaru, rukavice i škare ili srp. Ako skupljamo i korijen, ponijet ćemo oštru lopaticu ili, još bolje, kopaču (štihaču, ašov) da nam kod visoke koprive ne strada lice. Premda nam to vjerojatno neće trebati jer kopriva, kako rekosmo raste u mekom i rahlom tlu.

Najprije treba biti siguran da su stabljike zdrave. Moraju izgledati jedro i svježe zeleno. Treba dobro pogledati – jer koprivu rado napadaju biljne uši, koje se u grozdu nakupe u njezinom gornjem dijelu. Prisustvo bubamare na koprivi često je znak da su uši na djelu, budući da se bubamare njima hrani. Te uši na koprivi također su jedan paradoks, poput onog da stvara plikove, a liječi koprivnjaču. Naime, kopriva je, kako ćemo kasnije vidjeti, odlično sredstvo upravo za suzbijanje ušiju na vrtnom bilju.

Na starim staništima kopriva raste u gustim grmovima pa će najslabiji primjerci biti neugledni, slabih i pri dnu žutih listova. Kad već možemo birati, valja izabrati najzdravije primjerke.

Prije svega, u proljeće skupljamo mlade vrhove, s gornjih 4 do 6 listova. Dakle, postupit ćemo kao kod šparoga – treba nam samo mladi vrh, bez žilavih vlakana. To nam onda može poslužiti kao prvi proljetni vitaminski obrok – za juhu, varivo, prilog, za sirup ili sok. Od svježe koprive također se može spraviti čaj ili uvarak, a od svježeg korijena uvarak i tinktura.

U proljeće možemo skupljati i cijelu biljku s korijenom. Kopriva cvate od svibnja do rujna. Listove valja pokupiti prije cvatnje. Istraživanja su pokazala da bi listovi koprive nakon cvatnje mogli biti štetni za bubrege.

Novu koprivu možemo brati ujesen, prije nego što ju ubije mraz. To je važno kada se radi o koprivi za unutarnju upotrebu. Kada se kopriva koristi za vanjsku upotrebu možemo brati cijelu biljku – od proljeća do jeseni.

Sjeme koprive skuplja se u kolovozu ili rujnu. Korijen koprive skuplja se rano u proljeće i u kasnu jesen jer to je vrijeme kada ga ne iscrpljuje vegetacija biljke. Nasuprot savjetima da se kopriva pokosi u proljeće dok je još mlada – nemojte to činiti! Tako rade uzgajivači koprive “na veliko”. A vi svojoj dajte priliku da se širi sama, kako bi je mogli i dogodine brati.

I inače, sakupite količinu koja će zadovoljiti vaše potrebe kroz godinu. Računajte da za kilogram suhog lista treba ubrati pet do pet i pol kilograma svježih listova koprive.

Sušenje koprive

Koprivu sušimo u tri oblika – listove, korijen i cijelu stabljiku. Svaki oblik ima svoju namjenu – čaj, tinktura, kupka. Nakon berbe, stabljiku koprive možete ostaviti jedan dan razgrnutu na suhom, prozračnom i sjenovitom mjestu da malo svene kako biste s njom potom lakše manipulirali.  Stavljamo ju sušiti tako da biljke rasporedimo na prostirku od papira, trske ili slame u tankom sloju. Listove možemo odvojiti odmah, a možemo i kasnije kada se stabljika već napola osuši. Jako je važno da je mjesto suho. Ako je ljeto s puno kiše i vlage, koprivu treba dosušiti u zatvorenom prostoru, na umjerenoj temperature – između 37 i 38 stupnjeva. Nepravilno osušena kopriva poprimi smeđu boju i sasvim izgubi ljekovita svojstva.

Korijen koprive se ne pere. Treba ga samo dobro iščetkati četkom za čišćenje povrća i odmah staviti na sušenje, može na isto mjesto i pod istim uvjetima kao i list, odnosno stabljiku. Korijen ne smije stajati u vodi niti biti na vlažnom mjestu.

I list i korijen usitnimo kada su sasvim suhi. Suha biljka čuva se u papirnatim ili platnenim vrećicama ili u dobro zatvorenoj staklenoj posudi, na tamnom mjestu.

