Kardiologinja o infarktu od kakvog je umro Bandić: Svaka je minuta bitna. Nagovještaji infarkta

Ako se koronarni incident dogodi, treba što prije napraviti intervenciju, jer je pri tome svaka minuta bitna...

Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Iznenadna smrt Milana Bandića šokirala je Hrvatsku, a masovni srčani infarkt stavila u prvi plan. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvata, pa je dobro znati tko je u ugroženoj skupini, kako prevenirati srčane bolesti, ali i kako postupiti u slučaju infarkta bliske osobe. Važne pojedinosti i detalje o srčanom udaru pojasnila je liječnica Duška Glavaš, kardiologinja koronarne jedinice splitskog KBC-a…

“U osnovi se radi o smanjenoj, nekada i potpuno prekinutoj cirkulaciji u koronarnim krvnim žilama koje napajaju srce, zbog čega srčani mišić nema dovoljnu prokrvljenost što ima za posljedicu oštećenje srčanog mišića, nekad u nepovratnom krugu do smrti. U podlozi može biti značajno oštećena dominantna krvna žila ili višežilna koronarna bolest. Tada se obično radi o velikom infarktu koji se očituje difuznim promjenama elektrokardiograma. Pri tome bolesnici mogu brzo razviti znake kardiogenog šoka, popuštanja srca i fatalnog ishoda”, pojašnjava za Slobodnu Dalmaciju kardiologinja ističući kako “koronarna krvna žila može biti začepljena djelomično ili u potpunosti”.

Nagovještaji infarkta

“Srčani infarkt se može prezentirati na puno načina: predinfarktnim stanjem uz povremene kraće bolove u prsištu (najčešće provocirane naporom), iznenadnom jakom boli, gušenjem uz pritisak i bol, gubitkom svijesti, u čijoj je podlozi najčešće aritmija”.

“Bol kod srčanog udara uobičajeno je jaka, javlja se iznenada i duže traje. Najčešće je smještena iza prsne kosti, no može biti i na drugim mjestima u prsištu, uz širenje prema rukama, vratu i leđima. Nekad počinje u području žličice, pa se zna zamijeniti s probavnim tegobama. Nažalost, jedan od prvih znakova zna biti maligna aritmija, pri čemu se bolesnici iznenada sruše bez svijesti. U ovim okolnostima nužno je odmah započeti s mjerama oživljavanja”.

“Posebno je bitna brzina medicinskog tima i defibrilacija. Oboljeli od dijabetesa su ugroženiji, budući da u ovoj skupini bolesnika postoji dodatna mogućnost tihe ishemije, a znaci bolesti mogu biti nespecifični”, napominje kako prsnu bol treba uvijek ozbiljno shvatiti i javiti se liječniku, bilo obiteljskom ili Hitnoj pomoći kako bi se što prije postavila dijagnoza i započelo liječenje, imajući na umu da postoje i druge bolesti koje mogu oponašati infarkt.

Brza reakcija je ključ

“Vrijeme je ključni faktor kako bi se spriječila progresivna nekroza, odnosno odumiranje srčanog mišića, doslovno se mjeri minutama. Od samopomoći, najvažnije je nazvati hitne službe, a dok ne dođu, dobro je da pacijent ne ostane sam, da miruje, može se uzeti andol i nitroglicerin, ako je dostupan”.

Nakon što pacijenta preuzme hitna medicinska pomoć radi se dijagnostika, odlučuje o intervenciji, a nekad je potreban i kardiokirurški zahvat.

Stres je neprijatelj

“Danas, u vrijeme suvremenih tehnologija, život se ubrzao, što ima svoju cijenu, nekad i preveliku. Osim navedenih faktora presudni mogu biti i dodatni okidači bolesti u određenim okolnostima, kao što je psihofizički napor, pojačano konzumiranje jela, pića i cigareta, promjene vremena, infekcije… Osim srčanog infarkta, bol u prsištu se može razviti i kod bolesti aorte, kao što je disekcija, gdje iznenada može doći do rupture. Pacijenti s embolijom pluća mogu imati sličan pritisak u prsištu. Zadnje vrijeme imamo povećan broj hospitalizacija ovakvih bolesnika, moguće dodatno vezano za Covid infekcije i način života”, pojašnjava liječnica navodeći kako bi svakako trebalo raditi na prevenciji i korekciji rizičnih faktora poput prestanka pušenja, zdravom prehranom, vježbanjem, pokušajem smanjenja stresa.

Ako se koronarni incident dogodi, treba što prije napraviti intervenciju, jer je pri tome svaka minuta bitna.

H.H.


Podijeli
  •  
  •  
  •  
  •  

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

14 − dva =