KOPRIVA KAO LIJEK

Naravno, sve to o čemu smo dosad govorili otpada, ako nemate baš nikakvu mogućnost ili volju da se sami bavite koprivom. U biljnim ljekarnama na raspolaganju su vam svi oblici prerađene koprive, a u trgovačkim centrima sva moguća pakovanja čaja. Kopriva je dostupna i  kao osušeni list i kao osušena cijela usitnjena stabljika i kao zamrznuti osušeni list, čemu se u novije vrijeme pripisuju osobita ljekovita svojstva. Možete je kupiti kao tinkturu, kao ekstrakt, a prodaje se i u kapsulama.  Kopriva se kao lijek najčešće koristi kao čaj, tinktura, kupka, sok i sirup.

Masaža koprivom

No, ima ljekovitih postupaka i pripravaka za koje će vam ipak zatrebati isključivo svježe ubrana kopriva. Osim soka i sirupa, to je prije svega masaža koprivom (urtikacija). Masaža ili šibanje koprivom od davnina se primjenjuje kao efikasno sredstvo kod bolova od artritisa, reume, išijasa. I danas, mnogi stariji ljudi rado će vam i živo svjedočiti kako nema boljeg sredstva protiv bolova u zglobovima i križima od žarenja bolnih dijelova tijela koprivom. Jer, kopriva tjera na rad slabo tijelo, pobuđuje mišiće, živce, limfu, pojačava cirkulaciju. Sjetite se starih Egipćana i rimskih legionara.

Kada tome dodamo suvremena saznanja da kopriva u obliku čaja, tinkture, soka, sirupa potiče mokrenje, djeluje protuupalno, uklanja natrij iz organizma, k tome još potiče i obnovu stanica pa time i obnovu hrskavičnog tkiva – jasno je koliko se kopriva ne može dosta nahvaliti kao lijek za bolove u kostima, zglobovima i križima. No, neće svi ljudi jednako podnijeti žarenje koprivom. Ako su senzacije burne, bolje je ne koristiti tu metodu.

Priprema čaja od koprive

Čaj od koprive može se pripremiti od lista i stabljike koprive te od korijena koprive.

Suha koprivaRecept za čaj od lista stabljike je jednostavan: dvije čajne žličice osušenog i usitnjenog lista koprive (ukupno oko četiri grama) stavimo u dva decilitra uzavrele vode, sklonimo s vatre, poklopimo i ostavimo da odstoji 20 minuta.

Čaj možemo pripremiti i od svježe biljke. Optimalni recept je: uzmemo 30-tak grama mladih gornjih dijelova stabljike s listovima i kuhamo 5-6 minuta u 6 dl vode. Ostavimo da odstoji dok se ohladi. Ocijedimo i količinu koju ćemo popiti podgrijemo da bude topla, ugodna za piće. Količina je dostatna za jednodnevnu upotrebu kod liječenja – tri puta po šalicu dnevno.

Dnevnu količinu čaja od korijena koprive pripremit ćemo tako da šest žličica usitnjenog suhog korijena koprive stavimo u šest decilitara hladne vode, dvije-tri minute uz miješanje prokuhamo, pustimo da se ohladi i procijedimo.

Tinktura od koprive

Korijen koprive se skupi i očisti na opisani način. Nareže se na sitno i stavi u teglu, onakvu kakvu inače koristimo za zimnicu. Uzmemo jaku neutralnu rakiju (40 posto alkohola), može lozovača, komovica …

Napunimo korijenom teglu tri prsta ispod vrha. Nalijemo rakiju da prekrije korijen. Zatvorimo dobro zaptivajućim poklopcem. Ostavimo da stoji dva tjedna na tamnom i toplom mjestu, uz povremeno okretanje.

Tinktura se priprema i od suhog korijena. Osušimo korijen koji smo sami iskopali. Ili ga kupimo kod travara odnosno u biljnoj ljekarni. Ako nemamo domaće rakije kupimo i pola litre čistog medicinskog alkohola jačine 80 posto. Razblažimo ga destiliranom vodom – 50:50. Postupak je isti kao kod svježeg korijena, s tim da ćemo postupak otapanja, ovisno o temperaturi, produžiti na tri tjedna do mjesec dana. Korištenje:  tri puta dnevno po 20 kapi u pola decilitra po mogućnosti izvorske vode – i popijemo naiskap poput aperitiva prije jela.

Sok od koprive

Najjednostavniji je način da svježe ubrane vrške mlade koprive stavite u sokovnik. Vrlo je djelotvoran u liječenju pojedinih bolesti. Uzima se po jedna velika žlica tri puta dnevno. Budući da nije baš ugodnog okusa može se pomiješati s medom.

Sok se može pripremiti i otapanjem vrhova mlade koprive u vodi. Naberite 20-tak vrhova i stavite u litru hladne vode. Drugi dan koprivu u toj vodi dobro istiještite i procijedite. Za bolji ukus dodajte sok od naranče ili limun pomiješan s medom. Popijte kroz dan.

Bolesti i doziranje

Pripravke od koprive uzimat ćemo na opisane načine kao pomoć kod liječenja upala mokraćnih kanala i mjehura, u prevenciji bubrežnih kamenaca, kod pojave krvi u mokraći, kod prejakog menstrualnog krvarenja, kod slabokrvnosti, kod bolesti jetre, vodene bolesti, gihta, čira na želucu i na dvanaestercu, kod plućnih bolesti i alergija, kod kožnih bolesti.

Pripravci od koprive lagano će sniziti šećer u krvi, smirit će živčanu napetost, pomoći će kod tumora slezene, potaknut će obnovu stanica kod istrošene hrskavice, povoljno će utjecati na jačanje imuniteta i na suzbijanje virusnih i bakterijskih infekcija, pomoći će kod povećane i upaljene prostate …

Prevencija 

Preventivno, dovoljna je jedna šalica čaja od koprive. Za liječenje pojedinih bolesti piju se tri šalice čaja dnevno prije glavnih obroka. Tinktura se također uzima tri puta dnevno po 20 kapi u malo tekućine. Da bi liječenje bilo učinkovito pripravci od kopriva moraju se uzimati redovno najmanje mjesec dana.

Naravno, ne smije se koristiti istodobno puna doza čaja i tinkture ili ostalih pripravaka za unutarnju upotrebu. Isto tako, ako u proljeće imamo za objed mladu koprivu, nije uputno piti čaj i koristiti tinkturu ili sok. Ovisno o bolesti možemo koristiti kombinaciju čaja list – korijen. Isto tako za pojedine bolesti koristit ćemo učinkovite kombinacije koprive s drugim ljekovitim biljem.

Protiv upala

Protuupalno djelovanje koprive povezano je s njezinim sastavom u korelaciji s ljudskim organizmom, prije svega s polisaharidima, lektinima i prostaglandinima, tj. s izmjenom tvari na staničnoj razini. Drugo, kopriva povećava volumen mokraće pa „ispire“ bakterije kroz mokraćni sustav.

Protiv alergija

Kao efikasan lijek protiv alergije, posebno kada se radi o peludnoj groznici, kopriva se koristi od davnina. Mnogi američki liječnici i danas koprivi daju prednost u odnosu na suvremene farmaceutske pripravke. Današnji lijekovi koji se dobivaju na recept mogu uzrokovati nesanicu, viski krvni tlak, pospanost, suhoću sinusa. Osim toga tijekom vremena gube djelotvornost. Kopriva nema takvih nuspojava. Dokazala su to i neka američka znanstvena istraživanja.  Pijenje čaja od koprive kroz duže vrijeme može spriječiti sezonske alergije, ili ublažiti simptome kao što su kihanje i svrbež što ih uzrokuje alergijski rinitis. Časopis “Planta Medica” objavio je rezultate kliničkih ispitivanja koji pokazuju da su kod osoba s alergijskim rinitisom koje su tjedan dana pile čaj od koprive smanjeni simptomi u usporedbi s placebo skupinom.

Za probavu

Liječenje koprivom uključuje giht, proljev i dizenterija, bolesti želuca, tankog i debelog crijeva, hemoroide. Ako prilikom pijenja čaja od koprive na tašte osjetite nelagodu u želucu, popijte čaj lagano zagrijan poslije jela, poput digestiva. Kopriva se i ovdje obično koristi zajedno s drugim biljem, ovisno o bolesti.

Dišni organi

Čaj je dobar ekspektorans, kod kašlja uklanja sluz u plućima, smanjuje upale dišnih putova, preporučuje se kod astme. Tinktura se koristi i za gripu, prehladu, bronhitis i upalu pluća.

Mokraćni organi

Čaj je diuretik koji djeluje protuupalno pa se pije kod bolesti urinarnog trakta, koristi se za cistitis i nefritis.

Prostata

Pripravci od koprive tradicionalni su lijekovi i kod benigne hipertrofije prostate koja ometa mokrenje. To potkrjepljuju i najnovija klinička istraživanja. Američki časopis „Journal of  Plant Pharmacotherapy” objavio je rezultate šestomjesečnog istraživanja u koje je bilo uključeno više od 600 ispitanika s benignom hipertrofijom prostate: simptomi su se povukli kod 81 posto ispitanika koji su uzimali pripravke od koprive u odnosu na placebo skupinu. Njujorški Memorial Sloan Kettering Cancer Center otišao je korak dalje. Tamošnji istraživači objavili su da kopriva usporava rast raka prostate u laboratorijskih životinja. Što se tiče ljudi, klinička istraživanja to tek trebaju potvrditi.

Istraživanja se nastavljaju. Njemački znanstvenici se bave eksperimentima upravo utjecaja korijena koprive na rak prostate, a ruski znanstvenici eksperimentiraju s utjecajem tinkture od lista koprive na liječenje hepatitisa i upale žučnog mjehura.

Upozorenja i kontraindikacije

Što se dnevne količine tiče znanstvenici američkog sveučilišta Maryland Medical Center kažu da se smije popiti i do četiri šalice koprivinog čaja dnevno, ali uvijek uz čaj treba piti i vodu. Pojačano lučenje mokraće izazvano djelovanjem koprive traži i hranu bogatu kalijem (lisnato povrće, krumpir, banane).

Prevelike doze čaja mogu nadražiti želudac, izazvati opstipaciju pa i zadržavanje mokraće. U tim slučajevima treba prestati piti čaj od koprive.

Čaj od koprive ne preporučuje se trudnicama ni djeci mlađoj o dvije godine.

Oprez i konzultacije s liječnikom nužne su za srčane bolesnike i za ljude s oštećenim bubrezima.

Znanstvenici New York University Medical Centra upozoravaju da kopriva može pojačati djelovanje lijekova za sprječavanje zgrušavanja krvi (antikoagulansa), jer sadrži veliku količinu vitamina K. Dakle, preporuka je da se uz te lijekove ne koriste pripravci od koprive. Isto vrijedi i za lijekove za snižavanje krvnog tlaka, lijekove za snižavanje razine šećera u krvi, za antidepresive i diuretike, jer kod nekih ljudi mogu izazvati dehidraciju.

Utjecaj koprive na kožu i kosu

Već smo rekli da kopriva i izvana ima snažan utjecaj na ljudsko tijelo. Još je djelotvornija u kombinaciji s unutarnjom upotrebom. Već samo pijenje čaja čini kožu čišćom i zdravijom, a kosu čvršćom i sjajnijom. Kopriva čisti kožu od lišajeva, ekcema i drugih kožnih bolesti. Brojni preparati za njegu kože u trgovinama zdrave hrane često navode koprive kao sastojak. Budući da je kopriva i prirodni antiseptik, čaj je dobar i za ispiranje i parenje kože lica.

Jednaki učinak kopriva ima i na cijelo tijelo – od kose do nogu. Kopriva je korisna i za ozljede kože. Jaki čaj od koprive ili fini prah od suhe koprive dobra su sredstva za tretiranje uboda, te za manje posjekotine i opekline.

Kupka za tijelo

Pola kilograma svježe ubrane koprive skupa s korijenom stavite u „veš loncu“ (5 litara) i prelijte uzavrelom vodom. Ostavite da odstoji oko pola sata.  U međuvremenu, napunite dobro zagrijanom vodom. Koprivu procijedite i ulijte u kadu. U tok kupki provedite petnaestak minuta. A zatim izađite i onako mokri obucite mantil za kupanje i mirujte u toploj prostoriji još oko sat vremena.

Kupka za noge

Prije podne naberite pola kilograma koprive skupa s korijenom i potopite u „veš loncu“ pun hladne vode (5 litara).  Navečer sve zagrijte do ključanja. Skinite s vatre i kupku pustite da se ohladi do temperature na kojoj u njoj možete držati noge. Ne vadeći koprivu močite noge dok kupka ne postane mlaka. Nakon toga nemojte je baciti – uz podgrijavanje možete ju koristiti još u iduća dva dana.

Njega kose

Protiv opadanja kose i peruti korisna je tinktura od korijena koprive. Dvadeset kapi alkoholne tinkture, pripremljene na prije opisani način, razmutite u decilitru vode i vrhovima prstiju utrljajte u vlasište. Ostavite da djeluje najmanje pola sata pa kosu operite, opet blagom koprivinom kupkom ili neutralnim blagim medicinskim šamponom.

Za jačanje korijena i poticanje rasta mlade kose korisna je i svojevrsna tinktura u obliku mješavina jakog koprivinog čaja i jabučnog octa. Dekagram suhog lista ili pet dekagrama svježe ubranog lista koprive prelijemo s pola litre ključale vode i ostavimo da pokriveno odstoji 15 minuta. Procijedite i dodajte dva decilitra prirodnog jabučnog octa. Dobro umasirajte u vlasište sat vremena prije pranja kose. Kosu operitei blagom koprivinom kupkom ili neutralnim blagim medicinskim šamponom.

Ili isperite kosu nakon pranja sljedećom, koprivinom kupkom: deset dekagrama suhe ili pola kilograma svježe ubrane koprive prelijte s pet litara hladne vode. Stavite na vatru da prokuha. Pustite da odstoji do za kožu upotrebljive temperature. Procijediti i tom kupkom isperite kosu te pustite da se osuši.

KOPRIVA KAO HRANA

Kopriva je najbolja prva proljetna hrana. Koriste se samo mladi vrhovi od kojih se može pripraviti čitav niz ukusnih jela – od juhe do samostalnog jela, priloga ili salate. Treba odmah znati da je koprivu dovoljno samo preliti vrućom vodom (blanširati) kako bi prestala žariti. Evo nekih dobrih recepata.

Krem juha

Za četiri osobe treba nam: 30 do 40 komada vrhova mlade koprive, tri manja ili dva veća krumpira, dva češnja češnjaka, sol, papar, jedna centimetar debela šnita maslaca iz pakiranja od 250 grama ili dva decilitra vrhnja za kuhanje.

Kopriva se opere i krumpir oguli te nareže na kockice. Stavi se kuhati u zasoljenu hladnu vodu u koju smo ubacili i dva češnja češnjaka. Kuhajte dok se krumpir sasvim ne skuha. Dobro usitnite električnim tučkom, odnosno štapnim mikserom. Dodajte papar, maslac ili vrhnje i dobro izmiješajte. Po želji – dosoliei. Sjajna ukusna i ljekovita juha.

Krepko proljetno varivo

Treba nam 50-tak vrhova mlade koprive, decilitar maslinovog ulja, glavica crvenog luka, četiri osrednja krumpira, dvije žlice brašna, sol, papar.

Priprema: Crveni luk izrežemo na kockice, usitnimo češnjak, krumpir ogulimo, izrežemo na kocke i ostavimo u hladnoj vodi. U posudu veličine tri litre stavimo maslinovo ulje i luk te lagano pirjamo dok luk ne uvene. Tada dodamo češnjak i ostavimo minutu, tek toliko da zamiriši. Ubacimo koprivu pobrašnimo i nastavimo sve zajedno pirjati uz neprestano miješanje. Kad se brašno počne „hvatati“ za dno, ubacimo krumpir i još trenutak-dva miješamo da se sve prožme i krumpir ugrije. Nalijemo litru i pol hladne vode, dodamo sol. Kuhamo na laganoj vatri dok se krumpir ne raskuha. Paprimo. Ovo varivo može biti i predjelo i lagano glavno jelo.

Kopriva kao prilog

Treba nam: pedesetak vrhova mlade koprive, tri žlice maslinovog ulja, tri  češnja češnjaka, dvije žlice brašna, sol, papar, dva dl mlijeka, ili dva dl kiselog vrhnja ili dva dl vrhnja za kuhanje.

Koprivu operemo i skuhamo u slanoj vodi, ocijedimo, sačuvamo vodu a koprivu dobro usitnimo običnim ili štapnim mikserom. Na maslinovom ulju popržimo sitno nasjeckani češnjak, dodamo brašno i miješamo dok lagano ne zažuti. Ubacimo koprivu, popaprimo i dobro pomiješamo. Sada kombiniramo ukus i gustoću tako da bude tvrđe kremasto. Ako dodamo mlijeko, gustoća će nam biti dobra. U tom slučaju jelo još jednom vratimo na štednjak da sasvim kratko sve zajedno, uz miješanje, prokuha.

Ako dodamo kiselo vrhnje, možda će nam trebati malo one vode u kojoj se kuhala kopriva. To je vjerojatno najfinija varijanta, premda je isto tako dobar okus ako se umjesto kiselog stavi vrhnje za kuhanje.  Sve se dobro promiješa i prilog je spreman. Zapravo najbolje će se tako pripremljena kopriva složiti s pireom od krumpira. (Evo i  recepta: u slanoj vodi skuhamo oguljen i i na kockice izrezani krumpir. Ocijedimo, dodamo obilno maslaca, dobro izgnječimo s gnječilicom malo podlijemo mlijekom i sve dobro izmiješamo).

Ovo varivo od koprive i pire od krumpira idealan je prilog za pečeno meso, faširane šnicle ili uz takav jako fini prilog dovoljno je svakom dodati po dva jaja pržena na oko ili kajganu.

Kruh, žličnjaci, lazanje, salata

Ako sami pečete kruh, probajte u tijesto dodati usitnjene listove svježe ubrane koprive. Dovoljno je samo to, ostalo je prema znanoj proceduri za pečenje kruha. Dobit ćete jedan novi neobičan, ali sjajan okus. Isto vrijedi i za pecivo, od koprive se mogu napraviti zeleni žličnjaci kao prilog glavnom jelu ili kao knedle koje ćemo zakuhati u juhu, od koprive možemo napraviti i lazanje i još mnogo toga što ćemo ovaj puta prepustiti vašoj mašti i kreativnosti. Koprivu koristimo kao usitnjeni špinat ili blitvu.

I na kraju: ini s jakim i zdravim želucem mogu koprivu pripraviti i kao salatu samo tako da se lagano popari i potom začini octom i uljem. Ali zato obavezno pročitajte i sljedeći pasus.

Nemojte pretjerivati

S koprivom, kao i sa svim ostalim, ne treba pretjeravati ni kada se radi o hrani. To se posebno odnosi na one koji imaju problema sa želucem i crijevima jer previše koprive opterećuje osjetljive probavne organe. Ako koprivu prilikom pripreme krem juhe ili variva od špinata obrađujete električnim tučkom dovoljno je da ste samo ostavili malo duži ubrani vrh stabljike, primijetiti ćete da oko osovine tučka namotaje zelenih niti poput konca.  Upravo zahvaljujući tim nitima kopriva je i prije konoplje i pamuka bila glavna sirovina za izradu tkanina.

KOPRIVA KAO TKANINA

To je još jedna davnašnja upotreba koprive kao za razne potrebe. Još u prapovijesti, u brončanom dobu, prije četiri tisuće godina koristile su se tkanine od koprive. Potvrđuje to nalaz u Danskoj gdje su iz tog doba pronađeni pogrebni pokrovi satkani od vlakana koprive. Kroz povijest, od koprive su se izrađivala jedra, konopi, plele ribarske mreže. Tkale su se marame i ostali dijelovi odjeće. U kućama su stolnjaci i zavjese bile – od koprive. Nimalo se nije razlikovala od tkanine napravljene od lana i konoplje, čak su tvrdili da je i trajnija.

Veliki preokret je u 16. stoljeću donio pamuk. Bio je pogodniji i izdašniji za uzgoj, skupljanje, obradu i tkanje. A bio je i mekši, i ljepše neutralnije meke boje.

Koprivi su se vratili Nijemci u Prvom svjetskom ratu jer su im sile Antante nametnule ekonomsku blokadu koja je uključila i prekid opskrbe pamukom. Njemačka tekstilna industrija snabdijevala je svoju vojsku uniformama napravljenim od koprive! Nije rađena samo odjeća – od koprive su bili napravljene vreće, ruksaci, remenje, pa i oprema za konje.

Danas u znanstvenim krugovima, prije svega u Engleskoj, postoje pobornici povratka koprive u tekstilnu industriju. To je zasnovano na novim tehnologijama koje olakšavaju obradu koprive u predivo. A opravdanje je i u ekologiji jer uzgoj pamuka vezan je za pesticide i za kemikalije koje se dobivaju iz skupe nafte.

INSEKTICID I GNOJIVO

No, vratimo se još malo suvremenoj upotrebi koprive. Evo još jednog koprivinog paradoksa. Iako je i samu vrlo rado napadaju lisne uši, ona je odlično prirodno sredstvo za zaštitu povrća upravo od nasrtaja lisnih ušiju. Osim toga, obzirom na svoj sastav, kopriva je odlično prirodno gnojivo.

Insekticid

Bubamara na kopriviKilogram svježih kopriva nasjeckati i preliti sa 10 litara vode. Ne brati koprivu koja cvate. Najbolje koristiti kišnicu, izvorsku vodu ili malo odstajalu vodu.

Upotrijebite plastičnu ili drvenu bačvicu, ne metalnu. Ostaviti 24 sata. Ne duže, jer sredstvo gubi moć. Umjesto svježih, u istu količinu vode može se staviti oko 150 grama osušenih kopriva smrvljenih u prah. Povremeno miješjte.

Poslije 24 sata tekućinu procijedite u čistu tekućinu da ne začepi prskalicu.

Prilikom pripreme nije nužno sjeckati koprivu, već je samo usitnite na manje komade. To je praktično jer se cijela količina stavi u mrežastu vreću (od krumpira) u kojoj se može izvagati a zatim i potopiti, što olakšava cijeđenje i filtriranje nakon 24 sata.

Tim insekticidom treba prskanjem natopiti biljke sa svih strana.

Prskanje ponavljajte svakih nekoliko dana, jer sredstvo ne djeluje i ne traje dugo.

Maksimalni učinak je ako se šprica tri puta u pet-šest sati.

Ostatak koprive se baci na kompost jer će ga oplemeniti i ubrzati sazrijevanje.

Gnojivo za korijen i list

Kilogram svježe ili 200 grama suhe koprive, ubrane prije cvatnje preliti sa 10 litara kišnice, izvorske ili odstajale vode.

Ostaviti da stoji dva do tri tjedna (ovisno o temperaturi) uz povremeno miješanje. Spremno je za upotrebu kad poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti.

Kao gnojivo natapanjem tla oko korijena biljke litru ocijeđene smjese razrijediti sa 10 litara vode. Paziti da se ne zalijeva listove i stabljiku biljke.

Za gnojidbu preko zelenih dijelova biljke litru smjese treba razrijediti sa 50 litara vode. Ostatke staviti u kompost.

ZANIMLJIVOSTI O KOPRIVI

Boja

Sok koprive se stoljećima koristio kao prirodna boja, najčešće za bojanje tkanine. Od stabljike  lista dobivala se otporna zelena, a od korijena žuta boja. Primjerice, 1941. Cherchilova ratna vlada u Londonu naložila da se hitno osigura stotinu tona kopriva za proizvodnju zelene kamuflažne boje. Nijemci su je koristili da bi konzervirano povrće imalo svježu zelenu boju. A danas – ekstrakt klorofila iz koprive je jestivo zeleno bojilo koje se dodaje hrani, poznato pod komercijalnom nutricionističkom oznakom – E 140.

Body building

Čini se da ekstrakt koprive utječe na razinu testosterona u tijelu, koji se koncentrira u mišićnom tkivu. Testosteron može povećati razinu snage mišića i količine mišićne mase. Prema nalazima Bastyr University u San Diegu ekstrakt koprive veže se na SHBG spolni hormon-binding globulin (engl. Sex Hormone Binding Globulin) koji slobodno cirkulira tijelom. Tijekom treninga body buildinga količina testosterona može se dramatično smanjiti, a upravo ekstrakt koprive to može nadoknaditi. Ove tvrdnje ipak još nisu znanstveno potvrđene.

Prirodno sirilo

Ako kuhamo koprivu u slanoj vodi dobit ćemo prirodno sirilo – sredstvo koje pospješuje zgrušnjavanje mlijeka.

Hrana za perad

Kopriva dodana hrani za perad poboljšat će im zdravlje a i nosivost jaja.

Protiv moljaca

Vezice svježe ubrane koprive u ostavi za hranu i kuhinjskim ormarićima odbijat će mušice i moljce.

H.H.


Podjelite

2 KOMENTARI

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

pet × četiri =